četvrtak, 18. veljače 2021.

Vremenska prognoza i vijesti

POZDRAV IZ MOSTARA

Mostar, 18. 2. 2021.
Jutros je u Mostaru vedro vrijeme s temperaturom 3 C, a danas se očekuje lijep dan s temperaturom do 15 C. Norvežani prognoziraju sljedeći tjedan proljeće:

  1. Today, Feb. 18

    Maximum minimum temperature:13°/3°
    Wind:2m/s

  2. Friday, Feb. 19

    Maximum minimum temperature:12°/3°
    Precipitation0.5mm
    Wind:2m/s

  3. Saturday, Feb. 20

    Maximum minimum temperature:13°/3°
    Wind:1m/s

  4. Sunday, Feb. 21

    Maximum minimum temperature:15°/2°
    Wind:2m/s

  5. Monday, Feb. 22

    Maximum minimum temperature:16°/3°
    Wind:2m/s

  6. Tuesday, Feb. 23

    Maximum minimum temperature:17°/3°
    Wind:1m/s

  7. Wednesday, Feb. 24

    Maximum minimum temperature:21°/4°
    Wind:3m/s

  8. Thursday, Feb. 25

    Maximum minimum temperature:22°/5°
    Wind:3m/s

  9. Friday, Feb. 26

    Maximum minimum temperature:22°/5°
    Wind:3m/s

Mostar, 16. 2. 2021.
U Mostaru je danas vedro vrijeme s temperaturom 10 C.

Sutra počinje Korizma vrijeme pripreme za Uskrs. Postom i pokorom trebali bi očistiti sebe da se čiste duše možemo susresti s uskrslim Gospodinom.
Tko želi poći na hodočašće u Sv. Zemlju evo mu prilike.
Tri katoličke grupe organizirale su opsežno 40-dnevno virtualno korizmeno hodočašće Svetom Zemljom. Program, nazvan “Hodočašće u vjeri”, započinje na Pepelnicu (17. veljače) i kulminirat će uskrsnim nedjeljnim razmišljanjem o putovanju. Cijelo hodočašće je besplatno, ali posjetitelji se moraju registrirati na stranici OVDJE.
Kako donosi Aleteia, ovo virtualno hodočašće omogućili su papinski centar u Jeruzalemu, Terra Sancta Mexico i Magdala. Ovo je druga godina kako su se tri organizacije okupile kako bi se održalo virtualno hodočašće. Prethodno hodočašće organizirano je u listopadu 2020. Sretno svima koji žele poći!!!


Mostar, 14. 2. 2021.
Jutros je u Mostaru vedro vrijeme, puše umjerena bura a temperatura je -2C, očekuje se lijep i prohladan dan.

Večeras u 18 sati u crkvi sv. Petra i Pavla bit spomen misa za sve poginule.
Danas je godišnjica dolaska partizana u Mostar 1945. O toj godišnjici različita su sjećanja. Evo izvještaja jednog fratra kako je on to doživio:

Pobijeni fratri u Mostaru 14. 2. 1945.

Mostar, 14. veljače 1945. bio je to dan ulaska partizanske vojske u Mostar. Istoga dana u večernjim satima partizani su upali u franjevački samostan, izabrali sedmoricu franjevaca, odveli ih i likvidirali. Među onim fratrima koji su ostavljeni u samostanu, i preživjeli, bio je također fra Gaudencije Ivančić(Grabovica, 1900. - Humac, 1986.).

On je 13. veljače 1986., malo prije svoje smrti, sjećajući se mostarskih žalosnih događaja iz veljače 1945., fra Jozi Vasilju, u samostanu Humac kod Ljubuškoga, diktirao svoja sjećanja. Fra Gaudencijevo svjedočanstvo je posebice dragocjeno zato što je on bio svjedok očevidac sveukupnoga događnja u samostanu sve do trenutka nasilnog odvođenja svoje subraće, ali i zato što je fra Gaudencije sutradan, s fra Pavom Dragićevićem, išao kod predstavnika nove vlasti i tražio svoju subraću o čemu također svjedoči.

U nastavku ovoga teksta, kojeg je priredio mons. dr. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH, donosimo najvažnije dijelove svjedočenja fra Gaudencija Ivančića kojega je komunistička vlast kasnije osudila na 10 godina zatvora od kojih je 6 proveo na robiji.

Upad partizana u samostan i odvođenje fratara Sjećajući se stradanja sedmorice članova Hercegovačke franjevačke provincije 14. veljače 1945. u Mostaru, fra Gaudencije kaže: „E, ovako: Mi smo bili čitavu sedmicu dana u podrumu. Prenijeli smo bili i krevete u podrum radi sigurnosti od bombardiranja. Nakon sedmicu dana oni su došli prije zalaska sunca. Osvojen je Mostar. Oni su došli u samostan. Mi smo bili u zbornici, izišli iz podruma i bili u zbornici. Naložili vatru i grijali se. U podrumu je bilo poprilično hladno, a i dodijalo nam sedmicu dana. Gvardijan fra Grgo Vasilj bio je kod peći i molio krunicu. Ostali smo potiho razgovarali i bili u nekom iščekivanju. Zbornica je bila u prizemlju - tamo je danas jednim svojim dijelom smještena samostanska knjižnica. U to u zbornicu banu jedan oficir s vojnikom, oficir upita: 'Jeste li ovdje svi? Sigurno vas pola fali!' Provincijal pokojni fra Leo Petrović odgovori: 'Otprilike – pola.' Oficir izdaje naredbu: 'Svi ćete ovdje ostati do sutra.' Ne sjećam se je li to bilo 13. ili 14. veljače 1945., ali u svakom slučaju bilo je poslije podne prije zalaska sunca i bilo je dosta hladno. - Provincijal fra Leo se obraća oficiru: 'Bili li to moglo biti malo drugačije?' 'Kako to mislite?' - upita oficir. 'Bili smo sedmicu dana u podrumu pa nam dodijalo. Možemo li malo izići na čisti zrak?' Oficir pristaje: 'Dobro, neka bude tako!' Onda nas je oficir sve popisao. Fra Leo je diktirao imena i prezimena. Kad je popis bio završen, oficir veli: 'Sad ostanite tu! Mi ćemo se vratiti u roku od dva sata.' Oficir je otišao, a s nama ostavio vojnika sa šmajserom. Vojnik je na nogama imao opanke tupih kljunova.

Nakon dva sata vraća se oficir u pratnji nekoliko vojnika i započinje prozivku. Razvrstava, jedne na jednu, a druge na drugu stranu. Bilo je vrijeme večere. Na jednu stranu prozvao ih je devetoricu i morali su tu ostati, a nama ostalima dopustio da pođemo na večeru u blagovaonicu, tj. dolje gdje je i sada blagovaonica. Ne sjećam se kojim je redom prozvao one koji su morali ostati. Bili su to: provincijal fra LEO PETROVIĆ, gvardijan fra GRGO VASILJ, fra JOZO BENCUN, fra RAFO PRUSINA, fra BERNARDIN SMOLJAN, fra KAZIMIR BEBEK, fra NENAD PEHAR, fra ZLATKO SIVRIĆ i fra DARINKO BRKIĆ. Izvedeni su na hodnik. Nastao je razgovor između oficira i ovih fratara. Čuo sam riječi oficira: 'Vi ste pred nama bježali.' Pokojni fra Zlatko Sivrić veli: 'Nismo bježali.' Izvadio je cedulju - propusnicu od OZN-e i pružio je oficiru. Bila je to propusnica za fra Zlatka i fra Darinka Brkića da mogu ići u Ljubuški. 'Pa ko vam je ovo dao?', začudi se oficir. 'Pa vidite čiji je potpis', odgovara fra Zlatko. Propusnicu je izdao neki Zovko zvani 'Ćakan' (Ćakan je Franjo Zovko Ivkić iz Pologa rođ. 1923.rzovko). Oficir je dopustio da i njih dvojica: fra Zlatko i fra Darinko pođu s nama u blagovaonicu na večeru. Ostali sedmorica su zadržani s vojnicima - čuvarima, a oficir se s nama uputio dolje u blagovaonicu. Prije večere smo se pomolili. Oficira smo kao gosta stavili na provincijalovo mjesto. Koliko se sjećam zvao se kao Popadić - Branko Popadić. Bili smo uzbuđeni, zabrinuti, potišteni. Za večeru je bio grah s kiselim kupusom. Ja sam posluživao. Sjećam se kao da je danas bilo oficirovih riječi: 'Uh, što volim kiseli kupus.' Pitali smo ga što će biti s onom sedmoricom. Odgovorio je da se ništa ne plašimo, da će biti odvedeni samo na neko ispitivanje. Kad smo večerali, oficir je otišao gore i poslao vojnike - čuvare dolje na večeru. Sedmorici zadržanih fratara nije bilo dopušteno večerati. - Sedam vojnika je došlo u blagovaonicu. Večerali su blizu rote. Ja sam ih posluživao. Čini mi se da je među njima bio i jedan oficir. Za vrijeme večere nije bilo razgovora. Sve je bilo nekako na brzinu. Kad su večerali, vratili su se ponovno gore i odveli sedmoricu spomenutih fratara nama u nepoznatom pravcu. Koliko smo kasnije doznali prema Starom Čekrku - prema Neretvi. Neki su govorili, da su bili - barem jedan dio - odvedeni prema Širokom Brijegu u što čisto sumnjam. Sutradan smo pokojni fra Pavo Dragićević i ja otišli u Komandu mjesta. Ona je bila smještena u ulici (na znam kako se zvala) Cernica gdje je Martin Suton imao svoju radnju. Uđemo fra Pavo i ja komandantu - čini mi se da je bio po činu kapetan. Fra Pavo veli: 'Sinoć su odveli našu braću i ne znamo šta je s njima.' Fra Pavo njemu diktira imena i prezimena odvedenih, a on bilježi. Fra Pavo ga je zamolio da bi nam rekao ili nas izvijestio što je s njima, tj. sedmoricom odvedenih. Odgovor je bio: 'Kad ja doznadnem, javit ću vam.' Međutim, nikad nam nije javio. Kad smo odatle izišli, fra Pavo i ja smo razgovarali, koliko bi bilo uputno da odemo i u OZN-u i kažemo im što se dogodilo sinoć u našem samostanu. Zaključili smo da nema smisla ići, a iskreno govoreći, malo smo se i bojali tamo poći - pa smo se vratili kući. Nekoliko dana nakon toga neki su došli (mislim da su bili iz Rodoča) i rekli, da je Neretva izbacila jednoga fratra na Bišću. Oni su ga i pokopali - blizu Neretve. Malo poslije toga dođe k meni, dok sam šetao iza crkve, ona - ne sjećam joj se imena - što je u nas radila u tiskari i knjižnici (prodavala je krunice i druge devocionalije) i veli: 'Velečasni, Neretva je izbacila jednoga fratra - dolje ispod Starog mosta.' Ja joj velim: 'Ovako: hajde molim te otiđi i vidi pa ako bude još tamo ti se vrati ili mi javi!' Međutim, ona se više nije vraćala. Šta je bilo i kako je bilo, ja nemam pojma." Ubili su moga prijatelja! Potom, nakon što je ukratko opisao ljudski i svećenički lik svakoga od sedmorice ubijene subraće, fra Gaudencije je posvjedočio također kako su on i fra Bonicije Rupčić, u proljeće 1945. godine, na zamolbu nekih fratara sa Širokoga Brijega, išli kod novih vlasti i tražili dopuštenje da se posmrtne ostatke tamo ubijene subraće prenese na mjesno groblje. Naime, partizani su, prije nego u Mostaru, na Širokom Brijegu, ubili velik broj franjevaca i njihova tjelesa jednostavno ubacili u jedno sklonište koje se nalazilo blizu samostana. Rezultat tih pregovora je bio da vlasti nisu dopustile prijenos posmrtnih ostataka. Međutim, fra Gaudencije se prisjetio i dijela razgovora s istaknutim predstavnicima nove vlasti koji se dijelom odnosio također na sedmoricu ubijenih fratara u Mostaru. Taj dio fra Gaudencijeva iskaza glasi: „U proljeće 1945. godine javljaju fratri sa Širokog Brijega: otiđite na OZN-u pa upitajte možemo li prenijeti pobijene fratre iz skloništa na Širokom Brijegu u groblje Mekovac. Mislim da su to javili - pitali fra Didak Burić i fra Mirko Ćosić koji su tada bili na Širokom Brijegu. Fra Bonicije Rupčić i ja odemo najprije u Oblasni odbor dr. Cvitanu Spuževiću koji je bio veliki prijatelj provincijala fra Leona Petrovića. On je bio potpredsjednik Oblasnog odbora, odemo k njemu i razložimo zašto smo došli. Cvitan nam odgovori: 'Pa naravno da možete.' Međutim, sjeti se Čede Kapora, zvanog 'Španac', koji je bio sekretar - on je biva jači po položaju. 'Trebamo poći k Čedi', reče Cvitan. I odemo fra Bonicije, Cvitan Spužević i ja Čedi Kaporu. Čedo nas lijepo primio. Sjednemo u fotelje, a Cvitan će Čedi! Evo, zašto su ovi došli: mole da bi prenijeli kosti fratara na Širokom Brijegu. Čedo odmah glatko: 'Ne i ne! Borbe se još vode na Ivan-planini. Kad bismo mi dozvolili da fratre prenose narod bi se okupio i to bi bila manifestacija za fratre a demonstracija protiv nas. Ne, ne možemo to još dozvoliti. Mi ćemo naložiti našim vlastima na Lištici da urade što treba.' Onda su naložili da se sklonište zatvori i da narod ne može više ulaziti. Onda je počeo razgovor jesu li fratri na Širokom Brijegu pucali. 'Slušajte samo ovo, kažem ja Čedi Kaporu, uzmimo da su pucali, a Vi znate što to znači 'uzmimo', tj. oni nisu pucali, ali uzmimo da su pucali. Zašto je onda u skloništu nađen ubijen na primjer fra Marko Barbarić, koji je ležao bolestan i ima osamdeset (80) godina? Kud će on u sklonište, ako su fratri pucali!?' Čedo Kapor na tu moju izjavu ni jedne jedine riječi. A Cvitan Spužević, kao da sad gledam, gurne Čedu u koljeno i veli: 'Čedo, ubili su moga najboljeg prijatelja! Prije nego sam stigao u Mostar, ubili su provincijala dr fra Leona Petrovića - moga najboljega prijatelja!' Čedo ni jedne jedine riječi na to. Dakle, kao pošten čovjek priznaje da nije dobro što su fratri pobijeni!" - www.vecernji.ba

Mostar, 11. 2. 2021.
Lijepo sunčano jutro s temperaturom 8 C osvanulo je u Mostaru, očekuje se lijepo popodne i cijeli tjedan. S burom, kojui prognozeri najavljuju, će još malo zahladiti.
Danas je Svjetski Dan bolesnika. Cilj je Svjetskoga dana bolesnika poticanje svih nas da promislimo o vlastitim mogućnostima sudjelovanja u brizi za oboljele, pogotovo ako su naši ukućani i rodbina. Neka se svatko upita kako i koliko pomažem onima koji su bolesni i kako se, kad sam bolestan, odnosim prema onima koji me liječe i paze?
U Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar tijekom posljednja 24 sata preminuo je muškarac iz Konjica rođen 1952. godine i žena iz Posušja rođena 1939. godine.
Na bolničkom liječenju trenutno je 31 bolesnik, od kojih je sedam na invazivnoj i tri na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, a ostali su klinički stabilno. Tijekom posljednja 24 sata hospitalizirana su tri, a otpušten jedan bolesnik.
U Zavodu za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku SKB testirana su 352 uzorka. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji pozitivnih je 16 i to: 8 iz Mostara, 1 iz Jablanice, 3 iz Konjica, 1 iz Prozora-Rame i 3 iz Neuma.

Mostar, 10. 2. 2021.
Jutros u Mostaru je oblačno i pada kiša, slično se očekuje i danas. Sutra prognozeri najavljuju buru, zahlađenje i snijeg.

Večeras na HTV 1 u 20,10 film o kardinalu Alojziju Stepincu, u povodu njegova spomendana.

Mostar, 8. 2. 2021.
U Mostaru je jutros oblačno vrijeme i povremeno pada kiša, slično se vrijeme očekuje i danas.
U Hrvatskoj počelo cijepljenje protiv korona virusa. U BiH broj zaraženim opada iako se narod slabo drži mjera koje je propisao Stožer za zaštitu od korone virusa.

Mostar, 7. 2. 2021.
Jutros je u Mostaru oblačno vrijeme i očekuje se kiša. Slično vrijeme se očekuje do sredine tjedna, a onda naglo zahlađenje.

Na današnji dan 1945. partizanske jedinice napale su Široki Brijeg. O tome pogledajte link: https://www.jabuka.tv/6-veljace-1945-dan-kada-je-napadnut-siroki-brijeg/

Noćas je u Pologu umrla Mara Bevanda - Sekulovica u 90. godini života. Pokop je sutra u 15 sati na Ovojcima. Rodbina prima sućut u kapeli od 14,30 sati. Pokoj vječni daruju joj Gospodine!

Mostar, 2. 2. 2021.
Nakon obilne kiše jučer, jutros je u Mostaru vedro vrijeme. Lijepo vrijeme prognozeri najavljuju cijeli tjedan.

Danas Crkva slavi blagdan Prikazanja Isusa u hramu ili Svijećnica.
Po Mojsijevu zakonu svaki prvorođeni sin trebao je biti prikazan u hramu Bogu (Br 18,15 i Izl 13,2). Za očišćenje nakon poroda trebala je majka prinijeti žrtvu (Lev 12,6). Marija i Josip nisu htjeli biti iznimaka pa su učinili ono što Zakon propisuje.
Prilikom prikazanja u hramu se zatekao starac Šimun koji je klicao Isusu:
Ta vidješe oči moje, spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem svih naroda: svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskog (Lk 2,30-32).
Zato se od starine danas blagoslivlju svijeće. Upaljena svijeća simbol je Isusa Krista, kako reče Šimun: Svijetlost na prosvjetljenje naroda.
Kandela latinski nači svijeća pa bi ispravno bilo Kandelora kako mnogi i kažu ali negdje se pak kaže Klandora.
Uz ovaj blagdan postoje u narodu mnoge izreke:
„Kalandora ora, prođe zime pola. Za njom ide sveti Blaž, kaže to je laž!“
Stariji su smatrali da će godina biti dobra i rodna ako je Kalandora kišna. Otuda i stara poslovica: “Kalandora vodna, godina rodna”.
Ako nema kiše na Kalandoru, poslovica kaže: “Kalandora vedra, u dice se vide rebra”. tj. gladna su.

Mostar, 31. 1. 2021.
Jutros je u Mostaru oblačno vrijeme i pada kiša, slično se vrijeme očekuje i sutra a onda prognozeri najavljuju proljepšavanje.

U Klinici za infektivne bolesti SKB Mostar tijekom posljednja 24 sata preminula je ženska osoba iz Širokoga Brijega rođena 1952. godine.
Na bolničkom liječenju trenutno je 48 bolesnika, od kojih je osam na invazivnoj i dva na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, a ostali su klinički stabilno. Tijekom posljednja 24 sata hospitalizirana su četiri i otpušteno sedam bolesnika.
U Zavodu za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku SKB testirana su 332 uzoraka. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji pozitivnih je 37 i to: 25 iz Mostara, 5 iz Čapljine, 2 iz Čitluka, 2 iz Konjica, 2 iz Jablanice i 1 iz Stoca.

Mostar, 28. 1. 2021.
U Mostaru je jutros djelimično oblačno vrijeme s temperaturom -1C. Očekuje se lijep dan s temperaturom oko 10 C.

Vijećnici Gradskog vijeća Mostara uskoro se sastaju i biraju gradonačelnika

Prema utvrđenim rezultatima najviše vijećnika u Gradskom vijeću Mostara će imati Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), ukupno 13, dok će Koalicija za Mostar (SDA, SBB, DF, SBIH, BPS) imati 11 vijećnika BH. bloku pripada šest, Hrvatskoj republikanskoj stranci tri, a Prvoj mostarskoj partiji i listi “Ostajte ovdje – Zajedno za naš Mostar” po jedan mandat.

Novi vijećnici Gradskog vijeća Mostara su: iz HDZ BiH – Mario Kordić, Goran Bošnjak, Radmila Komadina, Miroslav Grubišić, Miljana Kovačević, Damir Šunjić, Tomislav Primorac, Ivan Zelenika, Marko Novak, Stanko Ćosić, Antonio Zelenika, Snježana Brkić, Kažimir Milićević; iz Koalicije za Mostar – Zlatko Guzin, Nataša Jekić, Salem Marić, AnelKljako, Adil Šuta, Haris Nazdraić, Adem Macić, Mirza Drežnjak, IbroHusnić, Jasmin Pandur, Alis Čolaković; iz BH Bloka – ArmanZalihić, Adela Gosto, Lamija Vinković-Duranović, Irma Baralija, Sanel Žuljević, Boška Ćavar; iz HRS-a – Slaven Bevanda, Vesna Šunjić, Slaven Raguž; iz srpske liste ‘Ostajte ovdje’ – VeliborMilivojević i iz Prve mostarske partije (PMP) – Nazif Derviškadić.

U SKB - Mostar preminule su 4 osobe u kovid bolnici.
Na bolničkom liječenju trenutno su 54 bolesnika, od kojih je šest na invazivnoj i dva na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, a ostali su klinički stabilno. Tijekom posljednja 24 sata hospitalizirana su četiri i otpuštena tri bolesnika.
U Zavodu za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku SKB testirano je 417 uzoraka. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji pozitivnih je 42 i to: 30 iz Mostara, pet iz Konjica, troje iz Čapljine, jedno iz Prozora-Rame i troje iz Jablanice.

Danas Crkva slavi svetog Tomu Akvinskog iz 13 st. Bio je najučeniji među svecima i najsvetiji među teolozima. U 49 godina života napisao je nekoliko knjiga a njegova Suma Teologije u tri sveska i danas služi za izučavanje teologije i prevedena je na sve jezike svijeta Njegove pjesme i danas se pjevaju u crkvi: Klanjam ti se smjerno tajni Bože naš, Usta moja uzdižite..
Svima  koji nose njegovo ime neka je Sretan imendan!

Mostar, 26. 1. 2021.
Jutros je u Mostaru djelimično oblačno nebo, puše lagana bura, temperatura je 5 C, po okolnim brdima iznad 500 m spustio se snijeg. Slično se vrijeme očekuje danas  i do kraja tjedna s laganim zatopljenjem.

Mostar: CRKVA U HERCEGOVINI PORUŠENOJ BANOVINI
25. siječanj 2021.
foto:

DAROVATELJI

IZNOS U KM

IZNOS U €

Kolekta i prinos sa župa

408.506,67

208.866,14

Pojedinačne uplate

37.036,67

18,936,55

Donatorski broj

70.158,00

35.871,22

Ukupno

515.701,34

263.673,91

 

Mostar, 23. 1. 2021.
U Mostaru je danas oblačno vrijeme s povremenom kišom, vjetrovito je i prilično toplo. Očekuje se bura zahlađenje i snijeg u višim predjelima.

Bilješka Kongregacije za bogoštovlje i stegu sakramenata o Nedjelji Božje riječi

Kongregacija za bogoštovlje i stegu sakramenata izdala je u četvrtak, 17. prosinca 2020., Bilješku u kojoj su dane upute za slavlje Nedjelje Božje riječi. Ta nedjelja, odredbom pape Franje, u Crkvi se obilježava na treću nedjelju kroz godinu, odnosno, 24. siječnja 2021. Prijevod Bilješke donosimo u cijelosti.

Kongregacija za bogoštovlje i stegu sakramenata
Prot. br. 602/20, Bilješka o Nedjelji Božje riječi

Nedjelja Božje riječi, određena od pape Franje da se slavi svake godine na treću nedjelju kroz godinu[1], podsjeća sve, pastire i vjernike, na važnost i vrijednost Svetog pisma za kršćanski život, kao i na odnos između Božje riječi i liturgije: „Kao kršćani jedan smo narod koji putuje kroz povijest, snažen prisutnošću Gospodina u našoj sredini koji nam govori i koji nas hrani. Dan posvećen Bibliji ne želi biti jednom na godinu, nego jednom za čitavu godinu, jer nam je prijeko potrebno rasti u dobrom poznavanju i ljubavi prema Svetom pismu i Uskrslome koji ne prestaje lomiti riječ i kruh u zajednici vjernikâ. Zato nam je potrebno ući u prisni odnos sa Svetim pismom; u suprotnom naša će srca ostati hladna, a oči zatvorene, pogođeni, kakvi već jesmo, bezbrojnim oblicima sljepoće“[2].

Stoga ova nedjelja predstavlja dobru priliku za ponovno čitanje nekih crkvenih dokumenata[3], posebice Uvodne napomene Reda misnih čitanja [Praenotande Ordo Lectionum Missae], koja predstavlja sintezu teoloških, liturgijskih i pastoralnih načela u vezi s Božjom riječi koja se naviješta u Misi, ali i sintezu koja se odnosi i na sva druga liturgijska slavlja (sakramenti, sakramentali, liturgija časova).
Kroz biblijska čitanja koja se naviještaju u liturgiji, Bog govori svome narodu, a sam Krist naviješta svoje Evanđelje[4]; Krist je središte i punina čitavog Pisma, Starog i Novog zavjeta[5]. Slušanje Evanđelja, vrhunca slavlja Službe riječi[6], obilježeno je posebnim iskazima časti[7], koje se ne iskazuje samo gestama i poklicima, već se iskazuje i samoj knjizi Evanđelja[8]. Jedan od obrednih načina koji se može prilagoditi za ovu priliku može biti ulazna procesija s Evanđelistarom[9], ili ako nema procesije, njegovo postavljanje na oltar[10].
Raspored biblijskih čitanja, postavljen od Crkve u Lekcionaru, pruža mogućnost upoznavanja cjelokupne riječi Božje[11]. Stoga je potrebno poštivati ​​naznačena čitanja, bez da ih se zamjenjuje ili ispušta, koristeći odobrena izdanja Biblije za liturgijsku uporabu[12]. Navještaj čitanja iz Lekcionara uspostavlja vezu jedinstva među svim vjernicima koji ga slušaju. Razumijevanje strukture i svrhe Službe riječi pomaže zajednici vjernika da prihvati spasiteljsku Božju riječ[13].
Preporučeno je pjevanje pripjevnog psalma, odgovora molitve Crkve[14]; stoga je prikladno da u svakoj zajednici bude onih koji će obavljati službu psalmista[15].
Homilija tijekom liturgijske godine, polazeći od biblijskih čitanja, vjernicima tumači otajstva vjere i pravila za kršćanski život[16]. „Pastiri u prvom redu imaju veliku odgovornost tumačenja i omogućavanja svima da shvate Sveto pismo. Budući da je to knjiga naroda, oni koji su pozvani biti služitelji riječi moraju osjetiti snažnu potrebu da je učine dostupnom svojoj zajednici“ [17]. Biskupi, svećenici i đakoni moraju osjećati predanost pri izvršavanju ove službe posebnom posvećenošću, koristeći sredstva koja Crkva predlaže[18].
Posebna važnost pridaje se šutnji koja pogoduje razmatranju, te tako omogućuje slušatelju da Božju Riječ prihvati srcem[19].
Crkva je uvijek pokazivala posebnu pozornost onima koji u zajednici naviještaju Riječ Božju: svećenicima, đakonima i čitačima. Ova služba zahtijeva posebnu unutarnju i vanjsku pripremu, poznavanje teksta koji treba navijestiti i potrebnu pripremu za njegov navještaj, izbjegavajući bilo kakvu improvizaciju[20]. Postoji mogućnost uvođenja kratkih i prikladnih napomena u čitanja[21].
Zbog vrijednosti koju ima Božja Riječ, Crkva poziva da se pažnja posveti ambonu s kojeg se naviješta[22]; to nije funkcionalan namještaj, već dostojanstveno mjesto pripravljeno za Božju riječ, a koje se nalazi u odnosu prema oltaru: govorimo o stolu Riječi Božje i Kristova Tijela, bilo da se odnosi na ambon ili nadasve, na oltar[23]. Ambon je rezerviran za čitanja, pripjevni psalam i vazmeni navještaj; s njega se može držati homilija i molitva vjernika, a manje je prikladno koristiti ga za tumačenja, obavijesti ili za ravnanje pjevanja[24].
Knjige koje sadrže odlomke Svetog pisma kod slušatelja pobuđuju poštovanje prema misteriju Boga koji govori svome narodu[25]. Zbog toga molimo da se vodi računa o njihovoj kvaliteti i pravilnom korištenju. Nije prikladno posezati za listićima, fotokopijama i ostalim pastoralnim pomagalima koja bi se koristila kao zamjena za liturgijske knjige[26].
Uoči ili u danima nakon nedjelje Božje riječi, preporuča se organiziranje formacijskih susreta kako bi se naglasila vrijednost Svetog pisma u liturgijskim slavljima; to može biti prilika da se više nauči o: tome kako Crkva čita Sveto pismo u molitvi, kontinuirano, polukontinuirano i tipološki; koji su kriteriji za liturgijsku raspodjelu različitih biblijskih knjiga tijekom godine i u njezina različita vremena; strukturi nedjeljnih i dnevnih ciklusa misnih čitanja[27].
Nedjelja Božje riječi ujedno je i prigoda da se produbi odnos između Svetog pisma i liturgije časova, molitve psalama i himana iz Časoslova, biblijskih čitanja, potičući zajednička slavlja Jutarnje i Večernje[28].

Među brojnim svecima i sveticama, koji su svi svjedoci Evanđelja Isusa Krista, sveti Jeronim može biti primjer velike ljubavi prema Božjoj riječi. Kao što se nedavno podsjetio papa Franjo, bio je „neumorni učenjak, prevoditelj, egzeget, duboki poznavatelj i strastveni širitelj Svetog pisma. […] Slušajući Sveto pismo, Jeronim pronalazi sebe, lice Boga i svoje braće i sestara, i produbljuje ljubav prema zajedničkom životu“[29].

Ova Bilješka ima nakanu probuditi, u svjetlu Nedjelje Božje riječi, svijest o važnosti Svetog pisma za naš vjernički život, počevši od njegova odjeka u liturgiji koja nas stavlja u živi i trajni dijalog s Bogom. „Božja riječ koja se sluša i slavi, poglavito u euharistiji, hrani i iznutra jača kršćanske vjernike i osposobljuje ih za vjerodostojno svjedočenje Evanđelja u svakodnevnom životu“[30].

Iz Kongregacije za bogoštovlje i stegu sakramenata, 17. prosinca 2020.

✠ Robert kard. Sarah, prefekt
✠ Arthur Roche, nadbiskup tajnik

[1] Usp. FRANJO, Apostolsko pismo u obliku motuprorpija Aperuit illis, 30. rujna 2019.

[2] FRANJO, Aperuit illis, br. 8; Drugi vatikanski sabor, Dogmatska konstitucija Dei verbum, br. 25: „Stoga je nužno da svi klerici, u prvom redu Kristovi svećenici i ostali, koji se kao đakoni ili katehete legitimno posvećuju služenju riječi, prianjaju uz Pisma ustrajnim svetim čitanjem i marnim proučavanjem da nitko od njih – dok mora dijeliti povjerenim mu vjernicima prebogato blago Božje riječi, napose u svetom bogoslužju – ne postane jalov propovjednik Božje riječi izvana, jer ju ne sluša iznutra. Isto tako Sveti sabor gorljivo i na poseban način potiče sve Kristove vjernike, a osobito članove redovničkih zajednica, da čestim čitanjem božanskih Pisama izuče najuzvišenije poznavanje Isusa Krista (Fil 3,8). Jer nepoznavanje Pisama jest nepoznavanje Krista“.

[3] Drugi vatikanski sabor, Dogmatska konstitucija Dei verbum; Benedikt XVI., postsinodalna apostolska pobudnica Verbum Domini

[4] Usp. Sacrosanctum Concilium, br. 7, 33; Opća uredba Rimskog misala (IGMR), br. 29; Red misnih čitanja (OLM), br. 12.

[5] Usp. OLM, br. 5.

[6] Usp. IGMR, br. 60; OLM, br. 13.

[7] Usp. OLM, br. 17; Caeremoniale Episcoporum, br. 74.

[8] Usp. OLM, br. 36, 113.

[9] Usp. IGMR, br. 120, 133.

[10] Usp. IGMR, br. 117.

[11] Usp. IGMR, br. 57; OLM, br. 60.

[12] Usp. OLM, br. 12, 14, 37, 111.

[13] Usp. OLM, br. 45.

[14] Usp. IGMR, br. 61; OLM, br. 19-20.

[15] Usp. OLM, br. 56.

[16] Usp. OLM, br. 24; Kongregacija za bogoštovlje i stegu sakramenata, Homiletski direktorij, br. 16 .

[17] FRANJO, Aperuit illis, br. 5; Homiletski direktorij, br. 26.

[18] Usp. FRANJO, Apostolska pobudnica Evangelii gaudium, br. 135-144; Homiletski direktorij.

[19] Usp. IGMR, br. 56; OLM, br. 28.

[20] Usp. OLM, br. 14, 49.

[21] Usp. OLM, br. 15, 42.

[22] Usp. IGMR, br. 309; OLM, br. 16.

[23] Usp. OLM, br. 32.

[24] Usp. OLM, br. 33.

[25] Usp. OLM, br. 35; Caeremoniale Episcoporum, br. 115.

[26] Usp. OLM, br. 37.

[27] Usp. OLM, br. 58-110; Homiletski direktorij, br. 37-156.

[28] Opća uredba Liturgije časova, br. 140: „Čitanje Svetoga pisma, koje se po staroj tradiciji javno obavlja u liturgiji, i to ne samo u euharistijskom slavljenju nego i u božanskoj službi, treba da svi kršćani veoma cijene. Sama ga naime Crkva predlaže: ne po izboru pojedinaca niti po sklonostima raspoloženja, nego u odnosu s otajstvom što ga Zaručnica Kristova razvija tijekom godine […]. Osim toga, u liturgijskom slavljenju čitanje Svetoga pisma uvijek je popraćeno molitvom“.

[29] FRANJO, Apostolsko pismo Scripturae sacrae affectus, prigodom 1600-te obljetnice smrti sv. Jeronima, 30. rujna 2020.

[30] Usp. FRANJO, Apostolska pobudnica Evangelii gaudium, br. 174.

Mostar,  18. 1.  2021.
Danas je u Mostaru bilo vedro i hladno vrijeme (-2 do 5 C). Slično se vrijeme očekuje i sutra.

Jučer je u mostarskoj bolnici umro Mate (Frane) Ramljak iz Pologa. Sprovod će biti sutra u groblju na Ovojcima u 15 sati, izraz sućuti može se dati u kapeli pola sata prije pokopa. Pokoj vječni daruj mu Gospodine!

Evo kakvi su rezultati izbora glasača ili brojača glasova u Mostaru
Središnje izborno povjerenstvo BiH u utorak je potvrdilo konačne i službene rezultate lokalnih izbora u Mostaru po kojima je najveći broj mandata u gradskom vijeću dobila koalicija predvođena HDZ-om BiH.

Nakon što je prizivni odjel Suda BiH odbio kao paušalne i neutemeljene žalbe tri stranke na ranije objavljene preliminarne rezultate, kao i zahtjeve za ponovnim brojanjem glasova s nekih biračkih mjesta, SIP je, na sjednici održanoj u Sarajevu, većinom glasova potvrdio kako će HDZ-ova koalicija imati 13 zastupnika, Koalicija za Mostar predviđena Strankom demokratske akcije (SDA) 11, koalicija Naše stranke (NS) i SDP BiH 6, Hrvatska republikanska stranka (HRS) 3, a po jedan zastupnički mandat imat će srpska lista Ostajte ovdje te Prva mostarska partija.

Mostar, 17. 1. 2021.
U Mostaru je osvanulo vedro nebo s temperaturom -2 C, ali se pomalo oblači pa prognozeri najavljuju popodne i padaline u viših predjelima snijeg a nižim kiša.

Krizni Stožer federacije produžio je dosadašnje odredbe za zaštitu od korone tj. razmak 2m, obavezne maske, okupljanja ne više od 30 osoba, policijski sat 23-05, preporuka osobama treće dobi da se ne voze autobusima i ne izlažu zarazama.

Mostar, 14. 1. 2021.
Jutros je u Mostaru oblačno vrijeme s temperaturom 2C, moguć je snijeg i kiša. Vozači oprez!

Bolest korone se smanjuje u Hercegovini ali nije razlog u strogom obdržavanju propisa Stožera jer se ti propisi slabo održavaju.

U Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar tijekom posljednja 24 sata preminule su dvije osobe: žena iz Mostara rođena 1950. godine i muškarac iz Livna rođen 1948. godine.
Na bolničkom liječenju trenutno je 56 bolesnika, od kojih je četiri na invazivnoj i tri na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, a ostali su klinički stabilno. Tijekom posljednja 24 sata hospitalizirano je sedam, a otpuštena su dva bolesnika.

Mostar, 10. 1. 2021.
Danas je u Mostaru oblačno vrijeme s laganom burom i povremeno pada manja kiša a po okolnim brdima snijeg jer temperatura u gradu je oko 6C. Slično se vrijeme očekuje narednih dana.

Danas Crkva slavi svetkovinu Krštenje Isusovo. Sjetimo se svoga krštenja, roditelja, kuma, kume i darova koje nam je Bog po krštenju darovao: oproštenje grijeha, posinio nas, obećao kraljevstvo nebesko ako ostanemo vjerni njemu, postali smo članovi Crkve tj. zajednice koju je on osnovao da kao zajednica lakše putujemo ovom Zemljom. Ne bojmo se životnih problema Bog je s nama. Došao je na Zemlju da nas sa Zemlje povede k sebi u vječnost. Današnjim danom završava Božićno vrijeme.

Možda želite pročitati razgovor s dr Josipom Paladinom:
Paladino: S Hercegovcima sam se sprijateljio u ratu, radim od 7,30 do ponoći u Mostaru
Profesor i doktor Josip Paladino hodajuća je legenda, jedan od najpoznatijih, najomiljenijih i najtraženijih hrvatskih liječnika.

Zbog njega su na zagrebačko Rebro nastavili dolaziti pacijenti iz čitave Jugoslavije i nakon što se ta država raspala, sve do proljeća 2018. kada ga je Rebro uputilo u mirovinu i odreklo se zlatnih, za mnoge čudotvornih ruku slavnog neurokirurga. Prije tri mjeseca doktor Paladino je proslavio 70. rođendan, a pacijenti mu i dalje hrle sa svih strana, ali sada u Sveučilišnu kliničku bolnicu u Mostaru gdje je nakon odlaska s Rebra prihvatio posao predstojnika Klinike za neurokirurgiju, piše Večernji list.

O njegovoj izvrsnoj kondiciji govori i to što je ovaj razgovor obavljen prošle nedjelje stojeći dva sata na priličnoj hladnoći na Cvjetnom trgu uz Nescafe vaniliju u papirnatoj čaši i pokoju snježnu pahulju. Susret s tim izuzetnim čovjekom podsjeća koliko smo osakaćeni i ljudski i profesionalno zakinuti dok intervjue radimo preko telefona, skajpova, vibera i zoomova. Jer, za moj osobni doživljaj i dojam o doktoru Paladinu najvažniji trenutak dogodio se na početku, kada mi je srdačno i bez ustezanja pružio ruku, i na kraju, kada je moju ruku obuhvatio s oba svoja dlana. Vjerujte mi, te ruke imaju terapeutski učinak i iz njih struji sve ono što je nedohvatno riječima. Bez tog rukovanja ja se ne bih usudio reći da sam zaista upoznao doktora Paladina. U uvodnom neobaveznom ćaskanju spomenuo sam kako upravo čitam knjigu “Faktologija” švedskog liječnika i statističara Hansa Roslinga koja čitatelja, uz preporuku i pohvale Billa Gatesa i Baracka Obame na koricama, želi uvjeriti da je današnji svijet puno bolji nego što većina nas misli i vjeruje. Počevši od ekonomskih prilika u kojima većina od preko sedam milijardi ljudi živi.

Ovo su rijetki slobodni dani u vašem životu. Živite li jednakim tempom kao i prije, na Rebru?

Da, i još napornijem, jer sam već evo treću godinu tjedan dana u Hrvatskoj, a tjedan dana u Mostaru i svaki tjedan na autocesti.

Vozite li sami?

Ne, šalju vozača po mene, inače bih već poginuo. Često krenem u noć, umoran iza operacije. Vozači su profesionalci i ja stignem za tih pet-šest sati vožnje još mnogo toga i obaviti. Čitam ili telefoniram. A dan mi u Mostaru počinje ujutro u 7.30 kada imam kolegij, u 8 vizitu i u pola devet sam već na operaciji. Izađem navečer iz bolnice obično između deset i ponoći.

Je li vam to tamo lakše kad ne žurite kući obitelji?

Nije samo to, nego su tamo ljudi već nakon prvih nekoliko mjeseci shvatili što im se pruža. Bosna i Hercegovina je velika država sa samo tri relevantne neurokirurgije, u Tuzli, Mostaru i Sarajevu. Tako da mi dolaze ljudi iz cijele države, od Bihaća, Cazina, Žepča, do Zvornika, Ploča i Nevesinja. A između svake operacije me čekaju pacijenti koje moram pregledati. Ne mogu ljudima koji su četiri-pet sati vozili da mi dovedu svoje dijete reći da sam umoran. I tako idem doma tek kad sve obavim. Držim taj tempo već tri godine i za sada je sve u redu, zdravlje me još služi.

Dolaze li sada tamo, kao i prije na Rebro, i pacijenti iz susjednih država?

Da, naravno, od Slovenije do Makedonije. Dok nije krenula korona, imali smo 25 do 30 posto pacijenata iz drugih država, uključujući i one iz Hrvatske, osobito iz Dalmacije kojima je ionako bliže Mostar nego Zagreb. To je nešto što čovjeka veseli, jer to je smisao mog posla, učiniti nekome nešto dobro.

Imali ste i drugih ponuda. Zašto ste odabrali Mostar?

Zato što sam još za vrijeme rata upoznao ljude u Hercegovini i sprijateljio se s njima i onog trena kad su poželjeli od rekao bih rudimentarnih elemenata jedne struke napraviti jednu pravu kliniku uz Sveučilišnu bolnicu i Medicinski fakultet za mene je to bio prirodan potez i izbor. Ratna prijateljstva su najčvršća i najveća.

Kad bi vas pitali zašto niste već davno otišli u svijet, vi se, koliko znam, niste nikada razbacivali velikim pojmovima kao što je domovina i domoljublje, nego biste samo rekli da volite ljude oko sebe i svoj posao…

Ideja odlaska meni je oduvijek na neki način značila izdaju, u prvom redu ljudi koji su ovdje u mene vjerovali samo zato što bi meni osobno tako više odgovaralo. Pitanje odgovornosti u svakom poslu je jako važno, ali i životne odgovornosti, obaveze prema onima koji u vas u nečemu vjeruju. U banku, u crkvu i u bolnicu, a osobito u kirurgiju, idete s vjerovanjem. Morate imati povjerenje prema onome kome dolazite u svakoj od te tri institucije. A povjerenje je bilateralna kategorija. Kao što su pacijenti dali povjerenje meni, ja im moram s punim srcem vraćati ono što su mi poklonili. To je velika stvar kada netko baš vama želi doći, leći i dopustiti da ga uspavate i da mu napravite nešto što može biti ireparabilno. Tu nema povratka. Kad vadite nekome tumor iz jetre, morate voditi računa o mnogim stvarima i to je vrlo kompleksno. Ali, između ostalog morate kalkulirati koliko pacijentu ostaje zdrave jetre. Svi hepatociti u jetri imaju jednaku funkciju i jetra se obično dobro regenerira. U mozgu nije tako. Svaki neuron je specifičan po svojoj funkciji, unikatan i jedinstven. Ako ga na bilo koji način izgubite, nema popravka. Toga morate biti jako svjesni u ovom poslu kojim se ja bavim i to je jedna od odrednica s kojom ulazim u kontakt s pacijentom, analizu njegova slučaja i ono što mu mogu pružiti. I tu se mora biti jako pošten i iskren.

Često je to pitanje života i smrti. Općenito je mišljenje da se liječnici poput vas moraju emocionalno distancirati da bi to izdržali. Čini mi se da to kod vas ne vrijedi.

Ne. Upravo obrnuto. Emocija je užasno moćna pokretačka sila u svemu. Ako znate koga operirate, ako znate ime njegove žene i vidite slike njegove djece, onda je vaša odgovornost prema njemu umnožena na kvadrat. Onda imate sasvim drukčiju relaciju spram njega. Meni je najveće veselje kada me bivši pacijenti pozdrave ili mi mahnu s druge strane ulice. To je cijena svih ovih, ne bih čak rekao napora, nego pokretanja samog sebe da izdržiš i napraviš i više od prosjeka ako si svjestan za koga i zašto to radiš.

A kako se nosite s onom drugom stranom, s nužnim gubicima?

Često mi se znalo dogoditi da, operirajući neko dijete, za koje znam da ima tumor toliko zloćudan da ćemo ga izgubiti ma što mi napravili, počnem u sebi razgovarati s nekim tko je iznad nas i kažem Bože, pusti njega, uzmi mene. Ja sam to iskreno osjećao u sebi i ne mislim da je to grijeh i to sam svaki put pošteno nudio onom tko bi to možda, ako me čuje, mogao prihvatiti, ako me čuje. To je jednostavno moj osobni stav. Nikada mi nije teško ostati na poslu koliko god treba i zato što jednostavno mislim da je to moja obaveza, poslanje i smisao mog postojanja na Zemlji.

Tko je i kako izgradio takav vaš svjetonazor i stav?

Ja sam iz liječničke obitelji, tako da sam od majke, očuha i svih oko sebe stalno gledao što to medicina znači i kako joj se moraš posvetiti ako želiš biti zaista dobar liječnik. Zadovoljni pacijenti su jedini meritum i jedino mjerilo uspješnosti liječnika. Osim toga, mene sretnim čine osobito još dvije stvari. Prva je ono što sam mogao pružiti kao liječnik i kirurg u Domovinskom ratu, a druga je Rebro, projekt gradnje nove bolnice koji sam započeo 2004. godine. Ideja da napravimo novo Rebro nakon što je ono stajalo pedesetak godina na istoj razini i da Hrvatska dobije jednu takvu bolnicu koja će svojom kompleksnošću i veličinom izroditi nove kvalitete, domete i iskorake, to smatram svojim najvećim doprinosom generalno medicini u Hrvatskoj.

Rano ste izgubili oca. Koliko se njega sjećate?

Sjećam se kao u nekom isprekidanom filmu kako smo se igrali i zajedno bojili figurice olovnih vojnika koje je on sam izrađivao. Imao sam pet godina kada je umro kao apsolvent medicine i zaista mi je cijeli život nedostajao, koliko god sam obožavao svog očuha i imao sreću što sam imao uz sebe osobu koja me voljela kao da mi je otac.

I dalje vrijedi ono vaše da je Rebro vaš dom protiv kojeg ništa loše nikada nećete reći?

Apsolutno.

I premda nisu fer postupili prema vama?

Postupak je bio zakonit, korektan i fer prema svim važećim zakonskim odrednicama. A koliko je bio razložan, razuman i pametan, to je druga kategorija. Ja nisam otišao ni s kakvom gorčinom, Rebro je i dalje moj dom u kojem sam proveo praktički cijeli svoj dosadašnji stručni život i još i danas, kada pacijente upućujem na Rebro, ja im kažem morate ići kod nas. Druga je stvar što mi imamo propise i zakone koji su takvi kakvi jesu. Pokazalo se i sada u ovoj situaciji s koronom da dobrih liječnika nema baš previše i da mi kao mali narod moramo iskoristiti sve resurse koji postoje. Možda će to danas-sutra potaknuti neke promjene u organizacijskom pogledu jer naši mladi kolege završavaju fakultet s, nažalost, dosta skromnim praktičnim znanjem u kliničkoj medicini i mislim da tu treba očekivati u budućnosti i prilagodbu samog kurikuluma medicinskog studija današnjem vremenu. Mislim da je on, nažalost, s tradicijom kao osnovicom, postao preopterećen novim predmetima, strukama i spoznajama koje je trebalo utrpati u tih šest godina studija i da je to limitiralo onaj dio kliničke prakse koji liječnik mora proći tijekom studija da bi počeo svoj samostalni život.

Doktor Nogalo je ovih dana dobio prvostupanjsku presudu u svoju korist nakon što je smijenjen s mjesta ravnatelja Dječje bolnice Srebrnjak. I vi ste bili tužili Rebro zbog načina na koji ste svojedobno bili smijenjeni s mjesta ravnatelja, ali pravomoćnu presudu na Vrhovnom sudu dobili ste tek osam godina poslije. Mislite li da isto čeka i dr. Nogala?

Nažalost, bojim se da je vrlo vjerojatno da će on doživjeti vrijeme za mirovinu prije nego što će dočekati pravomoćnu presudu i kraj te priče.

Je li vama presuda u vašu korist na kraju uopće bila od ikakve koristi?

Koristila mi je utoliko što sam svojim prijateljima mogao pokazati da sam govorio istinu i da nisam bio u krivu. Ničem drugom nije služila.

Ova pandemija je ispit za zdravstvene sustave, ali i za države i politike. Kako gledate na opći odgovor i na zatvaranja sredina u vlastite granice?

Glavna poruka koju moramo izvući je da se svijet mora početi ponašati globalno i zajednički ujedinjeno rješavati neke stvari. Vidite koliko ima raznovrsnih i raznorodnih koncepcija o primjeni cijepljenja, o ponašanju s pacijentima, izolacijom da ili ne, mjerama ovakvim i onakvim, kolike razlike postoje među regijama, a kamoli među državama ili kontinentima. Svijet kao jedan mali plavi planet u crnom prostoru svemira mora početi globalno upravljati za njega vitalnim procesima, a jedan od njih je i zdravlje stanovništva. Svjetska zdravstvena organizacija mora operativno dobiti potpuno drukčiju ulogu od one koju je imala do sada kao jedna konzultativno-kontemplativna institucija. Zatvaranje granica dokaz je da još nismo dosegli razinu kooperativnosti. Homo sapiens kao vrsta nije još shvatio koliko je zapravo ugrožen, osobito ako nastavi raditi u malim grupama i malim organizacijskim sustavima kao što su pojedine države. Ovakva pandemija zahtijeva globalni pristup utemeljen na činjenicama, medicinu zasnovanu na dokazima i na efikasnom djelovanju. Mnogo je još nepoznanica i baš zato mislim da je u ovom času ekstremno bitno da se populacija prokuži na način da se provede cijepljenje koje je u ovom času jedini medicinski razložan odgovor. Sve ostale ideje samo nas usporavaju u dostizanju cilja, a to je stavljanje pandemije pod kontrolu.

Kako biste vi pristupili ljudima koji su jednostavno sumnjičavi jer nemaju dovoljno informacija?

Kada izgradiš kuću pa ti se sruši jedan zid, nisu krive cigle, nego najčešće ti sam jer nisi poduzeo sve što treba da taj zid bude čvrst. Mislim da smo dosta promašili što nismo puno prije počeli ne propagandnu pozitivnu kampanju, nego kampanju objektivnog informiranja. Vjerujem da bi tada broj skeptika bio puno manji. I još nije prekasno da se krene na prihvatljiv način.

A u svjetlu one priče s početka našeg razgovora o profitu koji svime vlada, vi vjerujete da su Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji etika i profesionalno poštenje i dalje na prvom mjestu?

Na to bih pitanje odgovorio protupitanjem. Evo sad su kraj nas malo prije projurila troja vatrogasna kola pod sirenama. Idu gasiti neki požar. Mislite li da sada treba analizirati tko će profitirati na potrošenoj vodi i na novim ciglama za obnovu te kuće? Ja bih se sada koncentrirao na to da vatrogasce treba pustiti da ugase tu vatru. A poslije možemo analizirati može li se voda platiti jeftinije i može li se materijal za obnovu izraditi na pošteniji način.

Kako gledate na izolaciju u kojoj ljudi umiru bez ikog svog do sebe?

Nažalost, tako je umro i naš veliki prijatelj, moj i moje supruge, poznati arhitekt Nikola Filipović. Da se to dogodilo u normalnim okolnostima, barem bi prijatelji i struka bili kraj njega. To se može gledati i kao atavizam, ali mi kao vrsta se rađamo, živimo, bolujemo, slavimo i tugujemo zajedno, a nama je ukradena prilika da prijatelja ispratimo svi zajedno. To je grozna posljedica pandemije. Smisao života je da se probudiš kraj nekoga koga voliš i tko te voli. I da, kad odlaziš, da te za ruku drži ta osoba koju voliš, koja te voli i u koju imaš povjerenja. Taj zadnji trenutak kad mi dođe, ja želim da moja tri sina budu oko mene, a ne stranci u bolnici obučeni u skafandere od kojih im i ne vidim lice. Zato mislim da je ovo jedna psihopatologija koju nam je nametnula korona i jednako teška posljedica kao i broj umrlih. Korona nas pogađa i u dušu, a ne samo u tijelo.

Vodi li itko računa o tim posljedicama?

To nas pitanje opet vodi na priču o vatrogascima. Ali, ta zgrada koja sada gori jednog dana mora biti opet uklopljena među druge zgrade. Činjenica je da mi koji preživimo moramo nastaviti živjeti dalje s netaknutim emocijama, a ne kao ljudi s oštećenjima na duši. To će biti jako teško ako se budemo prepuštali stihiji. I naravno da bi netko o tome morao organizirano povesti računa.

Znači da ne smijemo prihvatiti izraz “novo normalno”?

To “novo normalno” zadire u same korijene psihe naše vrste. Mi smo kolektivna bića i imamo i jednu vrstu kolektivne svijesti. Nismo mravi, ali smo na razini grupe jači. U tom kontekstu bi novo normalno značilo da se odreknemo svega što nas je do sada izgradilo i što nam otvara nove mogućnosti, jer mi možemo puno napraviti kao vrsta, ali zajedno. Pojedinac, nažalost, ne može izvesti poteze koje može kolektiv. U svemu ovom mislim da bi bilo strašno važno taj izraz “novo normalno” zamijeniti s “privremeno normalno” i poslije ga se odreći, zakopati u povijest i što prije zaboraviti.

Niste uspjeli sami izgraditi novu privatnu bolnicu, ali u jednoj takvoj radite.

Da, to je Poliklinika Radiochirurgia u Svetoj Nedelji. Tamo radim onaj tjedan kad nisam u Mostaru. I moram reći da je to dokaz koliko jedna dobra ideja i kvalitetna organizacija i dobri i sposobni vrhunski ljudi na jednom mjestu mogu napraviti uspješnih i dobrih stvari u jednoj struci. Ove godine tamo je načinjeno oko 1300 radio-kirurških intervencija uz jedan opsežan kirurških program. Ja sam prvi gama-nož u ovom dijelu Europe prije šesnaest godina kupio za Rebro, gdje danas imamo nov, potpuno moderan uređaj iste švedske marke.

Preko četiristo operacija se godišnje napravi na njemu. Ali on služi samo za operacije na mozgu. A u Radiochirurgiji imamo američki uređaj koji se zove Edge i kojim možemo raditi procedure na cijelom tijelu i to daje novu dimenziju liječenju jer se može staviti pod kontrolu bolest koja je inače bila kirurški nedohvatna. A osobito mi je drago što mogu, ako mi dopustite, najaviti da je sada u tijeku nabavka i instaliranje uređaja koji se zove Cyberknife. To je robotički sistem za zračenje koji će se nadopunjavati s postojećim uređajem. To je ogroman iskorak jer u Hrvatskoj dobivamo centar koji ima dva uređaja za radio-kirurške zahvate na cijelom ljudskom tijelu. Kombinaciju takva dva uređaja trenutačno u Europi imate još samo u Münchenu i Istanbulu. To je i dokaz da se može i treba uspostaviti simbioza državnog sustava velikih bolnica i ovakvih specijaliziranih institucija.

Jesu li one također dostupne svim pacijentima?

Da, radi se na uputnicu kao i svaki drugi postupak u bilo kojoj drugoj instituciji. A strašno je važno da to dovodi i do novih spoznaja i koncepcija liječenja i da se u Hrvatskoj rade takvi pomaci. Ja sam počeo specijalizaciju iz neurokirurgije u vremenu u kojem se tek uvodio CT kao nešto novo, a još se radila pneumoencefalografija i ventrikulografija kao dijagnostička metoda. A mi danas primjenjujemo nanotehnologiju i submikroskopske dijagnostičke procedure. Ja sam presretan što sam sve to doživio u svom profesionalnom životu i uvijek me veseli otkrivati novo. Prošle smo godine uveli hibridnu kirurgiju u kojoj se kombinira robotika, klasična i radio-kirurgija. To je silno važno i za čitavu Hrvatsku, jer ako to ne pratite i ako niste na čelu tog vlaka, onda s njega možete slobodno sići i s perona samo promatrati kako vlak prolazi.

Hoće li doći vrijeme kada će se moći bez zlatnih ruku kirurga?

Već danas je robotika strašno napredovala u medicini. Kod nas se neke intervencije čak rade uz pomoć robotičkih uređaja koji su i proizvedeni u Hrvatskoj. Već smo zakoračili u eru u kojoj će strojna kirurgija imati itekako važnu ulogu. Međutim, to ni najmanje ne umanjuje ulogu čovjeka i natjecanje među nama. To nas samo činim boljima i nadograđuje nas.

Za kraj sam ostavio dvije stvari za koje već svi znaju da su vam najvažnije. Prva je obitelj. Zasnovali ste je kasno. Jeste li se kao samac u početku mogli više posvetiti karijeri?

Nipošto. Taj dugi samački period svog života ja bih najradije izbrisao jer mi je žao što i tada nisam imao ono što imam danas. Da se prije 22 godine nisam vjenčao sa svojom suprugom Zrinkom i da nema naša tri sina, ja danas sigurno više ne bih bio čovjek i kirurg kakav jesam. Supruga je arhitektica, ima svoj posao, svoje izazove i borbe. A meni je najveće veselje u životu kad dođem kući i vidim njih četvero na okupu. Oni su mi također i najveća motivacija da funkcioniram kao osoba, čovjek i profesionalac.

(www.jabuka.tv)


Mostar, 4. 1. 2021.
Jutros je u Mostaru oblačno vrijeme izgleda da bi moglo biti bez kiše. Temperatura je 6 C. po okolnim brdima iznad 1000 m bijeli se snijeg.

Danas u 12 sati iz Mostarske mrtvačnice na B. Brijegu bit će ispraćaj pok. Ivana Luburića a pokop je u 14 sati u Donjim Studencima. Obitelji pok. Ivana izražavam sućut a Bog neka Ivanu udijeli pokoj vječni!

Danas u 12 sati u župnoj crkvi sv. Ivana u Poklečanima - Rakitno biskup Petar Palić predvodit će sv. Misu za nastradale iz Rakitna a poslije pokop na groblju. Njihovim obiteljima izražavam sućut a pokojnima Bog dao vječni pokoj.

Mostar, 2. 1. 2021.
U Mostaru je danas oblačno vrijeme ali nema kiše, izgleda da je neće ni biti popodne.

Ovo su mladi stradali najvjerojatnije od ugljen monoksida koji je izlazio iz agregata koji je proizvodio struju u susjednoj sobi. Danas je u BiH dan žalosti za ovim mladima.

Mostar, 1. 1. 2021.
Noćas noć u Mostaru protekla je prilično mirno uz nešto pucnjave. Dugo jutros grad je pokrivala gusta magla koja se oko podne razišla a onda se naoblačilo i povremeno je padala kiša.

Hercegovinu je prekrila tužna vijest iz Tribistova kod Posušja gdje je plin ugušio 8 mladih koji su čekali Novu godinu. Ovo su te osobe:
Ivan Miličević, rođen 29. 8. 2001. u Posušju, nastanjen u Poklečanima, Posušje,
Stipe Romić, rođen 27. 9.2001. u Posušju nastanjen u Poklečanima, Posušje,
Mirela Rezo rođena 8. 9. 2001. u Švicarskoj nastanjena u Posušju, 
Žana Pavković, rođena 15. 9. 2001. u Splitu nastanjena u mjestu Vrpolje, Posušje, 
Mia Soldo, rođena 4. 8.2001. u Splitu nastanjena u Sutini, Posušje, 
Stipe Pavković, rođen 22. 9.2001. u Mostaru nastanjen u Vrpolju, Posušje, 
Marija Pavković, rođena 16. 4. 2001. u Splitu nastanjena u Vrpolju, Posušje, 
Stjepan Jukić, rođen 9. 8.2001. u Mostaru nastanjen u mjestu Batin, Posušje. (Portal Jabuka)

Obiteljima stradalih momaka i djevojaka izražavam sućut, a njihove duše neka Bog primi u kraljevstvo nebesko!
Mostar, 30. 12. 2020.
Danas je u Mostaru oblačno vrijeme i pada obilna kiša. Ulice grada obiluju vodom i suhim lišćem. Vozači oprez, ne prskajte ionako mokre prolaznike.

CARITAS MOSTAR I HT ERONET ZA PORUŠENU BANOVINU u HRVATSKOJ

Pozivom na br.: 092 890 880 donirate 2 KM.

Caritas Mostar i HT Eronet uključili su se u prikupljanje pomoći za porušenu Banovinu. Pozivom na br.: 092 890 880 donirate 2 KM.

 

Razorni potres koji je u utorak, 29. prosinca 2020., pogodio Sisačko-moslovačku županiju nanio je nesagledive posljedice stanovnicima Petrinje, Siska, Gline i okolnih sela te Zagreba, koji su ostali bez svojih domova. 

Ovaj potres potiče nas da, barem donekle, uzvratimo ljubav kojom Hrvatska već godinama pomaže Crkvu i Hrvate u Bosni i Hercegovini posebno akcijom Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini koja se svake godine u Korizmi provodi uz animacijsku, medijsku i financijsku potporu Hrvatskog Caritasa.

Vaš dar bit će proslijeđen potrebnima posredstvom Hrvatskog Caritasa i Caritasa Sisačke biskupije.

 

Osim pozivom na broj, Vašu uplatu možete izvršiti i na žiro račun:

U domaćoj valuti - BAM:

UNICREDIT BANK D.D.

CARITAS BISKUPIJA MOSTAR-DUVNO I TREBINJE-MRKAN

3381002202483574

 

Devizni:

UNICREDIT BANK D.D.

CARITAS BISKUPIJA MOSTAR-DUVNO I TREBINJE-MRKAN

IBAN: BA393380604807008381

BIC : UNCRBA22XXX

Svrha doznake: Pomoć porušenoj Banovini


Sjemenke tikve liječe:

Sjemenke bundeve se u medicinske svrhe koriste već tisućama godina. Bogat su izvor magnezija, kalcija, kalija, željeza, cinka i vitamina K. Sjemenke bundeve su odličan izbor za grickanje jer su bogate omega 3 masnim kiselinama koje su tijelu neophodne za održavanje zdravlja srca i reguliranje krvnog tlaka.

Otkrijte iznenađujuće zdravstvene prednosti koje imaju bundevine sjemenke i jedite ih umjesto nezdravih grickalica.

Sjemenke bundeve pobjeđuju rak

Istraživanje španjolskih znanstvenika je pokazalo da sjemenke bundeve sadrže spojeve koje se uspješno bore protiv stanica raka. Naime, učinkovite su u borbi protiv raznih vrsta raka i imaju antiupalno djelovanje.

Istraživanje njemačkih znanstvenika zaključuje da žene koje su prošle kroz menopauzu i svakodnevno jedu bučine sjemenke imaju za 23% manji rizik od nastanka raka dojke. Jednako učinkovitima su se pokazale i sjemenke suncokreta.

Sjemenke bundeve za zdravlje prostate

Ulje sjemenki bundeve se koristi za liječenje povećane prostate (hiperplazije). Ulje sadrži fitokemikalije i antioksidanse koji smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu i sprječavaju nastanak kancerogenih stanica.

Sjemenke bundeve smanjuju kolesterol

Istraživanja su pokazala da sjemenke bundeve razinu lošeg kolesterola mogu smanjiti za 13%, a razinu ukupnog kolesterola za 10%. Također će smanjiti rizik od nastanka krvnih ugrušaka, bolesti kardiovaskularnog sustava, moždanog i srčanog udara.

Sjemenke bundeve ublažavaju simptome menopauze

Ako tražite prirodan način da poboljšate raspoloženje ili ublažite simptome menopauze, sjemenke bundeve su odličan izbor. Sjemenke reguliraju napadaje vrućine, glavobolju, smanjuju bol u zglobovima i smanjuju učestalost naglih promjena raspoloženja. Znanstvenici su dokazali da sjemenke bundeve povećavaju razinu dobrog (HDL) kolesterola i reguliraju razinu krvnog tlaka.

Sjemenke bundeve za mršavljenje

Bogat su izvor vlakana i proteina, tvari koje su ključne u gubitku kilograma. Samo 30g sjemenki bundeve ima oko 5g proteina, što će vas duže držati sitima. Ipak, konzumirajte ih umjereno jer šalica sjemenki sadrži oko 285 kalorija što znači da bučine sjemenke debljaju u prekomjerenim količinama.

Sjemenke tikve štite od dijabetesa

Sjemenke bundeve su bogate zdravim nezasićenim masnim kiselinama. Znanstvenici su ustanovili da su učinkovite u reguliranju razine šećera u krvi i povećanju osjetljivosti tijela na inzulin. Brojni stručnjaci dijabetičarima preporučuju sjemenke bundeve kao namirnicu za svakodnevno konzumiranje.

Sjemenke bundeve poboljšavaju raspoloženje

Odlične su za fizičko, ali i psihičko zdravlje. Znanstvenici su ustanovili da sjemenke bundeve pokazuju odlične rezultate u smanjenju simptoma depresije. Odlične su za smanjenje razine stresa i anksioznosti. Jednim istraživanjem se pokazalo da povećavaju želju za seksom.

Sjemenke bundeve sprječavaju osteoporozu

Osobe kojima u tijelu nedostaje cinka trebaju razmisliti od tome da počnu grickati bučine koštice. One su odličan izvor cinka, minerala koji je potreban za izgradnju kostiju. Samo 1/4 šalice sjemenki bundeve sadrži čak 17% preporučene dnevne vrijednosti cinka.

Sjemenke bundeve olakšavaju artritis

Znanstvenici su ustanovili da sjemenke bundeve imaju antiupalno djelovanje koje ublažava simptome artritisa. Ako patite od artritisa, svaki dan pojedite oko 30g sjemenki bundeve kako biste olakšali simptome artritisa.


1 BTC popeo se na 32 USD.

U SZ nalazimo više proročanstava za koja bibličari kažu da se odnose na Isusa:

 Post 49,10  "Od Jude žezlo se kraljevsko, ni palica vladalačka od nogu njegovih udaljiti neće dok ne dođe onaj kome pripada - kome će se narodi pokoriti."

 Iz 7,14  "Evo, začet će djevica i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel!

 11,1-12 opisuje se kakav će biti Spasitelj.

 45,8    "Rosite, nebesa, odozgor, i oblaci, daždite pravednošću.

         nek se rastvori zemlja da procvjeta spasenje, da proklija izbavljenje!"

52,13-53,1-12 je 4. pjesma o sluzi Jahvinu, gdje opisuje muku sluge.

 Jr 23,5-6 "Evo dolaze dani, riječ je Jahvina, podići ću Davidu izdanak pravedni.

          On će vladati kao kralj i biti mudar, i činit će pravo i  pravicu u zemlji. U njegove će dane Judeja biti spašena,  i Izrael će živjeti spokojno. I evo imena kojim će ga nazivati: Jahve, Pravda naša."

Mih 5,1-2 "A ti, Betleheme, Efrato, najmanji među kneževstvima Judinim, iz tebe će mi izići onaj koji će vladati Izraelom; njegov je iskon od davnina, od vječnih vremena.

          Zato će ih Jahve ostaviti dok ne rodi ona koja ima  roditi. Tada će se ostatak njegove braće vratiti djeci  Izraelovoj."


Izbori u Mostaru 20. 12. 2020.

Građani Mostara će u nedjelju 20. 12. birati novi saziv Gradskog vijeća. Donosimo vam pregled o specifičnostima Izbornog zakona BiH koji se odnosi na Mostar, koje će se stranke i koalicije natjecati na izborima, kako se bira mostarski gradonačelnik te za koje odluke je potrebna dvotrećinska podrška Gradskog vijeća.

Treba podsjetiti da su u Parlamentu BiH usvojena izborna pravila za izbor vijećnika GV Mostar nakon prethodnog potpisanog političkog sporazuma između HDZ-a BiH i SDA, uz predstavnike međunarodne zajednice.

Izborne jedinice

Pravilima Gradsko vijeće Mostara čini 35 vijećnika. Prema članku 19.4 Izbornog zakona BiH, iz gradske izborne jedinice bira se 13 vijećnika. U Gradskom vijeću niti jedan konstitutivni narod ne može imati više od 15 vijećnika, a bit će zastupljena najmanje četiri vijećnika iz svakog konstitutivnog naroda i jedan vijećnik iz reda ostalih.

Preostala 22 vijećnika biraju se iz gradskih područja:

Izborna jedinica gradskoga područja 1 (Sjever) bira dva gradska vijećnika;
Izborna jedinica gradskoga područja 2 (Stari grad) bira pet gradskih vijećnika;
Izborna jedinica gradskoga područja 3 (Jugoistok) bira dva gradska vijećnika;
Izborna jedinica gradskoga područja 4 (Jug) bira dva gradska vijećnika;
Izborna jedinica gradskoga područja 5 (Jugozapad) bira sedam gradskih vijećnika;
Izborna jedinica gradskoga područja 6 (Zapad) bira četiri gradska vijećnika.

Važno je istaknuti i da nijedan od konstitutivnih naroda, niti “ostali”, ne mogu imati više od 15 svojih predstavnika u Gradskom vijeću.

Kako se bira gradonačelnik?

Gradonačelnik Mostara ne bira se direktno. Gradonačelnika biraju vijećnici u Gradskom vijeću, i to dvotrećinskom većinom glasova. Ako nijedan od kandidata ne dobije dovoljan broj glasova u prvom krugu, ide se u drugi krug izbora između dva kandidata koji su dobila najveći broj glasova u prvom krugu.

Ako je, uslijed neriješenog ishoda izbora među kandidatima u prvom krugu nemoguće ustanoviti koja su dva kandidata dobila najveći broj glasova, organizirat će se poseban krug za ove kandidate kako bi se izvršio odabir kandidata ili kandidatâ koji će se kvalificirati za drugi krug. Ako nijedan od preostalih dvaju kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu glasova u drugom krugu, ide se u treći krug izbora.

Tek u trećem krugu, prosta većina glasova izabranih gradskih vijećnika potrebna je za izbor gradonačelnika od dva preostala kandidata, odnosno, u pravilu, to je 18 vijećnika. Ako preostala dva kandidata dobiju isti broj glasova u trećem krugu, mlađi od ta dva kandidata bit će izabran za gradonačelnika.

S obzirom na činjenicu kako ni jedan od naroda ne može imati više od 15 vijećnika, jasno je kako će slijediti mukotrpna borba hrvatskih i bošnjačkih vijećnika kako bi izborili poziciju gradonačelnika.

Za koje odluke je potrebna dvotrećinska većina?

Prema prijedlogu Statuta Grada Mostara, kojega će, prema Mostarskom sporazumu, Gradsko vijeće usvojiti po konstituiranju, značajan broj odluka donosit će se dvotrećinskom većinom glasova što Mostar svrstava u posebnu jedinicu lokalne samouprave.

Gradsko vijeće Mostar će izvjesno, nakon usvajanja novog Statuta, dvotrećinskom većinom odlučivati o urbanističkom planu za teritoriji Mostara, izmjenama i dopunama Statuta, usvajanju i izvršavanju budžeta, priznanjima i nagradama Grada, smjeni gradonačelnika, predsjednika i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća, o izgledu grba, zastave i ostalim simbolima te o davanju naziva ulicama, trgovima i mostovima.

Gradsko vijeće Mostara sastavljeno je od 35 vijećnika. Iz šest gradskih područja koja su ujedno i izborne jedinice u Gradsko vijeće biće izabrana 22 vijećnika.

U izbornim područjima gdje dominantno živi hrvatsko stanovništvo, gradskim područjima Jugozapad, Zapad i Jug bira se 7, odnosno 4 i 2 vijećnika. 

U područjima gdje su Bošnjaci većina Sjever, Stari grad, i Jugoistok bira se 5, odnosno po dva vijećnika. Preostalih 13 gradskih vijećnika bira se na području cijelog Grada kao jedne izborne jedinice.

Nijedan od konstitutivnih naroda, niti iz grupe ostalih, ne mogu imati više od 15 svojih predstavnika u Gradskom vijeću, Po 4 (četiri) kandidata iz reda konstitutivnih naroda i jedan kandidat iz reda ostalih bira se sa Gradske liste.

Mostarci ce imati dva listića za glasanje, jedan za svoje izborno područje, drugi na kojem ce glasati za kandidate sa listi za cijeli Mostar. Tko će imati većinu u Gradskom vijeću biće do kraja neizvjesno jer iako se radi o većinski hrvatskim i bošnjačkim područjima, to ne znaci da Bošnjaci ili Hrvati žive samo u određenim dijelovima grada i da će glasati po nacionalnom ključu, odnosno za nacionalne stranke.

A tu su i Srbi, kojih je prema posljednjem popisu oko 4400 odnosno, oko 4,2 posto, a koji su do sada uglavnom glasali za liste građanskih i lijevih opcija, odnosno ostali.

Za sve važnije odluke u Gradskom vijeću neophodna je dvotrećinska većina, od izglasavanja budžeta do izbora gradonačelnika. No u slučaju gradonačelnika, ukoliko u dva ciklusa ne bude izabran, treći put bira se prostom većinom. Zbog ovakvog načina izbora, podsjetimo, gradskim vijećnicima iz prethodnog saziva je bilo potrebna godina dana da izaberu gradonačelnika jer ni HDZ-a ali i SDA nisu imali potrebnu većine.

Gdje birati i kako birati pogledajte na str. www.izbori.ba
Klikni na link, klikni hrvatski, klikni Jeste li registrirani da vidite gdje trebate glasovati... Možete glasovati i dopisno tj. ako ste izvan Mostara, malo prelistajte po stranici...
Glasovati možete 1. za stranku samo jednu kocku zabilježite 2. za vijećnike, njih možete više označiti ali samo iz jedne stranke.

Sestre u Australiji ne znaju hrvatski jezik ali pjevaju odlično Hrvatsku himnu:
https://www.jabuka.tv/sestre-iz-australije-odusevile-hrvate-diljem-svijeta-pogledajte-kako-su-otpjevale-lijepu-nasu/

Jedanaest dokazanih simptoma Covida-19 koje ne smijete zaboraviti 

Popis dokazanih tjelesnih znakova bolesti COVID-19, koje je nedavno objavio američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC, Centers for Disease Control and Prevention), obuhvaća jedanaest simptoma.
Povišena temperatura, kašalj i kratak dah bila su prva tri „službena” simptoma koje je, kad se virus SARS-CoV-2 počeo širiti SAD-om, CDC priznao. Kako su istraživanja napredovala, proširili su popis u travnju, a sada su ga nadopunili s još tri tjelesna znaka, a to su začepljeni nos ili curenje iz nosa, mučnina ili povraćanje te proljev.

1. Povišena temperatura i/ili zimica
To je jedan od najčešćih znakova COVID-19. Blago povišenom temperaturom smatra se ona iznad 37,2°C, povišenom iznad 38°C, a jako visokom iznad 39°C.

2. Kašalj
Pacijenti često suho kašlju. To znači da kašljanjem ne izbacuju nikakav sekret, sluz ili pljuvačku.

3. Kratak dah
Uobičajeniji je kod teških slučajeva COVID-19. Može varirati u težini – od zadihanosti pri normalnoj aktivnosti (poput hodanja stubama) do problema s disanjem i u mirovanju.

4. Umor
Možete se osjećati iscrpljeno, zbog borbe tijela protiv virusa.

5. Bolovi u mišićima i po tijelu
To je tipični simptom i ostalih virusnih infekcija, uključujući gripu, a može biti direktna posljedica povišene temperature i groznice. 

6. Glavobolja
Povišena temperatura može dovesti i do dugotrajnih glavobolja, kaže dr. Cutler. A i druge prateće pojave bolovanja, kao što su loše spavanje, jedenje manjih količina hrane i pijenje nedovoljnih količina tekućine, mogu izazvati bubnjanje u glavi.

7. Gubitak njuha i osjetila okusa
Gubitak njuha i osjetila okusa isticali su se kao neobični simptomi COVID-19, ali zapravo je takva pojava već zamijećena kod osoba koje obole od viroza. Virusi mogu izazvati upalu sluznice u nosnicama, zbog toga one oteknu te se mijenja sposobnost osjećanja okusa i mirisa, tumači dr. Kaye.

8. Grlobolja
SARS-CoV-2 je respiratorni virus, što znači da može izazvati stvaranje prekomjernog mukusa koji se potom iz nosa slijeva u grlo. Uz konstantno kašljanje, ova pojava može dodatno iritirati grlo.

9. Začepljeni nos ili curenje iz nosa
To su česti simptomi i kod drugih virusnih bolesti, kao što su gripa ili prehlada. Kod COVID-19 začepljenost ili curenje iz nosa mogu biti posljedica oticanja u nosnicama koje utječe i na vaš njuh.

10. Mučnina ili povraćanje
Nije sasvim jasno zašto dolazi do mučnine ili povraćanja, ali ima više teorija. Mogli bi biti posljedica pojačanog slijevanja sekreta iz respiratornih puteva u želudac, ali moguće je i da se kod nekih ljudi virus jednostavno „tako ponaša”.

11. Proljev
Teorije o pojavi proljeva jednake su kao i one o pojavi mučnine i povraćanja – moguće je da se virus jednostavno „ukorijeni” u probavnom traktu određene „podskupine” ljudi.

Ako tko želi učiti neki strani jezik našao sam jednu dobru ponudu na internetu pa je pogledajte:

ŽELITE  U  SVOJOJ  SOBI  UČITI  NEKI  STRANI  JEZIK!
"Pred Vam je preko 100 jezika koje želite učiti u samo 17 minuta dnevno!"
Brza i visoko efikasna metoda učenja: prvi razgovori mogući već nakon 3 sata učenja
– tečno sporazumijevanje već nakon 50 sati učenja tj. po završetku A2 tečaja.

A1-A2 Početni tečaj, naučit ćete 1.300 pojmova i postići razinu A2.
Početnim tečajem naučit ćete bez problema razumjeti jasno sastavljene rečenice. Možete usmeno i pismeno komunicirati s jednostavnim rečenicama.
Košta 57 KM na popust 37 KM. Plaća se Visa, PayPal ili bankovnom uplatnicom.

B1-B2 je napredni tečaj i razina je 1.800 pojmova
S ovim tečajem možete razumjeti kompleksne rečenice i koristiti ih. Naučit ćete se s lakoćom sporazumjeti - usmeno i pismeno.
Osim toga ćete proširiti svoje razumijevanje jezika, tako da Vam neće biti teško gledati TV.
Košta 57 KM na popust 37 KM.

C1-C2 je stručni tečaj i razina je 2.100 pojmova
Svi A, B i C kompletno sadrže 5.000 pojmova
Nakon što prođete stručni pojmovnik praktički možete bez ikakvih problema razumjeti sve što čujete ili pročitate.
Možete obuhvatiti informacije iz usmenih i pismenih izvora.
Možete smisleno i s razumijevanjem izložiti obrazloženja i tumačenja.
Možete se spontano, tečno i pravilno izražavati.
Košta 57 KM na popust 37 KM.
Svi tečajevi skupa koštaju 157 KM a s popustom 67 KM.
Programu se pristupa preko vaše e-mail adrese i program vrijedi 10 godina.

Ovaj tečaj je poseban:
Za samo tri mjeseca ćete naučiti osnovni vokabular jezika.
Dnevne jedinice učenja traju samo 17 minuta a možete ga proširiti koliko hoćete.
Jedinstvenom metodom dugoročnog pamćenja ćete dugotrajno upamtiti rječnik stranog jezika.
S novom Superlearning-tehnologijom ćete napredovati u prosjeku 32% brže i moći ćete se bolje koncentrirati.
Imate zadani izbor dnevnih zadataka, kako biste mogli što efektivnije učiti.

Počinjete s učenjem neke nove riječi.
Od tog trena se riječ nalazi u algoritmu. Sada započinje sistematsko ponavljanje te riječi.
Slijedećeg dana morate riječ odmah točno prevesti.
Sada program čeka 2 dana.
Trećeg dana Vas program opet pita istu riječ.
Morate ju točno prevesti.
Program čeka 4 dana.
Osmog dana Vas program opet pita istu riječ.
Program čeka 9 dana.
Sedamnaestog dana ju morate još jednom točno prevesti.

S ovom metodom ćete naučiti sve pojmove iz tečaja.
Program svakog dana dodaje nove pojmove. Vaš rječnik će se brzo proširiti.

Svakog dana možete izabrati način, na koji ćete učiti pojmove:
Ako želite temeljitije učiti, preporučamo tekstualne zadatke tečaja.
U slučaju da želite brže ponavljanje pojmova, postoji opcija za "brzo ponavljanje".
Jednostavno odgovorite znate li ili ne znate ponuđenu riječ.
Možete izabrati i "multiple choice" metodu: U ovoj metodi će Vam se ponuditi pet do deset sličnih riječi, od kojih trebate izabrati točni prijevod.
Ovo je najprecizniji način učenja:PISATI
Pročitajte ili poslušajte dijelove dijaloga, pojmova i vježbi.
Utipkajte točan odgovor i tako trenirajte svoj pravopis.

U 42 dijaloga pratite dva glavna lika kroz njihovu svakodnevnicu i putovanja.
Tu ćete se suočiti sa situacijama u kojima se i sami možete naći.
U većini dijaloga vježbat ćete rečenice koje će Vam stvarno služiti u svakodnevnom životu.
Jedna snimka se sastoji od 21 riječi i traje 5 minuta.

Novi pojmovi su najvažnija stvar kod učenja stranog jezika.
U ovom tečaju, upoznat ćete se s osnovama vokabulara.
Na temelju toga ćete već ubrzo biti u stanju složiti i razumjeti jednostavne rečenice.

Učit ćete najvažnije pojmove vezane za slijedeće teme:
brojeve– zamjenice – šetnja gradom – posjet muzeju – novac – restoran: kako naručiti –države – kriminal – platiti račun – čitati vrijeme sa sata – komunikacija – telefoniranje – napisati pismo – internetska narudžba – odlazak u kino – u hotelu – najvažniji glagoli – rezervirati let – na aerodromu – pitati za smjer – razgledavanje – putovati vlakom, busom ili avionom – na putu s autom – na benzinskoj postaji – prva pomoć – ljudsko tijelo – razgovor – sklopiti prijateljstvo – kuhati – organizirati izlet – uređivanje interijera – dani u tjednu, mjeseci i godišnja doba – sportovi – kupovina – obitelj – čuvati djecu – ručni rad – odjeća – moda – voće – povrće – kupiti namirnice – čitanje jelovnika – vremenska prognoza – najčešći pridjevi i njihove komparacije – nekoga pozdraviti – čarobne riječi pristojnosti kao što su hvala, molim, izvoli ... – ozlijede i bolesti – u apoteci – životinje – škola i fakultet – i još mnogo toga !

Zahtjevi sustava:
Internet veza
Minimalno 512 MB RAM, 400 MHz
Za Windows (10, 8, 7, Vista, XP), Linux, Mac, iPhone i iPad, Android Smartphone i Android-Tablet i za Windows-Tablet.
Učite online, nije potrebna nikakva instalacija i odmah možete početi s učenjem.
Vaša pitanja za sve što je nejasno (ili zatraži popust itd.) sve na hrvatskom jeziku:
support-hr@17-minute-languages.com


Što Katolička Crkva može reći o „Paradi“?
Za razliku od relativističke floskule „neovisnosti“ stavovi Katoličke Crkve u načelu su „ovisni“ - determinirani Svetim pismom, Predajom i crkvenim učiteljstvom. Tu valja tražiti odgovore i glede teme homoseksualne parade u Sarajevu.
Glavni grad Bosne i Hercegovine bit će u nedjelju, 8. rujna 2019. poprištem održavanja homoseksualne parade, na koju će prema svemu sudeći, doći i istomišljenici iz susjednih zemalja. Kako navode mediji, za osiguranje ovoga događaja angažirano je više od tisuću policajaca i zaštitara iz sigurnosnih agencija. Glavna prometnica u Sarajevu, bit će, dakle, „hermetički zatvorena“ kako bi „LGBT populacija“ i njihovi podupiratelji mogli prošetati stavljajući – u biti – svoju seksualnost u prvi plan.
Iako su sluganska sredstva komunikacija, pod krinkom borbe za ljudska prava, na određeni način pripravljala ljude na ovu manifestaciju, mnogi su još uvijek, blago rečeno, zbunjeni. U sebi osjećaju kako sve to skupa jednostavno „nije uredu“, a također razaznaju da nasilje ne bi bilo, kao što nikada i nije, adekvatan odgovor. Zbog toga nije malo onih koji pitaju što Crkva o svemu tomu kaže.
Biblija jasno govori o homoseksualnosti
Katolička Crkva u Sarajevu, Vrhbosanskoj nadbiskupiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, kao i bilo gdje na svijetu, ne može ništa pametno i autentično kazati bez oslanjanja na vlastite temelje, a to je Sveto pismo (Biblija), Predaja (nauk crkvenih otaca) te naučavanje aktualnog crkvenog učiteljstva. Sve što bi zanemarivalo ove datosti bio bi osobni stav nekoga pojedinca, člana Crkve, a nikako Crkve kao takve.
U kontekstu teme homoseksualnosti koja je i povod paradi, Sveto pismo kroz pero Svetoga Pavla apostola nedvosmisleno, na više mjesta, kaže kako je riječ o izopačenosti, koja je jedan od kriterija za nepostizanje kraljevstva nebeskoga. Apostol pri tome za ovaj fenomen istospolnoga privlačenja koristi pojam „muškoložnici“.
Tako u prvom pismu zajednici kršćana u Korintu kaže: „Ili zar ne znate da nepravednici neće baštiniti kraljevstva Božjega? Ne varajte se! Ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici, ni mekoputnici, ni muškoložnici, ni kradljivci, ni lakomci, ni pijanice, ni psovači, ni razbojnici neće baštiniti kraljevstva Božjega“ (1 Kor 6,9-10).
Također, u pastoralnoj poslanici svome suradniku Timoteju, biskupu u Efezu, piše: „A mi znamo da je Zakon dobar ako se tko njime služi zakonito, svjestan toga da je Zakon tu ne za pravednika nego za bezakonike i nepokornike, nepobožnike i grešnike, bezbožnike i svetogrdnike, ocoubojice i materoubojice, koljače, bludnike, muškoložnike, trgovce ljudima, varalice, krivokletnike, i ima li još što protivno zdravom nauku – po evanđelju Slave blaženoga Boga koje je meni povjereno“ (1 Tim 1,8-11).
O ovomu još izričitije govori u svojoj najdužoj poslanici – Rimljanima te veli: „…oni što su Istinu – Boga zamijenili lažju, častili i štovali stvorenje umjesto Stvoritelja, koji je blagoslovljen u vjekove. Amen. Stoga ih je Bog predao sramotnim strastima: njihove žene zamijeniše naravno općenje protunaravnim, a tako su i muškarci napustili naravno općenje sa ženom i raspalili se pohotom jedni za drugima te muškarci s muškarcima sramotno čine i sami na sebi primaju zasluženu plaću svoga zastranjenja“ (Rim 1,25-27).
Dakle, nedvosmisleno je da Biblija homoseksualni čin poima kao teški grijeh i to, kako se vidi – protunaravni. Očito je da bi svaki suprotan zaključak ili relativiziranje bilo tek puko izvrtanje svetopisamskoga nauka.
Pozvani na suzdržavanje od homoseksualnih čina
I, Crkva je toga svjesna. Kao što zna i da je čovjek puno više od banalizirane seksualnosti kako ga se kroz parade predstavlja. Zbog toga dok govori o homoseksualnosti ima u vidu osobe koje imaju istospolne sklonosti te ih uvažava u njihovu dostojanstvu Božjega stvorenja, ali prokazuje grijeh.
Tako u Katekizmu Katoličke Crkve (zbirci katoličkoga nauka) iz 1994., u okviru govora o Šestoj Božjoj zapovijedi – Ne sagriješi bludno!, podsjeća kako je Predaja uvijek „tvrdila da su 'čini homoseksualni u sebi neuredni'. Protive se naravnom zakonu. Oni spolni čin zatvaraju daru života. Ne proizlaze iz prave čuvstvene i spolne komplementarnosti. Ni u kojem slučaju ne mogu biti odobreni“ (br. 2357.).
No, istodobno konstatira kako homoseksualno "psihičko postanje ostaje velikim dijelom neprotumačivo", ali da takve osobe ne biraju svoje stanje te ih zato „treba prihvaćati s poštivanjem, suosjećanjem i obazrivošću. Izbjegavat će se prema njima svaki znak nepravedne diskriminacije. Te su osobe pozvane da u svom životu ostvare Božju volju i ako su kršćani, da sa žrtvom Gospodinova Križa sjedine poteškoće koje mogu susresti uslijed svojega stanja“ (br. 2358).
Zato im preporučuje suzdržavanje od homoseksualnih čina tj. čistoću „kadšto uz potporu nesebična prijateljstva, molitvom i sakramentalnom milošću, one se mogu i moraju, postupno i odlučno, približiti kršćanskom savršenstvu“ (usp. br. 2359).
Nema sličnosti između homoseksualne zajednice i obitelji
Zbog toga je i pompozno najavljivanje kako Katolička Crkva na trećoj Izvanrednoj biskupskoj sinodi održanoj u listopadu 2014. u Vatikanu, mijenja svoj pogled na homoseksualnost, ništa drugo nego senzacionalistički materijal propagandnoga sadržaja.
Kao jasan odgovor može se pročitati u postsinodalnoj apostolskoj pobudnici Amoris laetitia, koju je potpisao papa Franjo 19. ožujka 2016.: „Glede planova da se zajednica homoseksualnih osoba izjednače sa ženidbom, 'nema nikakve osnove za prihvaćanje niti uspostavu sličnosti, pa ni daleke, između homoseksualnih zajednica i Božjeg nauma o braku i obitelji'. Sinoda drži posve neprihvatljivima pritiske na mjesne Crkve u tom pogledu, kao i to da međunarodna tijela uvjetuju novčanu pomoć siromašnim zemljama uvođenjem zakona kojima se uspostavlja 'ženidba' između osoba istoga spola“ (br. 251).
Ne može se naći opravdanje za „Paradu“
Homoseksualnim paradama se navodno traže „prava“ za homoseksualce te ih se izjednačava s ljudskim pravima. No, odviše je jasno kako, prema crkvenom nauku, jedno s drugim nema bitne veze.
Crkva, kako se može vidjeti, ne banalizira seksualnost nego ju u cjelokupnosti osobe promatra kao Božji dar. Zbog toga poziva čovjeka na čistoću glede spolnosti te ističe da postoje tri oblika ove krjeposti: jedna je bračna, druga udovička i treća djevičanska. „Ne hvalimo jednu od njih isključujući druge“ (usp. KKC 2349). Sve izvan toga, najšire kazano, predmet je grijeha.
Stoga, Katolička Crkva nikada neće moći poduprijeti bilo kakve zahtjeve koji u temelju imaju relativiziranje pa i amnestiranje grijeha.
Odatle ne može poduprijeti ni homoseksualnu paradu niti joj naći opravdanje.
Zaključno se može konstatirati kako je održavanje ove manifestacije u Sarajevu, sramota za ovaj grad, ali istodobno naglasiti kako bi još veća sramota bilo da u, ne daj Bože, neredima zbog iste, netko strada.

Kako najbrže izbaciti višak vode iz organizma? 
Budući da se svi ponekad osjećamo napuhnuto, a posebno kada je riječ o toplim danima, prekomjernom stajanju ili hodanju, svi se pitamo kako najbrže izbaciti višak vode iz organizma? Nakupljanje vode u organizmu kod žena je posebno raširen problem, za što su većinom zaslužni genetika i menstrualni ciklus.
Posebno izražen problem je i oticanje nogu i zglobova, stoga vam u nastavku donosimo nekoliko ideja o tome kako prirodnim putem izbaciti vodu iz nogu.
Najčešći uzroci zadržavanja vode u organizmu su: 
  • dugo stajanje ili sjedenje, 
  • smanjen unos tekućine tijekom dana, 
  • toplo vrijeme (oticanje nogu i zglobova), 
  • kronične bolesti, 
  • loša prehrana (slana, slatka i masna hrana), 
  • PMS, 
  • akutni edemi (zadržavanje vode), 
  • kronični edemi, 
  • zatajenje srca i bubrega, 
  • visok krvni tlak.
Premda zvuči neobično, ali što više tekućine (vode) pijete, to ćete više vode izbaciti iz organizma. Prije svega je potrebno pokušati utjecati na one faktore nad kojima imate potpunu kontrolu. Pravilna prehrana je prvi i osnovni faktor: 
  • hranite se namirnicama koje su bogate antioksidansima i vlaknima(peršin, krastavac, rajčica, razne vrste salata, kelj, kupus, češnjak, đumbir, mrkva, jabuka i limun),
  • ako želite potaknuti i ubrzati metabolizam, za doručak konzumirajte zobene žitarice, 
  • smanjite konzumaciju soli, šećera, masnih i prerađenih namirnica (konzervansi) te ugljikohidrata.
Jaki prirodni diuretici koji će vam pomoći u super brzom izbacivanju tekućine i toksina iz organizma su:
Prirodni diuretici u tabletama nisu tako česta pojava u ljekarnama. U ljekarni uz liječnički recept možete dobiti farmakološki diuretik, ili bez recepta – čaj. Većina korisnika tvrdi da su najbolji diuretik tablete Fursemid koje spadaju u farmakološke diuretike. 

Diuretici bez recepta koje možete pronaći u svojem kućanstvu

U vašem kućanstvu se nalazi niz prirodnih preparata za koje vam neće biti potreban recept već svega malo dobre volje i istraživanja da biste iz ponuđenog iskoristili ono najbolje. 

Rajčica kao prirodni diuretik

Rajčica se često koristi kao prirodni diuretik s obzirom na to da sadrži visok udio vode, a osim toga, bogata je karotenom, antioksidansom likopenom i vitaminom C. Konzumacija rajčice pomače otpuštanju vode iz bubrega, kao i uklanjanju toksina.
Osim toga, rajčica sadrži mnoge organske kiseline i pektine koji aktiviraju proces probave i sprječavaju negativno djelovanje bakterija.
Maslačak kao prirodni diuretik
Maslačak se također često koristi kao prirodni diuretik. Naime, dokazano je kako njegova konzumacija učinkovito pomaže bubrezima kod uklanjanja viška vode i soli, a  pritom je i dobar izvor kalija koji je vitalni mineral u tijelu.
Premda maslačak ne izaziva nikakve nuspojave, ne preporučuje se osobama koje imaju problema sa žučnim kamencem.
Više o dobrobitima maslačka te djelovanju na organizam možete doznati u našem članku —> Maslačak – ljekovita svojstva i priprema čaja

Krastavac kao prirodni diuretik

Krastavac obiluje sumporom i silicijem, pa tako povećava lučenjemokraćne kiseline i ispuštanje toksina. Visoki udio vode također doprinosi diuretskom učinku, a njegovom konzumacijom se stimulira i izbacivanjemasnoće iz organizma.
Kako pripremiti kvalitetan smoothie od krastavaca doznajte u našem članku —>Smoothie od krastavca pun svježine

Mrkva kao prirodni diuretik

Mrkva potiče i ubrzava metabolizam, potiče izlučivanje suvišne tekućine i toksina, a osim toga doprinosi i uklanjanju masnih naslaga te smanjenju kolesterola. Upravo zbog svega toga se mrkva koristi kao prirodni diuretik. 

















































Zbog aktualnosti teme, ponovo objavljujemo ovu propovijed, izrečenu 16. svibnja 2009. (prije 10 godina)


Propovijed biskupa Perića na komemoraciji Bleiburških žrtava i Hrvatskoga križnoga puta

Brisanje spomena. U doba Rimskoga Carstva postojao je zakon Senata, a odnosio se na delikte protiv imperatora i Imperija. Tako, dok su neki carevi zbog svojih zasluga posmrtno proglašivani božanstvima, drugi su zbog svoje tiranije osuđivani na izbacivanje iz prirode i društva. Taj se kazneni zakon nazivao damnatio memoriae – osuda na zaborav! A sankcija se provodila u službenim ispravama i na spomenicima, podignutima dotičnoj osobi u čast. Tako je abolitio nominis – brisanje imena – pogodila careve: Nerona (54.-68.), Domicijana (81.-96.), Maksencija (306.-312.) i neke druge zbog njihova veleizdajničkog zlotvorstva. Tako nekad bilo.

Sudbina hrvatskoga naroda. U povodu 13 stoljeća kršćanstva među Hrvatima (641.-1941.) spremao se crkveni i narodni jubilej, koji je u izvedbi svojoj bio ometen ratnim metežom. Trebao je obuhvatiti ne samo ulazak hrvatskoga naroda u zvjezdani krug kulturnih naroda Europe, i njegov milenijski razvoj, nego i svih onih 13 stajališta kroz 13 stoljeća povijesnoga Križnog puta, glavne životne dionice svakoga vjernika i puka:
– to jest od ulaska, po krštenju, u Kristovu otajstvenu sudbinu, putem suđenja pred sinedrijima i tribunalima ovoga svijeta – preko višestoljetne nacionalne razjedinjenosti pod raznim državnim vrhovništvima – da se tim narodom što jače zagospodari kako mu ne bi pala na pamet vlastita državna samostalnost; i kao da je nad njim stalno visjela ako ne osuda na zaborav, a ono barem područno svođenje na ostatke ostataka!
– Pa onda križnim padovima na Petrovu Gvozdu (1097.), na Krbavskom polju (1493.), masovnim iseljenjem iz Bosne (1699.), ali i stalnim nacionalnim osvješćenjem i neizgubivom voljom za odlučnim hodom prema zemlji obećanja.
– Napokon krvavim stajalištima bičevanja, zatvaranja, zamjene za zločince, krunjenja trnovinom, sve do čina samoga raspinjanja. A te su križne postaje u muci i smrti uvijek nosile i zalog nade, poput onoga izvornoga Kristova križnog puta, nade da “i naš uskrs jednom mora svanuti!”
Vrhunac Kalvarije. Hrvatski je narod u Drugom svjetskom ratu u četiri godine doživio, kao cjelina ili u dobru svom dijelu, tri “izručenja”.
– Najprije je izručen pod “svežanj” fašizma i “svastiku” nacizma, 1941.
– Zatim je, u onim nepreglednim mnoštvima koja su se povlačila i uzdala u zapadnu demokratsku zaštitu, veći dio ostao na terenu Slovenije, a manji dio prešao na austrijsko područje saveznicima, koji su iz svojih motiva ignorirali Ženevsku konvenciju, iz 1929., o zarobljenicima, kad su bili u pitanju vojnici i građani Hrvatske države, koja je također pristupila potpisnicama Ženevske konvencije, 1943.
– I konačno kad su mnogi hrvatski i drugi građani pomislili da su dospjeli u luku spasa, nakon svršetka rata, 15. svibnja 1945., Britanci su s bleiburškoga i ostalih austrijskih područja izručili pod partizansku zvijezdu ubijanja i robijanja na desetke tisuća vojnika i civila, dok je glavninu u Sloveniji zarobila jugoslavenska vojska. I svaki put kod tih izručenja moglo se ponoviti poznato načelo: “Veći grijeh ima onaj koji me predao tebi” (Iv 19,11), jer se u praksi svi ti novi “gospodari” nisu odviše razlikovali u nepoštovanju dostojanstva ljudske osobe i cijeloga naroda.
Pobjedom novih vlastodržaca 1945. godine, skupljenih u ateističku partiju vodilju, otpočela je golgotska odnosno “Bleiburška tragedija” hrvatskoga naroda, dotadašnji vrhunac Križnoga puta, proživljavan potom u kolonama smrti, bacanjem u rijeke, jazovke i jame bezimenke, u groblja za strance, u zloglasne logore. Sudovi bez svjedoka, presude bez pravde, pokopi bez časti, grobovi bez natpisa, tako da se uvrijeđenima i poniženima bez traga svaki spomen zatre. Ta je tragedija potresna u svome užasnu porazu po sav narod, jer je malo koja obitelj ostala neucviljena. A taj holokaust, viđen od zlikovačkih izvršitelja kao trijumf odmazde i rješenja “hrvatskoga pitanja”, neizrecivo je bolan i po tome što se do danas, više od 60 godina od toga zatora, ne zna ni približan broj ratnih i poratnih žrtava.
A i kako bi se mogao ustanoviti točan broj žrtava ako je od 1945. kroz 45 godina trajala damnatio memoriae – prokletstvo spomena! Naime, nakon te nacionalne katastrofe u kojoj je nestao cvijet hrvatske mladeži, uvedeno je korjenito zatiranje pamćenja, odnosno stalno osuđivanje u školi, u vojsci, u medijima. A za provedbu toga zatora može biti odgovoran samo partizansko-komunistički vrh: odgovoran u pripremi i izvršenju, odgovoran u nekažnjavanju zlodjela i u kažnjavanju spomena. Za Rimskoga Carstva bila je osuđena na zaborav jedna osoba, a ovdje su zatirane bezbrojne osobe, zarobljenici, skupine, pa čak i ljudske kosti i grobovi! Hoćeš li dokaze?
Brisanje s popisa žrtava. Koliko je ta rasura memoriae – brisanje sjećanja – bila temeljita, vidi se i po tome što je prigodom službenih popisa ratnih žrtava, godine 1950. u uputama dotičnim komisijama objašnjeno kako “svi oni koji su u toku Narodnooslobodilačke borbe izgubili život na strani okupatora ili domaćih izdajica bilo na koji način (kao borci, pomagači, simpatizeri) ne smatraju se žrtvama rata”. (Upute objavljene u tadašnjim dnevnicima, vidi Vjesnik, 14. I. 1950.) A koji su to “simpatizeri”, odredit će komunistička komisija!
Štoviše, pod taj diskriminatorski zakon potpada i paradoksalna činjenica da je 1964. proveden popis žrtava rata s gotovo isključivom svrhom kako bi se od SR Njemačke naplatila odšteta za te žrtve. Iako je, dakle, s obzirom na materijalnu korist novoj državi odgovarao što veći broj ratnih žrtava, tj. sve žrtve na kojoj god strani bile i pale, država se odrekla među ratne žrtve uvrstiti “borce, pomagače i simpatizere” na suprotnoj strani. (J. Jurčević, Bleiburg. Jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima, Zagreb, 2005., str. 8.) Možda se taj broj žrtava nije mogao točno ustanoviti ni zbog već uništenih ili skrivenih tolikih dokumenata, brisanja imena, prikrivanja grobova, a ni zbog zločinačke savjesti s kojom je novi vlastodržac trebao stati pred međunarodni sud pravde.
Ako ovo o čemu govorimo nije bio genocid, tj. pokušaj istrjebljenja dijela narodne zajednice: uništenjem, ubijanjem, oštećenjem, sprječavanjem ili prividnim suđenjem – što je to onda genocid? Na ljudskom sudu pravde u ovih 60 i više godina nije se pojavio nijedan zločinac za ovaj genocid, kojim su pokrivena grobišta od Bleiburga do Dubrovnika, od Stoca do Vukovara, i još dalje.
Moderni imperator sa svojom kom-partijom, koji je represivnim mjerama zbio narode u umjetnu državnu tvorevinu, gušeći osobito dva neugušiva ljudska osjećaja i neotuđiva prava: narodno i vjersko, nakan u nacionalnom pogledu sve “jugoslavenizirati”, a u religijskom “ateizirati”, upustio se u zatiranje imena i religioznog spomena jednoga 13-stoljetnoga katoličkog naroda. Umišljen, poput ostalih trijumfalnih zanesenjaka ovoga svijeta, da njegovo carstvo ne će vidjeti svršetka, a nemoćan predvidjeti što mu vrijeme iza brda valja, dogodilo se da mu se, 10-ak godina nakon smrti, umjetna državna tvorevina stala rastvarati na svoje naravne sastojke.
Tako, nakon 45 godina sustavna brisanja memorije – raspukoše grobovi uskrsnuća: proklija zemlja istinom i vikom, vapajem u nebo za pravdom, molitvom i hodočašćem. Napose ovom svibanjskom bleiburškom komemoracijom u počast izručenima, poginulima, poklanima. I nikakvo čudo što i državotvorac i njegova tvorevina doživljavaju od svega pravdoljubiva svijeta damnatio memoriae koju je on primjenjivao na druge. Ne doživljava osudu samo od onih koji mu podižu memorijalne ploče, dokazujući se njegovim ideološkim sumišljenicima.
Komisija Hrvatskoga državnog sabora za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, osnovana 1991. i sastavljena od 60-ak članova, željela se voditi načelom: “U ratne žrtve se ubrajaju vojnici ubijeni u borbi, pogubljeni vojnici, poginuli, odnosno ubijeni pripadnici paravojnih formacija policija, financi, oružnici, poginuli građani, vojni službenici i svi ostali poginuli građani”, ističući da “svaka žrtva ima svoje ime i prezime”. (Vjesnik, 15. X. 1999.) Komisija je prestala s radom 2000. u novim političkim promjenama i formalno ukinuta 2003. Prema njezinim podatcima, do mjeseca rujna 1999. na području Republike Hrvatske popisano je preko 1.000 grobišta. Njezinim dokidanjem onemogućeno je, na toj razini, daljnje prikupljanje podataka o ratnim i poratnim žrtvama.
Skupština Europskoga parlamenta, 60 godina post factum, 25. siječnja 2006. priznaje da se međunarodna zajednica nije držala načela pravednosti u odnosu na zlodjela nacizma i komunizma: “Pad totalitarističkih komunističkih režima u Srednjoj i Istočnoj Europi nije bio u svim slučajevima popraćen međunarodnom istragom zločina koje su ti režimi počinili. Dapače, počinitelji tih zločina nisu izvedeni pred sud međunarodne zajednice, kao što je bio slučaj sa stravičnim zločinima koje je počinio Nacionalsocijalizam” (br. 5). Sve je potom prepušteno nacionalnim sudovima, tj. zaboravu!
Na to se mogu navesti riječi velikoga Augustina, crkvenoga naučitelja iz 4./5. stoljeća: “Odmakne li se pravda, što su kraljevstva ako ne velike razbojničke družine!” (Sv. Augustin, O Božjoj Državi, 4,4.) Otkako su zemaljski suci – Kajfe, Herodi i Pilati – pokazali svoje sudačke metode i presude nad Isusom Kristom, Sinom Božjim, Istinom i Pravdom, nas kršćane ništa ne iznenađuje. Stoga se ne zanosimo naivnim povjerenjem u ljudske tribunale, ni domaće ni međunarodne, pogotovo ne u političke relikte totalitarističkih ideologija! Mi vjerujemo u Boga pravde koji će na svome vječnom nepristranom sudu “naplatiti svakomu po djelima njegovim” (Mt 16,27).
Ali jest nam na ovome svijetu stalo do prave znanstveno-povijesne istine o svakoj osobi, žrtvi i životu, koja se može istražiti i objaviti. Jer zlikovcima je povijesna istina najveći međunarodni tribunal! Zar je to malo?! Istina nam je potrebna da vidimo snagu nevinosti jednih i dubinske razmjere krivičnosti drugih. Da se vidi koliki je zločin koji treba priznati ili koji treba oprostiti! Sustavne su nam se laži na sve načine nametale, a nositelji bezočne neistine zasjeli na prijestolje vlasti, odakle su desetljećima donosili zakone i presude ne po istini i po pravdi, nego nerijetko obrazloženjem “oca laži” i “čovjekoubojice od početka” (Iv 8,44).
Osim toga, zločincima se genocid i zator spomena nije ni isplatio. Jer kad neke ljude i narode Bog svojom prati zaštitom, onda se događa ovo: što ih drugi srpom više žanju ili čekićem tuku, oni se sve to bolje množe, rađaju i rastu! Kad Bog promiče život, onda mu ništa ne može nikakav genocid, ni genocidni faraon, ni njegov rasistički zakon (usp. Izl 1,22), ni damnatio memoriae!
Oživotvorenje. A ono što u ovoj suznoj dolini i na ovoj Bleiburškoj poljani, simbolu hrvatskih stratišta, možemo učiniti jest ovaj izraz religioznoga pijeteta i molitvenoga spomena na ratne i poratne žrtve preporučujući njihove duše Božanskomu milosrđu i izražavajući svoju vjeru u Duha, Gospodina i Životvorca.
Ne možemo se, dakle, danas ne sjetiti Ezekielove proročke slike o sasušenim kostima (37,1-14) iz prvoga čitanja, opisane ne prije 60 nego prije 2.600 godina. Prorok bijaše s drugim prognanicima dospio u Babilon. Bog ga je prenio u duhu “usred doline pune kostiju”, na neki tadašnji Bleiburg. U viđenju mu pokazao nepregledne hrpe ljudskih kostiju, razbacane bez veze i reda. Kao da je neka vojna pukovnija poskapala od gladi ili pobijena nakon predaje. Dok prorok zaprepašteno u viđenju motri te ljudske sablasne kosture, čuje Božji upit:
– “Sine čovječji, mogu li ove kosti oživjeti?”
– “Jahve Gospode, to samo ti znaš,” odgovara ponizni sluga Božji. I Bog mu naredi da se obrati tim suhim kostima, da ih iz mrtvila budi i riječju povezuje. I misliš da će kosti ostati samo kosti? Dok im on prorokuje, najednom među njima otpoče pomicanje i sraštanje. Kosti se kožom presvukoše i mišićima učvrstiše. Svaki kostur u svoj oblik. Digoše se trupla krupna. Vratiše se čitavi tjelesni sustavi, ali nema još onoga bitnoga. Nema krvi i životnog daha. Za prodisajno funkcioniranje hoće se drugi intervent, kao u stvaranju. I eto drugoga zova Božjega:
– “Prorokuj duhu, sine čovječji, prorokuj i reci: Od sva četiri vjetra dođi, duše, i dahni u ova trupla da ožive!”
– I stade Ezekiel Božje proricati riječi i poče Duha Božjega zazivati da zapuhne s istoka i zapada, sa sjevera i juga. I uđe Duh i obuze ona tjelesa i, gle, čuda neviđena: srca prokucaše, mozgovi promisliše, lica se zarumeniše, ljudi prohodaše – vojska veoma velika. Još svježija nego prije tragična boja. Nije to više slika, nego stvarnost: To je sav dom Izraelov, sine čovječji!
Tu, u toj dolini osušenih kostiju, gdje maloprije vladaše sablasna smrt, sada proključa bujni život; prije kostur suh, sada živi Duh.
I međunarodnu i domaću dolinu suhih kostiju samo je Duh Božji kadar oživiti, obući i na noge podići. Onaj koji je čovjeka i narod iz majčine utrobe izveo, kako ga ne bi mogao po milosti s novim srcem preporoditi i s novim duhom uskrisiti u Dan onaj?
A ti, lijepa naša europska zajednico, ne vidjela više nikada zločina bleiburških dubina! Ni izdajničkih čina iz 1945., počinjenih od opijenih pobjednika!
Ne doživjela više nikada zlodjela nacizma i fašizma protiv čovječnosti!
Ni zlodjela antifašizma i komunizma protiv ljudskoga dostojanstva, ljudskih prava i narodnih sloboda!
Kolijevko uljudbe naše kršćanske i europske:
u tvome se školstvu umne moći razvijale;
u tvome se sudstvu istinite i pravedne presude izricale;
u tvome zakonodavstvu blistao razum i poštenje;
u tvome liječništvu zdravlje nalazili bolesni i nemoćni;
u tvome krilu ljudi i narodi očuvali svoju ulogu i snagu: nikada im nitko ne mogao uništiti njihova identiteta!
Europski dome naš, ne disao samo s pomoću dvaju plućnih krila, istoka i zapada, nego i s pomoću dviju ploča božanskoga Dekaloga: u tebi se zapovijedi Božje opsluživale, od prve do posljednje!
– Boga se priznavalo i štovalo na slavu Božju i na čovjekovo dobro!
– Nedjelja se slavila i vrjednovala, i u zaslužan odmor pretvarala!
– Roditelji se u odgovornu očinstvu i majčinstvu častili.
– Štitio se život od naravnoga začetka do naravnoga svršetka.
– U urednu braku rasle zdrave i odgovorne obitelji.
– Društvo se množilo i ne znalo za pobačaje i ostala umorstva; daleko od prijevare i pljačke! Ne bilo mjesta antidekaloškim i antihumanim zakonima, kojima se djeca i mladež kvare! Naravni se zakon poštovao!
Zdrava se sloboda u tebi razvijala! Na istini pravda rasla! Na pravdi nam mir mirisao! A u miru dobra djela cvala!
Hodočasniče! Neka se po tvojoj današnjoj molitvi i ovoj uzvišenoj Kristovoj žrtvi “obraduju kosti satrvene” (Ps 51,10), kosti naših prognanih, izmučenih i izručenih! A ti s ovoga polja ponesi ne samo neizbrisivo pamćenje svojih religioznih i nacionalnih vlastitosti, nego i velikodušnu ljubav i praštanje, poput Krista golgotskoga, prema onima koji ne znaju što čine. Naš je danas vapaj iz drugoga misnoga kanona: “Molimo te”, Gospodine, “smiluj se svima nama”, jer nam svima treba tvoje neizmjerno milosrđe. Amen.
Izvor: Crkva na kamenu
___________________________________________________________



Ljekovita moć sunca
Sunce je ljekovito, i to u tako velikim razmjerima da ih je suvremenom čovjeku često teško pojmiti. 
Sunce je središnja zvijezda našeg planetarnog sustava, koja daje toplinu i svjetlost bez kojih ne bi bilo života na Zemlji.
Ono neumorno isijava energiju u obliku valova, svjetlosti i raznih zraka.
Do nas na Zemlji stižu samo sunčeva svjetlost te ultraljubičasti i infracrveni valovi.
Iako su se ljudi u davnoj i bližoj prošlosti liječili upravo uz pomoć sunčeve energije, danas se, nažalost, o suncu govori samo u kontekstu štetnog djelovanja, UV zraka i melanoma, dok se njegove dobrobiti prešućuju.
Zbog toga većina ljudi izbjegava biti na suncu.
Mnogi zaboravljaju da je ljudskom organizmu neophodna sunčeva svjetlost, ne samo radi stvaranja vitamina D nego i zbog brojnih drugih zdravstvenih dobrobiti.


Sunčev vitamin – izvor imuniteta i zdravlja

Vaše tijelo treba sunčevu svjetlost kako bi proizvelo vitamin D sintetizirajući ga u koži.
Taj je vitamin neophodan za rast i zaštitu zuba i kostiju te za snažan imunosni sustav.
Ako se ne izlažete dovoljno suncu, tada povećavate rizik od bolesti koje nastaju zbog manjka vitamina D.
Manjak vitamina D može dovesti do:
prijeloma kuka i degenerativnih bolesti kostiju
rahitisa (iako se smatra da nastaje zbog loše prehrane, pravi uzrok nastanka ove bolesti je zapravo manjak sunčeve svjetlosti)
osteoporoze
dijabetesa tipa 1 i 2
epileptičkih napadaja
raka debelog crijeva
raka prostate
zloćudnog melanoma
raka dojke
tuberkuloze
Tijelo bolje iskorištava onaj vitamin D koji je dobiven od sunca nego onaj iz hrane, koji u većim količinama može biti toksičan.
U slučaju da imate ozbiljan manjak “sunčevog vitamina”, vaš organizam ne može apsorbirati dovoljno kalcija.
Stoga, vaše kosti postaju krhke i slabe.
Koristite limun ovako i recite zbogom raku, gojaznosti i dijabetesu!

Jedna od najzdravijih voćki na svijetu je limun, a zbog svojih benefita po zdravlje i izgled koristi se u mnogim receptima.

Limun je odličan za detoksikaciju tijela, zbog čega mnogi preferiraju ispijanje limunade, ali zapravo, sok limuna nije najbolji način da izvučete sve zdrave nutrijente iz ovog voća.
Najbolja varijanta jeste smrznuti limun, i to konzumiranje zajedno sa korom, jer je ona zapravo najzdraviji dio ovog tropskog voća.
Naučnici su otkrili da kora limuna može značajno da poboljša imunitet, a sadrži materije koje sprječavaju rak, regulirajuu kolesterol, liječe infekcije i izbacuju parazite i bakterije iz tijela, piše HealthyDefinition.com.
----------------------------------------------------------------------------------
Predavanja od dr Antona Liseca:
Kliknete na donji link. Kliknete na željeno predavanje i zapamtite ga u računalo. Kliknete na zapamćenu emisiju i slušate predavanje (uključite zvuk).

http://www.poti.rkc.si/index.php/content/display/482

Lijek za kralježnicu

Svaku večer 1,5 mjesec dana prije spavanja pojesti:
1 suhu smokvu, 1 suhu kajsiju i 5 suhih šljiva.
Ovi plodovi sadrže elemente za regeneraciju tkiva i diskova bez vanjskih masiranja i vraćaju ih na njima prirodna mjesta. Jednako su korisna i za muške i ženske osobe. Recept koriste sportaši koji su oštetili kralježnicu.

Lijek za šećernu bolest tipa 2.
Statistika pokazuje da je broj dijabetičara nekontrolirano raste, tako da je bolje konzultirati svog liječnika češće kako bi se spriječila bolest ili počela liječiti u početnoj fazi.
Nutricionisti su otkrili lijek koji regulira razinu šećera u krvi, koji je učinkovit i potpuno prirodan. Sve što trebate je ocat, vodu i kuhano jaje.
Skuhajte jaje u popodnevnim satima, i ogulite ga. Probodite jaje nekoliko puta pomoću vilice ili čačkalicu. Ulijte ocat u zasebnu zdjelu i potopiti jaje u ocat. Ostavite namočeno preko noći.
Sljedećeg jutra, trebate pojesti jaje i popiti čašu tople vode.
Ponovite postupak svaki dan, a uskoro ćete primijetiti da je vaš šećer u krvi dosegnuo normalnu razinu.

Nove kazne za vozače u BiH, nastupit će uskoro:
“Novim zakonom je predviđeno i kažnjavanje pijanih suvozača. Također, oni koji su tek položili vozački ispit dvije godine neće moći sami voziti automobil u periodu od 12 do 4 sata ujutro”, rekao je nedavno u razgovoru ministar saobraćaja i komunikacija BiH Ismir Jusko.
Novim zakonskim rješenjem kazne za nevezanje pojasa iznosit će od 100 do 300 KM, dok će kazna za držanje djeteta u krilu biti nešto veća i iznosit će 500 KM.
Što se tiče ostalih kazni, novim zakonom je predviđeno da će prekoračenje brzine veće od 30 kilometara na sat, umjesto dosadašnjih 200 KM, sada koštati i do 1.000 KM. Svi oni koji odbiju alkotestiranje ili budu imali više od 1,5 promila alkohola u krvi platit će kaznu od 400 do 1.000 KM.
Za vozače koji voze neregistrovane automobile, kao i za one koji voze djecu mlađu od 12 godina na prednjem sjedištu kazne su od 400 do 1.000 KM. Država će izazivanje prekomjerne buke ili škripe kažnjavati iznosima od 50 do 250 KM, kao i bicikliste i motocikliste bez zakopčane kacige sa 50 KM.
Novim zakonom predviđene su kazne i za pješake koji na saobraćajnici koriste mobilni telefon ili imaju slušalice u ušima (40 KM), vožnju bez upaljenog kratkog svjetla (30 KM), kao i za bicikliste ili motocikliste koji prevoze pijane osobe (30 KM).

Pogled na Mostar sa Žovnice (21.1. 2017.)


Pogled s B. Brijega na Cim, Galac, Bile i Planinicu (slikano 1. 1. 2017)

BTCClicks.com Banner



Sok od šipka/nara veoma je koristan za zdravlje

Ukoliko želite u kratkom razdoblju ukloniti masne naslage i očistiti organizam od štetnih tvari, sok od šipka je idealan napitak za vas.

Sjeme i sok od nara smatraju se tonikom za srce i grlo. Kora od voća i kora od stabla se koristi kao tradicionalni lijek protiv proljeva, dizenterije i crijevnih parazita.

Bori se protiv raka
Sok od šipka je bogat antioksidativnim svojstvima, sadrži tri puta više antioksidanta u 100 ml nego crno vino ili zeleni čaj. Kao rezultat ovog visokog sadržaja antioksidanta, može vam pomoći u borbi protiv raka dojke i raka prostate. Studija na 48 muškaraca koji su imali operaciju ili terapiju zračenjem za liječenje lokaliziranog raka prostate (karcinom prostate koji nije proširio) pokazala je da pijenje oko 235 ml soka od nara dnevno može usporiti rak prostate. Što se tiče raka dojke, nova istraživanja pokazuju da jedenje ploda ili pijenje soka može spriječiti i usporiti rast nekih vrsta raka dojke. Studija pokazuje da elagitanini (skupina fitokemikalija), inhibira rast raka dojke.

Normalizira krvni tlak
Sok od šipka dobro razrjeđuje krv. Kao rezultat toga, izvrstan je za bolji protok krvi u srce. Jedna je studija pokazala da pijenje 50 ml soka od šipka dnevno smanjuje sistolički krvni tlak za čak 5 posto.

Koristan je za srce
Šipak i njegov sok pomažu spriječiti nakupljanje plaka na stjenkama arterija, ali također može smanjiti progresiju ove bolesti . Nakupljanje plaka može dovesti do smanjenja protoka krvi, što može izazvati srčani i moždani udar. Ovi korisni učinci koriste i osobama s dijabetesom, koji imaju povećan rizik za aterosklerozu. Nova preliminarna studija pokazuje da su osobe s dijabetesom koje su pile sok od šipka tri mjeseca imale manji rizik od ateroskleroze.

Pogledajte novu web stranicu časopisa Crkve na kamenu: http://www.cnak.ba/


Film o povijesti Domovinskog rata u Hrvatskoj:https://www.youtube.com/watch?v=EyxOBHFYVNo
Ovom donjom slikom želim odati sjećanje na jednu pojatu pod Bliznim Kukom u G Pologu koja je preživjela više od 100 godina i služila svojoj svrsi ali je nažalost došlo vrijeme da propadne.
Ovako je izgledala ta pojata do prije nekoliko godina ali je zadnjih dana oronula i propala.
Od danas su ovo njezini ostaci i više nema pod Bliznim Kukom nijedne pojate pokrivene slamom
Ova pojata je građena krajem 19. stoljeća kad je Austougarska okupirala BiH (1878) jer za turskog vremena raja nije smjela imati privatnu imovinu. Tu starinu pokazuju i drveni ekseri koji su se u to vrijeme upotrebljavali i evo nakon više od 100 godina nisu istruli.
Amerikanci daju veliki popust na dražbi (aukciji): http://www.tripleclicks.com/949736

 Ljetuje na Jadranskom moru. Rezervirajte mjesto iz svoje sobe na donjem linku:

http://www.uniline.hr/hrvatska/?sid=42

u
Oznake: , , , , , ,
Lokacija:Mostar Herceg-Bosna
Pretplati se na: Postovi (Atom)