1. 2. 2023.
Jutros se i u Čapljini temperatura spustila na -1 C. Vedro s nešto malo naoblake bit će vrijeme do kraja tjedna.
Počelo je 40. apostolsko putovanje pape Franje. DR Kongo i Južni Sudan su 59. i 60. zemlja koje će Sveti Otac posjetiti. Prema glavnom gradu DR Konga, Kinshasi, krenuo je 31. siječnja u 8:29 iz talijanske zračne luke Fiumicino.
Sveti Otac se prije polaska prema zračnoj luci u Domu sv. Marte susreo s desetak migranata i izbjeglica iz DR Konga i Južnog Sudana, za koje se brine Centro Astalli. Susretu je nazočio i prefekt Dikasterija za službu milosrđa kardinal Konrad Krajewski.
Na putu prema Fimicinu Papa se zaustavio kod Spomenika palima u Kinduu, 13 talijanskih zrakoplovaca poginulih u DR Kongu 11. studenog 1961. gdje se kratko pomolio za žrtve tog masakra i sve koji su izgubili živote sudjelujući u humanitarnim i mirovnim misijama.
Do kongoanskoga glavnoga grada Kinshase Papa će putovati gotovo sedam sati. Zrakoplovom ITA-Airwaysa putuje i 70-ak novinara. Dolazak je planiran za oko 15 sati po srednjoeuropskome vremenu (DR Kongo se nalazi u istoj vremenskoj zoni, +1 UTC). Ondje će boraviti do petka 3. veljače, kada će se uputiti prema Jubi, glavnom gradu Južnoga Sudana, koji će posjetiti zajedno s canterburyjskim nadbiskupom Justinom Welbyjem i moderatorom Opće skupštine škotske Crkve Iainom Greenshieldsom.
Papa je u DR Kongo i Južni Sudan trebao putovati u srpnju 2022., no, putovanje je odgođeno zbog njegovoga zdravstvenog stanja. Tada je te srednjoafričke zemlje kao njegov izaslanik posjetio državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin.
Za taj termin planiran je i Papin odlazak u Gomu, glavni grad kongoanske provincije Nord-Kivu. Ovoga puta taj dio nije uvršten u program putovanja zbog nestabilnih sigurnosnih prilika.
Papa u Afriku putuje peti put. Godine 2015. posjetio je Keniju, Ugandu i Srednjoafričku Republiku, 2017. Egipat, u ožujku 2019. Maroko, te u rujnu 2019. Mozambik, Madagaskar i Mauricijus. Na afričkom kontinentu oko 20 % pučanstva je katoličko, a taj broj je u porastu.
30. 1. 2023.
U Hercegovini ovih dana stalno vedro vrijeme s jutarnjim mrazom a o podne temperatura se popne do 10 celzija. Velež i Čabulja bijele se od snijega. Zima je ali nema mraza za zemlju da je malo protrese.
23.1. 2023.
U ponedjeljak, 23.01.2023., oblačno vrijeme sa susnježicom i snijegom. U nizinama će padati i kiša. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -3 i 1°C, na jugu zemlje od 3 do 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 1 i 5°C, na jugu zemlje do 10°C.
U utorak, 24.01.2023., u Bosni oblačno vrijeme sa susnježicom ili snijegom. U nizinama će padati i kiša. U većem dijelu Hercegovine smanjenje oblačnosti. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 3°C, na jugu zemlje do 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 1 i 5°C, na jugu zemlje do 10°C.
U srijedu, 25.01.2023., u Bosni oblačno vrijeme sa slabim snijegom ili susnježicom. U Hercegovini djelomično vedro. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Temperatura zraka većinom između 1 i 4°C, na jugu zemlje od 7 do 10°C, saopćeno je iz FHMZ BiH.
20. 1. 2023.
Jutros je u mostarskoj bolnici umro Ivan Zovko po. Marka Ivkića, suprovod će biti sutra u Pologu na groblju Ovojci u 14 sati.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine!
15. 1. 2023.
Današnja nedjelja u Hercegovini je osvanula u zimskom ozračju, nebo vedro a na zemlji temperatura 0 i niže. Prognozeri najavljuju za sljedeći tjedan da će biti oblačan i kišan s temperaturom do 10 C. U narodu ima dosta nekih prolaznih prehlada i gripe a ponešto proglase i kovidom, u bolnici traže maske za ulazak u posjet bolesnicima.
Don Ljubo će biti pokopan u obiteljskoj grobnici na groblju u Krehin Gracu, župa Gradina.
Ispraćaj će biti ispred gradske mrtvačnice na Bijelom Brijegu u Mostaru u srijedu, 21. prosinca 2022. u 9 sati.
Misa zadušnica za pokoj don Ljubine duše bit će prikazana u stolačkoj župnoj crkvi, 21. prosinca 2022. u 11 sati. Istoga dana u 14 sati slavit će se sprovodna misa u katoličkom groblju Krehin Gradac.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine!
Božićne ispovijedi u općini (dekanat) Čapljina
Petak 16. 12. Čapljina 8,30 i 16 sati
Subota 17. 12. Studenci: Zvirovići 15, Stubica 16 i župna crkva 17 sati
Nedjelja 18. 12. Gabela u 15 sati
Ponedjeljak 19. 12. Gorica Struge 8,30 i 16 sati
Utorak 20. 12. Gabela Polje 8,30 i 16 sati
Srijeda 21. 12. Dračevo 8,30 i 16 sati
Četvrtak 22. 12. Čeljevo 8,30 i 16 sati
Petak 23. 12. Čapljina 8,30 i 16 sati
Poštovani,
s obzirom na liturgijsko vrijeme došašća u kojem se nalazimo, temu ove tribine posvetili smo nadolazećem blagdanu Božića.
Tema tribine: Tko nam želi ukrasti Božić?
Kada: 8.12. (četvrtak) u 20 sati.
Gdje: Katedralna dvorana.
Gost predavač: don Mile Vidić.
Zamolio bih Vas da potaknete mlade sa Vaših župa da dođu na tribinu.
Srdačan pozdrav i zahvala. don Branimir Bevanda
5. 1. 2023.
Sutra je Bogojavljenje ili Vodokršće.
Stari su skovali bili uzrečicu. Vodokršće, centar zime, od studeni oko pršće!
Ovih dana se temperatura u Hercegovini svaki dan penje do 15 C. izgleda sve se iznijenilo.
Danas je u Vatikanu pokopan papa u mirovini Benedikt XVI.
Ovdje donosim prikaz nadbiskupa Tome Vukšića o njemu.
Vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić napisao je za portal Nedjelja.ba promišljanje o pokojnom papi emeritusu Benediktu XVI. koje prenosimo u cijelosti.Prvi put sam naišao na ime Josepha Ratzingera nekada u proljeće 1972. godine kad mi je, kao gimnazijalcu u Zagrebu, u ruke došao hrvatski prijevod njegove knjige Uvod u kršćanstvo. Sjećam se, bila mi je ta knjiga tada teška za čitanje i prestao sam nakon samo desetak stranica. No kasnije sam joj se više puta i vrlo rado vraćao, kao što sam rado čitao i mnoge druge Ratzingerove studije. Osnovni razlog mi je uvijek bio dojam da je autor tih teoloških rasprava, osim što je pisac s vrlo velikim talentom jasnoće i dosljedne znanstvene logike, također teolog duboke osobne vjere koja se prepoznavala na doslovce svakoj stranici. Posvema su me se uvijek doimale, dakle, njegova jasnoća, logika, znanstvenost i posebice vjera koja je pratila njegova teološka tumačenja.
Jednostavan čovjek i veliki katolički mislilac
Kasnije sam kao mlad svećenik dospio na školovanje u Rim te imao priliku vidjeti vrlo poniznoga, jednostavnog i skromnog Josepha. U tom smislu neka posluži jedna slika. Naime, u jutarnjim satima na putu prema fakultetu skoro pa svakoga prvog utorka u mjesecu, uvijek na istom prodajnom mjestu, nabavljao sam jednu crkvenu reviju. Na tom mjestu se, dolazeći iz suprotnoga pravca, redovito pojavljivao tada već kardinal Ratzinger i uzimao istu reviju. Naime, prodajno mjesto nalazilo se između njegova stana i radnoga mjesta pročelnika Kongregacije za nauk vjere pa bi on zastao i obavio nabavku te nastavio put. Sjećam se dobro da se uvijek kretao pješice, sam bez ikakve pratnje ili osiguranja i s torbom crne boje i srednje veličine pod rukom. Vrlo brzo je hodao i rado je odgovarao na jutarnji pozdrav ili bi sam prvi uljudno pozdravljao koje bi susretao u tim svojim hodnjama, jednako one starije kao i nas mlađariju.
Tijekom svoga života Joseph Ratzinger se dokazao kao jedan od najvažnijih katoličkih mislilaca tijekom 20. i 21. stoljeća. Bio je, kako su neki već davno o njemu napisali, teolog sposoban biti jasan kao rijetko netko drugi. Njegova djela prevedena su samo dragi Bog zna na koliko jezika a s velikim poštovanjem uvažavali su ga, čitali i studirali također brojni nekatolici. Kao teolog, gradeći na biblijskim temeljima, povezivao je stare kršćanske autore sa suvremenom mišlju, pastoralnim potrebama Crkve, znanošću i svijetom te govorio jezikom ovoga vremena sadašnjim ljudima i kulturi, uvijek izravno a ponekad i polemički. Bio je tako teolog kontinuiteta na liniji Augustina, Bonaventure, Tome Akvinskoga, Duns Scota i drugih. Zbog toga je, filtrirajući klasičan i trajan crkveni nauk na svoj način, uspio preciznim rječnikom uočiti i razjasniti slabosti zapadne misli našega vremena, zasnovane na etičkom relativizmu. Također, uočavao je, raspravljao i vrlo uspješno se nosio s velikim izazovima na području antropologije, transhumanizma i suvremene čovjekove napasti da od sebe napravi boga. Pitao se kamo ide čovjek, koji je njegov odnos prema Istini, zašto niječe Boga i ponaša se često kao da Boga nema ili kao da mu Bog ne treba? A svim tim temama nastavio je baviti se i kao papa, u svojim enciklikama, drugim dokumentima, propovijedima, govorima, raspravama i knjigama.
Desna ruka svetog pape Wojtyle
Ratzingerova je velika zasluga, kako je ovih dana podsjetio kardinal Schönborn, što je nastao i objavljen Katekizam Katoličke Crkve. On je posljedica zaključaka biskupske sinode iz 1985. godine kojima se papi Ivanu Pavlu II. predložila njegova izrada, a taj zaključak je nastao dijelom i zbog toga što je Ratzinger prethodno u svojim izlaganjima vrlo jasno uočio i na više mjesta izlagao o „krizi kateheze“ u Crkvi na koju je trebalo dati doktrinarni i pastoralni odgovor. A nakon što je prihvatio prijedlog biskupske sinode, Papa je osnovao komisiju od 12 kardinala i biskupa čime je započelo ostvarivanje prijedloga. I, naravno, „nitko se nije začudio“ što je za voditelja te komisije imenovao upravo kardinala Ratzingera.
Kao prefekt Kongregacije za nauk vjere bio je, diskretno i vrlo samozatajno, od velike pomoći papi Ivanu Pavlu II. u izradi njegovih doktrinarnih dokumenata a oni, koji dobro poznaju njegove odnose s tim svetim papom, tvrde da se nitko drugi nije tako revno trudio da budu uvedena stroga pravila protiv počinitelja seksualnih zloporaba i ljage pedofilije što je nastavio činiti i nakon što je izabran za papu.
Dosljedan misli o važnosti i potrebi kontinuiteta, na pitanje koji je njegov program vođenja Crkve, kao papa odgovorio je: „Moj pravi program vodstva nije da vršim svoju volju, da slijedim svoje ideje, nego da se postavim s cijelom Crkvom u stav osluškivanja Riječi i volje Božje i da se prepustim Njegovu vodstvu tako da On sam bude onaj koji će voditi Crkvu u ovom času naše povijesti.“
Budući naučitelj Crkve?
Zbog svega toga i mnogo drugoga, u pismu sućuti, koje sam u ime naše biskupske konferencije i cijele Crkve u BiH uputio papi Franji, napisao sam da smo papi Benediktu „duboko zahvalni što je, kao vidljivi pastir cijele crkvene Zajednice, poniznim životom služio i svjedočio a izgovorenim i napisanim riječima, kao pravi naučitelj Crkve, prosvjetljivao duše vjernika i doprinosio profinjenoj ljudskoj kulturi i teološkoj znanosti“.
U vrijeme obnašanja papinske službe Benedikta XVI. Peter Seewald je 2010. godine u obliku knjige objavio dugi razgovor s njim. Tada me se vrlo dojmila njegova izjava o eventualnoj ostavci nekoga pape, koja je glasila: „Kad je opasnost velika ne može se bježati. Eto zašto ovo sigurno nije trenutak za podnijeti ostavku. Upravo u trenucima kao što je ovaj treba odoljeti i nadvladati tešku situaciju. Ostavku se može podnijeti u mirnom trenutku ili kad se jednostavno ne može više. Ali ne može se uteći upravo u trenutku opasnosti i reći: neka se brine netko drugi. Kad jedan papa dođe do jasne svijesti da nije više fizički, psihološki ili mentalno u stanju obavljati službu koja mu je povjerena, tada ima pravo a u nekim okolnostima također obvezu podnijeti ostavku.“ I pamtim vrlo dobro, kad me je u 11. veljače 2013. u ranim jutarnjim satima (različita vremenska zona) u New Yorku, telefonskim pozivom iz Sarajeva, probudio urednik Katoličkoga tjednika i obavijestio da je Benedikt XVI. podnio ostavku te zamolio izjavu u povodu toga, da sam vrlo kratko kazao: „Benediktova ostavka je novost ali nije iznenađenje.“
Crkveni naučitelji su rijetki. Nema ih mnogo. Svega 37 u cijeloj povijesti Crkve. No sve ih resi dvoje i zato ih je Crkva službeno nazvala tim imenom. Krasi ih, s jedne strane, izvrsna sposobnost duhovnog i umnog poniranja u istine kršćanske vjere i, s druge, osobna svetost života koja je dokazana i službeno proglašena. A opraštajući se ovim kratkim razmišljanjem od pokojnoga pape Benedikta i moleći Božje milosrđe, uvjeren sam da je on svojim umnim sposobnostima i plodovima duhovnoga razmišljanja te poniznim i dosljednim svjedočenjem odlično ispunio prvi uvjet koji krasi naučitelje Crkve. A je li za vrijeme zemaljskoga života ispunio i onaj drugi uvjet, to jest svetost osobnoga života, nije mi znano. No, ako se u budućnosti, ako Bog da, i to dokaže, za mene će to opet biti samo vijest ali ne iznenađenje.
3. 1. 2023.
U Hercegovini je ova godina započela s lijepim vremenom a temperatura se dnevno penje do 15 C.
Što se može unijeti u Hrvatsku iz BiH
Republika Hrvatska je od 1. 1. 2023. postala 20. članica eurozone, a postala je i novom članicom schengenske zone.
Duhanski proizvodi
Osobe koje putuju cestovnim ili željezničkim prijevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarillosa, 10 cigara i 50 grama duhana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijanog duhanskog proizvoda, 10 mililitara e-tečnosti te 50 grama tzv. novih duhanskih proizvoda iz članka 94. stav 2. Zakona o taksama. Tko ide avionom može nešto više unijeti.
Alkoholna pića
Svima je dopušteno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina te 2 l alk. pića koja imaju manje od 22% alkohola, odnosno, jedan litar jačih alkoholnih pića.
Hrana
Uopće nije dopušteno unijeti meso i mlijeko te proizvode od mesa i mlijeka. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih krakova, tu je dopušteno unijeti do 2 kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krumpira, smijete unijeti do 5 kilograma.
Ostali proizvodi
Putnici iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija...) mogu u Hrvatsku unijeti do 2 kilograma mlijeka u prahu za dojenčad i posebne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga te za unos hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga uz uslove da ne zahtijeva držanje u frižideru prije otvaranja.
Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti kruha, kolača, keksa, vafla i oblatni, dvopeka, tostiranog kruha i sličnih prepečenih proizvoda s manje od 20 % prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi.
Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolada i slastica (uključujući slatkiše) s manje od 50 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani pakovanih za krajnjeg potrošača koji sadržavaju manje količine (ukupno manje od 20%) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenina i rezanci, koncentrati supe i poboljšivači okusa.
Kad je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara identičnog goriva onom koji se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prijevoza dizela ako vozite benzinca.
Unos lijekova
Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prepisa historije bolesti, potvrde liječnika).
Unošenje lijekova koji sadrže drogu, također za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše 5 dana, i to također uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnoga lijeka. Ako se ipak odlučite kockati, znajte da vas mogu “opaliti po džepu” s kaznom koja može iznositi i do 100.000 kuna (oko 13.000 eura).
Konkretno, kada se određuje visina kazne bitno je šta i koliko toga ste pokušali prošvercati.
31. 12. 2022.
U Hercegovini je danas prilično oblačno vrijeme s temperaturom 12 C, slično se vrijeme predvića i naredni tjedan.Papa emeritus Benedikt XVI. preminuo je danas u svojoj vatikanskoj rezidenciji u 95. godini života.
Benedikt XVI vodio je Katoličku crkvu oko osam godina sve do 2013. godine kada je podnio ostavku na ovu poziciju.
Posljednje godine života provodio je u samostanu Mater Ecclesiae unutar zidina Vatikana gdje ga je često posjećivao sadašnji papa Franjo. On ga je čak nazvao "svecem", čovjekom duhovnog života.
Pitali su nekad papu Benedikta kako se priprema za smrt? On je odgovorio:
"Meditirajući. Uvijek mislim da se bliži kraj. Pokušavam se pripremiti za taj trenutak i iznad svega ga uvijek imati na umu. Važno je ne zamišljati to, već živjeti u svijesti da se cijeli život teži ovom susretu."
Sprovod će biti 5. 1. 2023. godine.
Benedikt XVI vodio je Katoličku crkvu oko osam godina sve do 2013. godine kada je podnio ostavku na ovu poziciju.
Posljednje godine života provodio je u samostanu Mater Ecclesiae unutar zidina Vatikana gdje ga je često posjećivao sadašnji papa Franjo. On ga je čak nazvao "svecem", čovjekom duhovnog života.
Pitali su nekad papu Benedikta kako se priprema za smrt? On je odgovorio:
"Meditirajući. Uvijek mislim da se bliži kraj. Pokušavam se pripremiti za taj trenutak i iznad svega ga uvijek imati na umu. Važno je ne zamišljati to, već živjeti u svijesti da se cijeli život teži ovom susretu."
Sprovod će biti 5. 1. 2023. godine.
27. 12. 2023.
Danas je sveti Ivan evanđelista, a kako je lijepo i toplo vrijeme više mi liči na lipanjski Ivanjdan.
Svima koji nose ime Ivan, Ivica, Ivo, Ivana, Iva, Ivanka želim sretan imendan i svako dobro od Boga po zagovoru današnjeg sveca Isusova rođaka.
25. 12. 2022.
U Hercegovini Božić osvanuo vedar i topao temperatura u 11 sati popela se na 15 C.
Svima sretan i blagoslovljen Božić!
20. 12. 2022.
Hercegovina je jutros osvanula s vedrim nebom, temperatura u Čapljini je 2C, očekuje se lijep dan s temperaturom do 15 C.
Jutros u 65. godini života, u SKB Mostar, nakon subotnje operacije, preminuo je stolački župnik don Ljubo Planinić.
Don Ljubo je često nastupao u pološkoj crkvi, osobito za Malu Gospu, redovito je predvodio pjevanje u Gospinoj procesiji oko crkve, te sudjelovao u proslavi dana zaustavljanja tenkova u Pologu.
Don Ljubo je rođen 18. 2. 1958. u Krehinu Gracu, župa Gradina, od oca Ante i majke Ilke – Milke r. Pehar. Osnovnu školu pohađao je u Krehinu Gracu (1965.-1969.) i Čitluku (1969.-1973.), srednju Interdijecezanskom sjemeništu u Zagrebu (1973.-1977.).
Po završetku gimnazije upisao je Bogosloviju u Sarajevu. U svibnju 1978. prekinuo je bogoslovske studije i morao ići na odsluženje vojnog roka. Vojni rok je služio 1978./79. Završivši vojni rok vratio se u bogosloviju i završavao bogoslovske studije do 1984. Za đakona je zaređen 29. 6. 1983., za svećenika 29. 6. 1984. Mladu misu je slavio u rodnom Krehinu Gracu 14. srpnja 1984.
Pastoralne je djelovao na Hrasnu kao kapelan 1984./1985., u Crkvi na kamenu kao tehnički urednik 1985./86., na ispomoći bolesnom župniku don Jozi Ivančiću u Šipovači – Vojnićima, potom kao kapelan u Šipovači – Vojnićima 1986./88., u Bijelom Polju kao kapelan 1988./89. Župnik u Kruševu od 7. 10. 1989. do 29. 8. 2021. godine kada je preuzeo mjesto župnika u župi sv. Ilije Proroka u Stocu.
Ispraćaj će biti ispred gradske mrtvačnice na Bijelom Brijegu u Mostaru u srijedu, 21. prosinca 2022. u 9 sati.
Misa zadušnica za pokoj don Ljubine duše bit će prikazana u stolačkoj župnoj crkvi, 21. prosinca 2022. u 11 sati. Istoga dana u 14 sati slavit će se sprovodna misa u katoličkom groblju Krehin Gradac.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine!
17. 12. 2022.
Jutros je u Hercegovini vedro vrijeme i prilično toplo za ovo doba godine ako se danas temperatura popne i do 20 C ne treba se čuditi. Norveški prognozeri najavljuju ovakvo vrijeme do Božića.13. 12. 2023.
U HNŽ jutros je nebo djelimično oblačno s temeperaturom 3 C. Danas se očekuje lijep dan.
Danas je Sveta Lucija, kršćanska je mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine za cara Dijoklecijana. Mačem su joj odrubili glavu nakon dužeg mučenja.
Lucija je rođena u 4. stoljeću na Siciliji u imućnoj obitelji. Imala je bolesnu majku za koju je molila Svetu Agatu da joj pomogne. No, ona joj je rekla da je majku već sama ozdravila svojom vjerom u Gospodina. U velikoj radosti zbog majčina ozdravljenja, Lucija je odlučila svoj imetak razdijeliti siromasima. Majka joj je govorila da radi krivo, i da imetak podijeli nakon smrti ali ona je bila odlučna. Rekla je: Naša dobra dijela trebaju svijetliti pred nama dok putujemo u vječnost, zato ju je njezin mladić prijavio da je kršćanka. Po tadašnjim zakonima kao kršćanku zatvorili su je u tamnicu gdje su je podvrgli raznim mučenjima.
Mučitelji su je zalili smolom i zapalili, ali vatra je nije zahvaćala. Na kraju su joj vrat proboli mačem. Prema predaji, Svetoj Luciji su izvađene oči i stavljene na tanjur, pa se ona smatra zaštitnicom očiju i vida. Lucija je i zaštitnica ratara, slijepaca, lađara, staklara, krojača, pisara, vratara. Njezino ime u prijevodu s latinskog znači SVIJETLA pa se to tumači tako da ona na neki način već naviješta veliko svijetlo božićne noći. Danas, na svetu Luciju je ujedno i dan kada se sije pšenice, što označava simbol života u krščanstvu. Ako pšenica bude gusta i lijepa znači da se možemo nadati dobrom urodu slijedeće godine.
Zanimljivo je da u svijetu postoji čak i jedna mala otočna država u istočnim Karibima s nazivom Sv. Lucija. U toj državi pretežno je crnačko stanovništvo i čak su 90 posto katolici.
Svjetlana je hrvatska inačica imena Lucija.
Svima koje nose ime Luca, Lucija i Svjetlana želim sretan i blagoslovljen imendan!
11. 12. 2022.
Jutros je HNŽ oblačno vrijeme i moguća je kiša, od sutra zahlađenje i razvedravanje uz buru.
Danas je 3. nedjelja Došašća, dan Caritasa i Materice
Petak 16. 12. Čapljina 8,30 i 16 sati
Subota 17. 12. Studenci: Zvirovići 15, Stubica 16 i župna crkva 17 sati
Nedjelja 18. 12. Gabela u 15 sati
Ponedjeljak 19. 12. Gorica Struge 8,30 i 16 sati
Utorak 20. 12. Gabela Polje 8,30 i 16 sati
Srijeda 21. 12. Dračevo 8,30 i 16 sati
Četvrtak 22. 12. Čeljevo 8,30 i 16 sati
Petak 23. 12. Čapljina 8,30 i 16 sati
7. 12. 2022.
U Hercegovini je jutros oblačno i povremeno pada kiša, prognozeri najavljuju slično vrijeme do sljedeće nedjelje a onda zahlađenje i pad temperature i ispod 0, vjerojatno će u nas biti bura.
s obzirom na liturgijsko vrijeme došašća u kojem se nalazimo, temu ove tribine posvetili smo nadolazećem blagdanu Božića.
Tema tribine: Tko nam želi ukrasti Božić?
Kada: 8.12. (četvrtak) u 20 sati.
Gdje: Katedralna dvorana.
Gost predavač: don Mile Vidić.
Zamolio bih Vas da potaknete mlade sa Vaših župa da dođu na tribinu.
Srdačan pozdrav i zahvala. don Branimir Bevanda
6. 12. 2022.
I danas je u Hercegovini vrijeme oblačno s povremenom kišom ali nije hladno.
Nema više obustave prometa na cesti Čapljina – Mostar
Radovi su trajali do 3. prosinca i do tada su i završeni.
Promet na magistralnoj cesti M.17, dionica Buna – Tasovčići, povremeno je bio zatovren od listopada do prosinca. Razlog zatvaranja je izvođenje radova na izgradnji pristupne ceste M17 na čovru Počitelj, u okviru izgradnje autoceste na Koridoru Vc na poddionici Počitelj – Zvirovići, kao i priključak iste na M17, piše Caportal. Kako je i planirano, radovi su trajali do 3. prosinca i do tada su i završeni. Obavijest za sve vozače koji planiraju putovati navedenom dionicom, da to mogu raditi neometano jer su uklonjeni semafori koji su bili postavljeni kroz dva mjeseca, ali je uklonjena i potpuna obustava prometa. Razlog obustave protekla dva mjeseca je predmetna pristupna cesta koja je jednim svojim dijelom položena na liticu koja prolazi iznad postojeće magistralne ceste M-17 na način da je horizontalna udaljenost vrlo mala uz znatnu visinsku razliku. Zbog navedenog, na tom dijelu ceste nije bilo moguće izvoditi radove na iskopima bez ugrožavanja sigurnosti odvijanja prometa na magistralnoj cesti M17, a zbog visokog rizika od pada kamenog materijala s mjesta izvođenja radova i nemogućnosti izgradnje bilo kakvih fizičkih barijera zbog specifičnosti same lokacije.
Danas je sveti Nikola koji dobroj djeci dijeli darove.
4. 12. 2022.
Danas je u Hercegovini oblačno vrijeme s povremenom kišom i na Veleži se snijeg istopio. Slično vrijeme najavljuju prognozeri i slijedeći tjedan.
Neki se župnici žale da nemaju djece u župi. Nije svagdje manjak, danas u Čapljini župnik don Ilija krsti 57. dijete ove godine. Nadam se da neće svi otići u Njemačku!
22. 11. 2022.
U Hercegovini je jutros oblačno vrijeme i pada kiša, slično se vrijeme očekuje danas i narednih dana. prognozeri najavljuju zahlađenje krajem mjeseca pa će se moći pripremati pastrva tko je ima.
Crkva danas slavi spomendan sv. Cecilije, mučenice iz 3. stoljeća.
Cecilija je (rođena poč. 3. st. u Rimu) podrijetlom iz patricijske obitelji, prije smrti svoj je imetak ostavila siromasima, a kuću Crkvi, na kojem je mjestu danas bazilika u Trastevereu. Svetica je odgojena kao kršćanka. Svoje djevičanstvo je zavjetovala Bogu. Međutim, roditelji su je dali u brak s mladim plemićem Valerijanom, poganinom, koji se pokrstio i oboje su umrli mučeničkom smrću u vrijeme progona kršćana cara A. Severa (222.-235.). Cecilija je pokopana u Kalistovim katakombama i to uz takozvanu “kriptu papa”. Kasnije je njezino tijelo papa Paskal I., koji je bio veoma pobožan prema svetici, dao prenijeti u kriptu bazilike u Trastavereu. Krajem 16. stoljeća sarkofag je svete Cecilije ponovno otvoren, a tijelo je pronađeno u još dosta očuvanu stanju.
Zaštitnica je glazbe i svih vrsta glazbenika.
16. 11. 2022.
Jutros je u HNŽ oblačno i pada kiša, slično se vrijeme očekuje i narednih dana.
Pred nama je završni tjedan ovogodišnjih Tropletovih dana kulture – vjera, baština, identitet kada u Čapljini priređujemo jedno zanimljivo događanje, te Vas usrdno molimo da o ovim događanjima informirate vaše prijatelje, posebice mlade, na način koji smatrate odgovarajućim i potaknete ih da nam se pridruže u ovim zanimljivim događanjima.
Četvrtak, 17. studenoga - PREDSTAVLJANJE MONOGRAFIJE "SJAHALI KIĆENI SVATOVI" STANISLAVA VUKOREPA U ČAPLJINI u kinu Mogorjelo
Hrvatska kulturna zajednica Troplet u okviru Tropletovih dana kulture – vjera, baština, identitet, uz potporu grad Čapljina, organizira predstavljanju izuzetno značajne knjige "Sjahali kićeni svatovi" Stanislava Vukorepa. Monografija "Sjahali kićeni svatovi" je kapitalno djelo o starinskim svadbenim običajima u jugoistočnoj Hercegovini. Autor je uložio golem višegodišnji trud na terenu istražujući i izvorno snimajući negdašnje ženidbene običaje i tradicijske primjere lirskih svadbenih pjesama te satkao priču iz kazivanja brojnih kazivača i kazivačica.
Monografija govori o svadbenim običajima jugoistočne Hercegovine, baštini koja nestaje i koje praktički više nema. Knjiga započinje prvim susretima djevojaka i momaka - ćosanjem, opisuju se tadašnji običaji, hvaljenje i kuđenje, modni trendovi te prošnja, a zatim se govori o starom svatu, svadbi i svadbenim običajima, od okupljanja pa sve do svadbenog sijela, o običajima nakon svadbe, odlasku mlade u pohode, roditeljski dom.
Navedena knjiga je izdana prije više od dvije godine, ali zbog pandemija COVOD-19 nije predstavljena široj javnosti u skladu sa značajem koji joj svakako pripada. Kako bi ti ispravili odlučili smo, zajedno s autorom, predstaviti ovu knjigu prvo u Čapljini a zatim, nadamo se, i u drugim mjestima. Predstavljanje će se održati u četvrtak, 17. studenoga u 19 sati u kinu Mogorjelo, u Čapljini.
Molimo potaknite sve zainteresirane da nam se pridruže na predstavljanju ove iznimne knjige. Svi su dobrodošli!
m.nikolić, predsjednik HKZ Troplet
2. 11. 2022.
Lijepo i toplo vrijeme nastavlja se u Hercegovini još danas i sutra.
Danas u Crkvi slavimo Dan mrvih. Crkva daje potpuni oprost za pokojne ako se od 1-8. 11. pohodi groblje ili crkva, sudjeluje na sv. misi i pričesti te izmoli Oče naš i Vjerovanje, i neku molitvu na nakanu sv. Oca pape.
Poštovani, 11. mjesec je obilježen našim velikim katoličkim blagdanima (Svi Sveti i Dušni Dan), a to je ujedno i mjesec gdje se na poseban način sjećamo heroja i žrtava Vukovara i Škabrnje. Zato smo odlučili našim mladima ponuditi i jednu temu o životu i djelu naših branitelja. Bilo bi to u četvrtak 3.11. u 20 h.
Predavač: hrvatski branitelj Srećko Karić.
Tema: Heroji ne plaču?
Mjesto: Katedralna dvorana.
21. 10. 2022.
Jutros je u Čapljini samo 11 C, sunce izlazi, magla iz doline Neretve se podiže i nestaje, očekuje se lijep dan s temperaturom do 24 stupnja.
U gradu se slavi Dan kruha i zahvalnosti za sve plodove koje smo imali ove godine. Bogu hvala!
Župnik don Ilija sa suradnicima pripremio je sve za kuhanje ajvara koji će u nedjelju - Misijska nedjelja- dijeliti narodu a oni će za to dati svoj prilog za misije.
16. 10. 2022.
Danas je spomendan Svete Margarete Marije Alacoque, djevice (1647-1690). Ona je zaslužna za ustanovu pobožnosti Prvih petaka u čast Srca Isusova. O tome sam pisao 7.10.
Prije godinu dana u Mostaru je preminuo don Luka Pavlović, koji je dugo godina bio generalni vikar biskupije i katedralni župnik.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine!
U četvrtak 20.10. u 20 sati otvaramo drugu "sezonu" tribina Biskupijskog pokreta mladih Mi ViDiMo.
Predavač: mons. Petar Palić.
Tema: (Ne)biti (ne)moralan.
Mjesto: Katedralna dvorana.
Svi koji žele dobro su došli na ovu tribinu.
U subotu 22. 10. u 11 sati u mostarskoj katedrali predviđeno je ređenje petorice đakona (4 franjevačke provincije i 1 biskupijski). Zareditelj je biskup Petar Palić.
22. 10. Vojni ordinarijat u BiH izdao je upute hodočasnicima koji žele poći na hodočašće na Bobovac, gdje se moli za domovinu prigodom smrti zadnje bosanske kraljice Katarine Kosača.
9,30 Okupljanje kod rijeke Bukovice, iznad Kraljeve Sutjeske, podno Bobovca
9,45 Polazak u procesiji i molitvi prema Bobovcu
11,00 Euharistijsko slavlje
Okupljanje kod rijeke Bukovice podno Bobovca predviđeno je za 9,30 sati. Svi okupljeni krenut će u 9,45 sati, molitveno i pješice, s pripadnicima Oružanih snaga BiH i policijskih postrojbi od raskrižja kod rijeke Bukovice podno Bobovca prema samom Bobovcu.
15. 10. 2022.
U Hercegovini se nastavlja lijepo jesenjsko vrijeme koje prognozeri najavljuju do sljedećeg petka. Na HTV zovu ga bablje ljeto, ne znam po čemu, u nas ga narod zove Miljevsko lito po sv. Mihovilu.
Jučer je u G. Pologu asfaltirana makadamska cesta uz Obalu, a uz Meč je asfaltirana početkom godine, tako da sada uz Meč od crkve do groblja u G. Pologu može se asfaltom.
Sestre karmelićanke danas slave svoju zaštitnicu sv. Tereziju Avilsku. Ona je reformirala karmelsku redovničku zajednicu. Imala je mistične objave koje je zapisala. Papa Pavao VI. proglasio ju je naučiteljicom Crkve. Kažu što je Toma Akvinski bio za dogmatiku to je Terezija bila za mistiku. Umrla je 15. 10. 1582. kad je Crkva reformirala tj. ispravila julijanski kalendar, a uvela gregorijanski, pa je kalendar pomakla za 10 dana s 4 na 15. listopada. Zaštitnica je Španjolske.
Kod nas u Hercegovini sestre bosonoge karmelićanke djeluju u Dječjem vrtiću u G. Polju.
U povodu ove proslave sv. Terezije Avilske bit će u ž. crkvi u G. Polju sv. Misa u 11 sati koju predvodi biskup Petar Palić.
Danas je svjetski dan Bijelog štapa, obratimo pažnju prema svima onima koji imaju problema s vidom da im svojom pažnjom olakšamo život.
7. 10. 2022.
Lijepo i toplo Miholjsko ljeto nastavlja se još sutra u Hercegovini.
Postoji pobožnost: Devet prvih petaka
Ovo je kratki pregled povijesti nastanaka te pobožnosti:
Devet prvih petaka, također nazvana Čin zadovoljštine Presvetom Srcu Isusovu, katolička je pobožnost koja je nastala nakon Kristovih ukazanja u Paray-le-Monialu, u Francuskoj, o čemu je izvijestila sv. Margareta Marija Alacoque u 17. stoljeću. Rimokatolička Crkva u potpunosti je odobrila ovu pobožnost Presvetom Srcu i dano je nekoliko obećanja onima koji prakticiraju pobožnost devet prvih petaka.
Prema sv. Margareti Mariji Alacoque, postoji nekoliko Kristovih obećanja onima koji prakticiraju pobožnost devet prvih petaka:
„U obilju milosrđa Moga Srca, obećavam vam da će Moja svemoćna ljubav svima onima koji će se pričestiti prvi petak u mjesecu, devet mjeseci zaredom, dati milost konačnog pokajanja: oni neće umrijeti u Mojoj nemilosti, niti bez primanja sakramenata; i Moje će Srce biti njihovo sigurno utočište u tom posljednjem času."
Ovo je kratki pregled povijesti nastanaka te pobožnosti:
Devet prvih petaka, također nazvana Čin zadovoljštine Presvetom Srcu Isusovu, katolička je pobožnost koja je nastala nakon Kristovih ukazanja u Paray-le-Monialu, u Francuskoj, o čemu je izvijestila sv. Margareta Marija Alacoque u 17. stoljeću. Rimokatolička Crkva u potpunosti je odobrila ovu pobožnost Presvetom Srcu i dano je nekoliko obećanja onima koji prakticiraju pobožnost devet prvih petaka.
Prema sv. Margareti Mariji Alacoque, postoji nekoliko Kristovih obećanja onima koji prakticiraju pobožnost devet prvih petaka:
„U obilju milosrđa Moga Srca, obećavam vam da će Moja svemoćna ljubav svima onima koji će se pričestiti prvi petak u mjesecu, devet mjeseci zaredom, dati milost konačnog pokajanja: oni neće umrijeti u Mojoj nemilosti, niti bez primanja sakramenata; i Moje će Srce biti njihovo sigurno utočište u tom posljednjem času."
Zašto baš devet mjeseci?
Broj devet tradicionalno se veže uz novozavjetni događaj Duhova. Nakon Isusova uzašašća na nebo, Djevica Marija i apostoli kroz devet su dana jednodušno, ustrajni u molitvi očekivali obećanog Duha Branitelja koji ih je ispunio na “dan Pedesetnice” (Dj 2,1).
Broj devet tradicionalno se veže uz novozavjetni događaj Duhova. Nakon Isusova uzašašća na nebo, Djevica Marija i apostoli kroz devet su dana jednodušno, ustrajni u molitvi očekivali obećanog Duha Branitelja koji ih je ispunio na “dan Pedesetnice” (Dj 2,1).
Pobožnost se sastoji od nekoliko praksi koje se izvode u prve petke u mjesecu kroz devet uzastopnih mjeseci. Tih dana osoba treba prisustvovati misi i primiti svetu pričest. Po potrebi, treba se i ispovijediti. Ispovijed nije nužna nego ako je potrebna radi pričesti.
U mnogim katoličkim zajednicama, potiče se Sveti sat meditacije tijekom izlaganja Presvetog Sakramenta tijekom prvih petaka u mjesecu.
Obećanja pobožnosti Presvetom Srcu Isusovu
*1. Dat ću im sve milosti koje su im potrebne u njihovu staležu.
*2. Unijet ću mir u njihove obitelji.
*3. Tješit ću ih u svim njihovim patnjama.
*4. Bit ću im sigurno utočište za života, a osobito na času smrti.
*5. Izlit ću obilje blagoslova na sve njihove pothvate.
*6. Grješnici će naći u mome Srcu izvor i beskrajno more milosrđa.
*7. Mlake će duše postati revne.
*8. Revne će se duše uzdići do velike savršenosti.
*9. Blagoslovit ću i kuće gdje bude izložena i čašćena slika moga Presvetog Srca.
*10. Svećenicima ću dati dar da taknu i najtvrdokornija srca.
*11. Imena onih koji budu širili ovu pobožnost bit će upisana u mome Srcu i neće se nikada izbrisati.
*12. Svima koji se budu pričestili na prvi petak tijekom devet mjeseci uzastopce obećavam milost pokore na samrti: oni neće umrijeti u mojoj nemilosti ni bez sakramenata. Moje će im Srce biti sigurno utočište u posljednjemu času.
U mnogim katoličkim zajednicama, potiče se Sveti sat meditacije tijekom izlaganja Presvetog Sakramenta tijekom prvih petaka u mjesecu.
Obećanja pobožnosti Presvetom Srcu Isusovu
*1. Dat ću im sve milosti koje su im potrebne u njihovu staležu.
*2. Unijet ću mir u njihove obitelji.
*3. Tješit ću ih u svim njihovim patnjama.
*4. Bit ću im sigurno utočište za života, a osobito na času smrti.
*5. Izlit ću obilje blagoslova na sve njihove pothvate.
*6. Grješnici će naći u mome Srcu izvor i beskrajno more milosrđa.
*7. Mlake će duše postati revne.
*8. Revne će se duše uzdići do velike savršenosti.
*9. Blagoslovit ću i kuće gdje bude izložena i čašćena slika moga Presvetog Srca.
*10. Svećenicima ću dati dar da taknu i najtvrdokornija srca.
*11. Imena onih koji budu širili ovu pobožnost bit će upisana u mome Srcu i neće se nikada izbrisati.
*12. Svima koji se budu pričestili na prvi petak tijekom devet mjeseci uzastopce obećavam milost pokore na samrti: oni neće umrijeti u mojoj nemilosti ni bez sakramenata. Moje će im Srce biti sigurno utočište u posljednjemu času.
6.10. 2022.
Sutra Crkva slavi BD Mariju od krunice.
Ovaj sponem nastao je 1571. kad je papa Pio V u znak zahvalnosti Gospi što je pomogla kršćanskoj vojsci u bitci kod Lepanta suprostaviti se turskom nadiranju na moru.
U bitci su sudjelovali i dalmatinski gradovi: Krk, Cres, Rab, Šibenik, Trogir, Hvar i Kotor. Svaki od njih bio je dužan opremiti po jednu galiju. Zadar je također bio spremio galiju ali je stradala prije bitke. Na trogirskoj galiji bilo je preko 150 mornara, na drugim galijama nepoznat nam je broj, ali ako se uzme da je toliko mornara bilo i na drugim galijama, onda su Hrvati sudjelovali s oko 1000 mornara. U boju je kotorska galija u potpunosti stradala, dok je na trogirskoj galiji poginulo 150 mornara a 13 ih je teško ranjeno. U Trogiru se i danas, u atriju palače Čipiko kod katedrale, nalazi trofej crnoga drvenog pijetla s kljunom s turske galije.
Dok se vodila bitka, papa Pio V. u Rimu je organizirao procesiju i molio s narodom krunicu, a na molitvu je pozvao cijeli kršćanski svijet. U znak zahvalnosti Gospi za pobjedu nad Turcima papa je ustanovio spomendan BD Marije od krunice i Marije Pomoćnice koji se slavi 7. listopada, a u Gospine litanije unio je zaziv: Marijo, pomoćnice kršćana, moli za nas.
30. 9. 2022.
Devetnica uoči blagdana sv.Terezije Male
Dne, 22. rujna, u našoj župi započinju devetnice u čast naše zaštitnice sv. Male Terezije.
Kroz narednih 9 dana, svaku večer program započinje krunicom u 18h, a nakon pobožnosti slijedi sveta misa.
Na sam blagdan sv. Male Terezije 1. listopada, svečanu misu u 11h će predslaviti don Krešimir Puljić – župnik župe Dračevo.
28. 9. 2022.
Danas je u Hercegovini bilo oblačno vrijeme i bez kiše, sutra prognozeri najavljuju kišu.
Sutra je Miholjdan tj. arkanđeli Mihovil, Gabrijel i Rafaeal.
Pred nama je sv. Mihovil zaštitnik naše župe. Za našu župu to je zapovjedna svetkovina. To je neradni dan za našu župu i dužni smo sudjelovati na Sv. Misi. Za proslavu našega nebeskoga zaštitnika pripremit ćemo se trodnevnicom:
Ponedjeljak 26. rujna u 18:00 – pobožnost pa sv. Misa
Utorak, 27. rujna u 18:00 – pobožnost pa sv. Misa
Srijeda, 28. rujna u 18:00 – pobožnost pa sv. Misa
Četvrtak, 29. rujna svečana sv. Misa u 11:00
– predvodi don Slaven Ćorić, župnik u Blagaju
27. 9. 2022.
Jutros je u HNŽ oblačno vrijeme s temperaturom 12 C, slično se vrijeme očekuje i danas s temperaturom do 22 C.
Danas Crkva slavi spomendan sv. Vinka Paulskog osnivača sestara Milosrdnica koje ove godine navršavaju 150 godina od dolaska u Bosnu i Hercegovinu.
Sestrama želim sretan blagdan sv. Vinka i svima koji nose njegovo ime sretan imendan.
Čapljina, 20. 9. 2022.
Jutros je u Čapljini vedro i prohladno vrijeme slično se vrijeme očekuje do kraja tjedna.
Mostar, 11. 9. 2022.
U Mostaru je danas bilo djelimično oblačno vrijeme s temperaturom do 30 C, narednih dana očekuje se malo vedrije i još toplije vrijeme.
U srijedu 14. rujna 2022. godine je blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, slavi se dan posvete mostarske katedrale. Ove godine je predviđeno i Euharistijsko klanjanje u 17 i 30 sati za mir u Ukrajini, u 18 sati slijedi svečana sveta Misa koju predslavi naš biskup Petar. Molimo svećenike da ponesu misno ruho bijele boje.
Mostar, 9. 9. 2022.
Noćas je u Mostaru bilo grmljavine i kiše, danas je oblačno i svježe vrijeme.
Jučer je u Pologu svečano proslavljen patron župe Mala Gosspa. Misu je predvodio don Vinko Puljić s još 7 svećenika. Naroda je bilo u crkvi i još toliko izvan crkve. Misa je početa s procesijom oko crkvenog dvorišta i sve je proteklo po lijepom vremenu. Misu je prenosila Radioi tv Marija.
Mostar, 28. 8. 2022.
Jutros je u Mostaru vedro i svježe vrijeme i očekuje se vruć dan s temperaturom oko 33 C.
Po dekretu biskupa Petra Palića danas 28. 8. 2022. završava moja služba bolničkog kapelana u mostarskim bolnicama i KP zatvoru u Ćelovini. Službu preuzima moj nasljednik don Ante Jukić (sada je br. njegova mobitela 063 100 112).
Želim mu svako dobro u ovoj službi i pomoć od Gospodina. Svima s kojima sam se susretao u proteklih 22 godine (liječnicima-cama, sestrama, radnom osoblju, bolesnicima i njihovoj rodbini s kojima sam kontaktirao) molim oprost ako sam koga povrijedio ili što nekorektno učinio, isto tako svima opraštam sve nesporazume i zamjerke. Bog neka svima udjeli zdravlje i svako dobro, a pokojnima život vječni!
Moj blog http://bolnickikapelan-mostar.blogspot.com/ ću uskoro obrisati jer sam ga pisao kako je meni odgovaralo, a što će nasljednik učiniti to on odlučuje.
Mostar, 24. 8. 2022.
Nisam se odavno javljao na blogu zbog bolesti i boravka na liječenju u bolnici. Sad se stanje popravlja pa ću opet štogod korisno napisati.
Ljetos je na odmor i posjetu svojima došao iz SAD Toma Zovko pok. Stanka. Boravio je u Pologu i Risovcu sa svojima. Jutros mu je pozlilo i preminuo je. Još se nije odlučilo gdje i kad će se pokopati. Njegovoj obitelji izražavam sućut a pokojnom tomi neka Gospodin udjeli pokoj vječni.
Mostar, 31. 7. 2022.
Jutros je u Mostaru vedro i očekuje se pravi ljetni dan.
Jučer je u Mostaru umro don Mijo Bosankić. Obredi pokopa će biti objavljeni.
U subotu navečer, 30. srpnja 2022. u Mostaru je preminuo don Mijo Bosankić, umirovljeni svećenik Mostarsko-duvanjske biskupije. Ispraćaj Pokojnika bit će u ponedjeljak, 1. kolovoza 2022. ispred gradske mrtvačnice na Bijelom Brijegu u Mostaru u 15:30 sati. Misa zadušnica sa sprovodnim obredima bit će slavljena istoga dana u grobljanskoj kapelici na Šoinovcu (Mostar) u 16 sati. Nakon toga slijedi ukop u svećeničku grobnicu u istom groblju. Pokoj vječni daruj mu Gospodine!
Mostar, 25. 7. 2022.
U Mostaru ima malo naoblake i prilično je vruće.
Zbog bolesti već duže se rijeme ne javljam, a izgleda da bi mogo i ozdraviti.
Plenković sa svojoj delegacijo je danas posjetio Mostar i čelne ljude, popodne će obići Betaniju u Čapljini a sutra ide na otvaranje Pelješkog mosta.
Danas je sv. Jakov apostol, svima koji nose njegovo ime želim sretan imenda.
Mostar, 9. 7. 2022.
Danas je u Mostaru vedro vrijeme i puše umjerena bura, nije vruće.
Napokon je završeno popravljanje Avenije pa se promet odvija normalno.
Bio sam u bolnici dvadesetak dana pa sam preživio, zato se nisam javljao na Kronici.
Mostar, 28. 5. 2022.
Danas je u Mostaru prilično vedro vrijeme s temperaturom 30 C, pravi ljetni dan. Po gradski ulicama izvode se radovi (Španjolski trg, Avenija od katedrale do spajalice, pa vozači pripazite na postavljene znakove).
Malo prije sam prolazio pored Mostarskog blata, sve se zeleni po ledinama neka blavo žuta boja rascvjetalih trava. Nitko niša ne radi, izgleda kao da je sve zapušćeno.
Sutra je u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru u 11 sati sv. Misa s krizmom, u isto vrijeme Misa je na groblju u G. Pologu.
Prognozeri najavljuju noćas kišu pa buru i pad temperature.
Mostar, 16. 5. 2022.
Teološko-katehetski Institut Mostar
Prot. br.: 124/2022.
Predmet: Poziv za upis na Teološko-katehetski institut Mostar
predstojnik TKIM-a
Prot. br.: 124/2022.
Predmet: Poziv za upis na Teološko-katehetski institut Mostar
Teološko-katehetski institut Mostar (TKIM) već više od tri desetljeća djeluje kao visokoškolska ustanova. Njegov je rad, kanonskim ustanovljenjem i akreditacijom, potvrdila u veljači 2017. godine Kongregacija za katolički odgoj.
TKIM ovim poziva sve zainteresirane kandidate da upišu ovaj sveučilišni studij i izvješćuje ih da u novoj akademskoj godini 2022./2023., u prvu godinu preddiplomskoga studija, upisuje 15-20 novih studenata.
Sveučilišni teološko-katehetski i religijsko-pedagoški studij na TKIM-u traje pet (5) godina i izvodi se kao redoviti studij u dva ciklusa studija (3+2): trogodišnji preddiplomski studij kojim se stječe titula i diploma prvostupnika religijske pedagogije i katehetike i potom dvogodišnji diplomski studij kojim se stječe titula i diploma magistra religijske pedagogije i katehetike. Sveučilišni studij daje teološke, religijsko-pedagoške i humanističke odgojno-obrazovne kompetencije te omogućuje rad na različitim područjima crkvenog i društvenog života, osobito vjeroučiteljsku službu u osnovnim i srednjim školama, rad na području odgoja, kulture i medija.
Prvi prijavni rok za upise traje od 20. lipnja do 4. srpnja 2022. Motivacijski razgovor je u četvrtak 12. srpnja 2022. u 10 sati u prostorijama TKIM-a.
Drugi ili jesenski prijavni rok, ako se ne popune upisna mjesta, traje od 5. do 19. rujna, s motivacijskim razgovorom u četvrtak 22. rujna 2022. u 10 sati.
Kandidati su dužni Tajništvu TKIM-a, Nikole Šubića Zrinjskog 7, 88 000 Mostar, u jednom od navedenih prijavnih rokova dostaviti sljedeće dokumente:
a) krsni list,
b) rodni list,
c) svjedodžbe svih razreda četverogodišnje srednje škole i maturalnu svjedodžbu,
d) preporuku župnika svoje župe,
e) osobnu molba za studij na TKIM-u.
Više informacija o studiju i okvirnom studijskom programu na TKIM-u može se naći na web stranici: www.tkim-mostar.ba
Potrebne informacije o upisu na studij mogu se dobiti u Tajništvu TKIM-a na tel. 036 326 690, ili e-mailom: tajnistvo@tkim-mostar.ba
dr. sc. don Marko Šutalo, predstojnik TKIM-a
Mostar, 12. 5. 2022.
Jutros je u Mostaru pravo proljetno jutro, vedro, toplo i sve ozelenilo. Broj oboljelih od kovida u bolnici spao na nekoliko osoba.
Danas Medicinska škola Milosrdnih sestara u Mostaru organizira Hod ljubavi za nerođene. Hod počinje u 10,30 sati od Medicinske škole i ide kroz grad (škola, Bulevar, Dom zdravlja, preko Rondoa prema B. brijegu) do SK Bolnice na Bijelom brijegu. Pred bolnicom će ih pozdraviti netko od predstavnika bolnice i u 11,30 imat će Misu u bolničkoj kapeli. To je zahvala Bogu za dar života, molitva za sve majke, medicinsko osoblje (danas je Dan medicinskih sestara) i za sve one koji donose zakone da ti zakoni budu moralni tj. da štite život a ne da nezaštićene koji se ne mogu sami braniti može netko ubijati.
Budimo za život od njegova početka (DNK - biološki zapis, genetska informacija, od začeća je život) do naravne smrti, a ne da netko u ime slobode, demokracije, nemoralnih prava, biološkog neznanja određuje do kojeg se tjedna života netko može (ne)zakonito ubiti. Život je najveći dar koji nam Bog daje i poštujmo taj dar!
Sve što želite da ljudi vama čine, činite i vi njima (Mt 7,12). To je Božja i naravna zapovijed!
Sveti Leopolde, današnji naš sveče, moli za nas!
Mostar, 9. 5. 2022.
Danas je u Mostaru popodne pala jaka kiša. U narednim danima očekuje se lijepo vrijeme.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine!
Ožalošćena majka Ljilja, supruga Maja, sin Ivan, brat Stipe, nevjesta Marija i ostala mnogobrojna rodbina.
Mostar, 6. 5. 2022.
Večeras u 20 sati u HD Kosača bit će predstavljanje glazbenog albuma Lucije Zovko, Pjesme o ljubavi.
Obilježavanje 31. godišnjice zaustavljanja tenkova u Pologu
Mostar, 29. 4. 2022.
Danas je u Mostaru bilo vedro vrijeme s umjerenom burom. Sutra se očekuje lijep i smiren dan s temperaturom oko 25 C.
U gradu već mjesec dana uređuju Aveniju. Sad je asfaltiraju od katedrale do spajalice vjerojatno će i sutra na njoj raditi pa vozači ako vam se ne čeka zaobiđite tu ulicu. Ulica P. Krešimira što spaja Aveniju s Rondoom je neprohodna od Spajalice jer se uređuje ta raskrsnica.
Sutra 30. 4. na Groblju mira na Bile bit će sv. Misa u 12 sati, Misu predvodi biskup Franjo Komarica. Misa je za sve poginule na groblju i one koji su stradali u proteklim ratovima. Na Misu se pozivaju svi koji mogu doći.
Kapela je na groblju posvećena sv. Josipu Radniku koji se slavi 1. 5. ali je ove godine pomaknuta dan ranije radi blagoslova polja u župi Goranci na čijem se teritoriju nalazi groblje Mira.
Mostar, 23. 4. 2022.
Sinoć u 11,10 sati jaki potres potresao je Hercegovinu i Dalmaciju. Epicentar je bio između Stoca i Ljubinja i oštetio je trošnije zgrade u tim gradovima i okolini. Potres je bio jačine 6,1 po Rihteru. Od posljedica odrona kamena u obiteljskoj kući u središtu Stoca teško je ozlijeđena 28-godišnja Elmira Sefo, koja je kasnije umrla u bolnici u Mostaru. Kamen u kuću uletio je kroz krov kuće.
Sutra je nedjelja Božanskog Milosrđa koju je proglasio papa Ivan Pavao II 2000. godine proglašavajući svetom časnu Faustinu koja je imala viđenje i poruku od Isusa da se u Crkvi više govori o Božjem Milosrđu i da narod koristi ovaj Božji dar da svatko može zadobiti oproštenje grijeha i pomoć od Boga ako mu se obrati. Postoje litanije, krunica i molitve u čast Božjem milosrđu.
Sutra je Uskrs po julijanskom kalendaru, neka je sretan svima koji ga slave.
Mostar, 22. 4. 2022.
U Mostaru je jutros oblačno vrijeme s temperaturom 12 C, slično se vrijeme očekuje i danas s laganim otopljenjem.
U COVID-19 bolnici Sveučilišne kliničke bolnice na bolničkom liječenju trenutno je sedam bolesnika, od kojih je jedno na invazivnoj mehaničkoj ventilaciji, a ostali su klinički stabilno.
U Zavodu za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku SKB Mostar testirano je 169 uzoraka.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji pozitivnih je sedam:
Mostar 4, Stolac 1, Čapljina 2
Na području Županije Zapadnohercegovačke na prisustvo koronavirusa testirane su 44 osobe, pozitivnih je 6 osoba na prisustvo koronavirusa, iz Ljubuškog četiri (dvoje muških i dvije ženske) te Širokog Brijega i Posušja po jedna ženska osoba.
Mostar, 17. 4. 2922.
Jutros u Mostaru nebo je oblačno i puše jaka i hladna bura.
Danas je nedjelja uskrsnuća Gospodnjeg svima koji slave S R E T A N U S K R S!
Mostar, 16. 4. 2022.
U Mostaru je danas prilično vedro vrijeme, očekuje se lijep dan a prognozeri najavljuju buru i pad temperature pa su mogući jutarnji mrazovi i slane.
Jučer je bio Križni put na Hum, odavno nije bilo toliko svijeta, neki računaju preko 10.000. I za Uskrs je bilo ispovjedanja preko očekivanja. Neki smatraju nema corone pa narod počeo normalno živjeti i kretati se. Nažalost, korone još ima samo smo se navikli na nju pa je se narod ne boji.
Danas po crkvama nema nikakve liturgije, ona je prebačena na večernje sate. U većini župa slavit će se obredi Velike subote u 20 sati.
Svim kršćanima želim sretan i blagoslovljen Uskrs!
Mostar, 10. 4. 2022.
Jutros u Mostaru lagana bura razvedrava oblačno nebo, temperatura je 8 C. Očekuje se lijep i prohladan dan.Danas je Cvjetnica, dan Isusovog svečanog ulaska u Jeruzalem gdje će podnijetu muku i smrt za spasenje svijeta.
HRTV Hercegbosne u 11 sati prenosit će sv. Misu s Kupresa.
Na današnji dan 1941. proglašen je nastanak Nezavisne Države Hrvatske!
U Mostaru danas se slavi 30. obljetnica utemeljenja Hrvatskoga vijeća obrane (HVO-a) i 17. obljetnica utemeljenja 1. pješačke (gardijske) pukovnije OS BiH.
Misa je u 10,30 sati, u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve, koju će predvoditi mons. Tomo Vukšić, nadbiskup vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH.
U 12 sati bit će svečana Akademija u Kosači. Na proslavu dolazi i hrvatski predsjednik Milanović.
USKRSNE ISPOVIJEDI U MOSTARU 2022.
Mostar, 8. 4. 2022.
U Mostaru je jutros oblačno vrijeme, slično se vrijeme očekuje i danas.U Mostaru danas se slavi 30. obljetnica utemeljenja Hrvatskoga vijeća obrane (HVO-a) i 17. obljetnica utemeljenja 1. pješačke (gardijske) pukovnije OS BiH.
Misa je u 10,30 sati, u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve, koju će predvoditi mons. Tomo Vukšić, nadbiskup vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH.
U 12 sati bit će svečana Akademija u Kosači. Na proslavu dolazi i hrvatski predsjednik Milanović.
Mostar, 5. 4. 2022.
Jutros je u Mostaru vedro vrijeme s temperaturom 5 C. Jeli bilo slane i oštećenja procvjetalih voćaka saznat ćemo danas. Temperatura će se danas popet do 20 C.
Danas se u Mostaru otvara 23. Gospodarski sajam na kojem će biti preko 20 zemalja sa svojim privrednicima. Zemlja partner je Mađarska. Prisutni su domaći političari te iz Hrvatske (A. Plenković), Srbije (A. Brnabić) i Mađarske (Peter) pa će biti teškoća u prometu po gradu kad oni prolaze a policija osigurava njihov prolaz. Sajam je otvoren do subote 9. 4. 2022.
Mostar, 3. 4. 2022.
U Mostaru je jutros djelimično oblačno nebo s temperaturom 4 C. Slično se vrijeme očekuje i danas uz malo otopljenja. Obilna kiša ovih dana natopila je suhu Hercegovinu a snijeg se po brdima oko Mostara jutros spustio do 500 m nadmorske visine. Prognozeri najavljuju buru s hladnim jutrima i toplijim danima.
U Mostaru se mnoge ulice kopaju i popravljaju pa vozači obratite pažnju na postavljena upozorenja.
Nedjelja, 3. 4. 2022.,13:00 Vrdi
Petak, 8. 4. 2022. 19:00 Cim – Ilići,
Subota, 9. 4. 2022., ispovijed školske djece
9:00 župa sv. Ivana, Apostola i Ev.
10:00 župa sv. Mateja, Apostola i Ev.
11:00 župa Marije Majke Crkve
12:00 župa sv. Tome Apostola
12:00 Cim – Ilići,
14:00 župa Potoci
15:30 župa Potoci (odrasli)
19:00 župa sv. Tome Apostola – odrasli
Ponedjeljak, 11. 4. 2022.
9:00 župa sv. Mateja Apostola i Ev.
16:00 župa sv. Mateja Apostola i Ev.
19:00 župa sv. Mateja Apostola i Ev.
Utorak, 12. 4. 2022.
9:00 župa Marije Majke Crkve
16:00 župa Marije Majke Crkve
19:00 župa Marije Majke Crkve
Srijeda, 13. 4. 2022.
9:00 župa sv. Ivana Apostola i Ev.
16:00 župa sv. Ivana Apostola i Ev.
19:00 župa sv. Ivana Apostola i Evanđeliste
Sv. Petar i Pavao prije sv. Misa
Mostar, 30. 3. 2022.
Jutros je u Mostaru oblačno vrijeme i očekuje se obilnija kiša narednih dana koja je potrebna suhoj zemlji. Očekuje se zahlađenje s temperaturom oko 15 C.
U Odluci o zabrani rada pravnih i fizičkih osoba iz oblasti trgovine nedjeljom stoji, da pravne i fizičke osobe iz oblasti trgovine mogu kao dan odmora odrediti i neki drugi dan.
Pošto je Mostar turistički grad data je mogućnost tržnim centrima i drugim srodnim djelatnostima da rade nedjeljom ali uz odobrenje nadležnog odjela Gradske uprave te da za dan odmora odrede neki drugi dan u sedmici i to jasno istaknu na objektu.
Mostar, 25. 3. 2022.
U Mostaru je danas pravi proljetni dan s temperaturom 24 C.
Danas je svetkovina Blagovijesti, Navještenja B. D. Mariji da će začeti Sina Božjega koji će spasiti svijet.
Preminuo fra Marinko Leko
Član Hercegovačke franjevačke provincije fra Marinko Leko preminuo je u četvrtak 24. ožujka u Župi sv. Ivana Krstitelja Rakitno, u 79. godini života, 62. godini redovništva i 56. godini svećeništva.
Fra Marinko Leko obnašao je službe župnog vikara, župnika, gvardijana, definitora i vikara Provincije.
Na prostoru općine Posušje pastoralno je djelovao više od 30 g.
Fra Marinko je rođen 12. svibnja ratne 1943. u Ledincu kao osmo od trinaestero djece Jakova Leke i Janje r. Banožić. Četiri godine osnovnog školovanja završava u svom rodnom Ledincu, a nižu realnu gimnaziju na Širokom Brijegu.
Klasičnu gimnaziju završava u Zadru, Visokom i Dubrovniku, a filozofski i teološki fakultet u Visokom, Sarajevu i Rimu. U siječnju 1974. postiže doktorat iz moralne teologije na institutu Academia Alfonsiana, jednom od instituta Lateranskog sveučilišta u Rimu. Franjevačko odijelo oblači 1960. na Humcu kod Ljubuškog, a za svećenika je zaređen 1966. godine. Svoju mladu misu govori 23. 10. 1966. u svom Ledincu.
Svoj svećenički vijek provodi uglavnom u dušobrižničkom djelovanju kao duhovni pomoćnik na Humcu kod Ljubuškog (1967. – 1969.), župnik i samostalni vikar u Mostaru (1974.-1980.), duhovni pomoćnik u župi Tomislavgrad (1981. – 1989.), župnik u Posušju (1989. – 2005.) te župnik u Rakitnu (od 2005. godine).
Osim dušobrižničkih obnašao je i druge redovničke službe, kao: pomoćnik odgojitelja novaka (1974.), provincijski definitor (1980. – 1981.), glavnu urednik časopisa “Naša ognjišta” (1981. – 1988.), provincijski definitor (1994. – 1997.), provincijski vikar – zamjenik provincijala Hercegovačke franjevačke provincije (1997. – 2001.).
Dao je i značajan doprinos u gradnji nove crkve u Posušju, kao i u obnovi župne crkve u Rakitnu. Osobito je vodio duhovnu brigu o svojim bolesnim župljanima dok bi boravili u mostarskoj bolnici.
Misa zadušnica slavit će se u župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Rakitnu u subotu 26. ožujka u 14 sati, a potom sprovodni obredi i ukop u fratarskoj grobnici Martića križ u Posušju.
Pokojnikovo tijelo biti će izloženo u župnoj crkvi u subotu 26. ožujka od 12 sati.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine!
Mostar, 24. 3. 2022.
Jutros je u Mostaru vedro vrijeme s temperaturom 11 C, a danas se očekuje 25 C, koliko je bilo jučer.
Danas u Mostaru bit će organiziran Hod podrške stanovnicima Ukrajine. Hod će početi u 11 sati od Rondoa do Španjolskog trga. Na hod su pozvani svi koji mogu doći.
Sutra na Blagovijest u svim katoličkim crkvama svijeta bit će Molitva posvete svijeta Bezgrešnom Srcu Marijinu s naglaskom posvete Ukrajine i Rusije. U mostarskoj katedrali biskup Petar u 17,30 sati predvoditi će Križni put, Misu i posvetu Bezgrešnom srcu Marijinu. To bi trebali učiniti svi svećenici u svojim župama u prikladno vrijeme, kad imaju Misu ili Križni put.
Mostar, 19. 3. 2022.
U Mostaru je jutros vedro vrijeme sa sjevernim vjetrom, očekuje se lijep dan.
Misu će prenositi RTV Hercegbosne.
Ime Josip potječe iz hebrejskog jezika a znači Bog daje. Svima koji nose njegovo ime (Josip, Jozo, Joso, Joža, Josipa, Jozefina..) želim sretan imendan!
Mostar, 15. 3. 2022.
Jutros je u Mostaru vedro vrijeme, očekuje se lijep dan s temperaturom do 16 C, popodne prognozeri najavljuju manje naoblačenje ali bez kiše koja bi bila potrebna suhoj zemlji.
U subotu je svetkovina sv. Josipa zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije pa tko želi moliti trodnevnicu sv. Josipu može početi sutra. U mostarskoj katedrali u subotu, na sv. Josipa, u 18 sati bit će svečana sv. Misa koju će predvoditi biskupi BiH na čelu s tajnikom Svete Stolice - Vatikana.
da vidi ima li tko razuman Boga da traži.
No, svi skrenuše zajedno, svi se pokvariše:
nitko da čini dobro – nikoga nema…
jer Bog će rasuti kosti onih koji tebe (Ukrajino) opsjedaju,
bit će posramljeni jer će ih Bog odbaciti. Usp. Ps 53,3-6
God looks down from heaven on the sons of men
to see if there are any who understand and any who seek God.
Everyone has turned away, they have together become corrupt;
There is no-one who does good, not even one…
God scattered the bones of those who attacked you (Ukraine),
You put them to shame, for God despised them.
Cf. Ps 53,3-6
Mostar, 13. 3. 2022.
U Mostaru je jutros vedro vijeme s temperaturom 1 C, očekuje se sunčan dan s temperaturom do 14 C.
Prognozeri najavljuju sljedeći tjedan otopljenje i napokon dolazak proljeća.
SK Bolnica na B. Brijegu radi normalno, kovid bolesnika još ima u Staroj bolnici u gradu. Izgleda da se život vraća u normalu, ako se još više ne pomuti u Putinovoj glavi i onih oko njega.
Benzin se u Hercegovini kreće 2,86 - 3,11 KM po litru. Naravno da će povući gore i druge cijene.
Mostar, 2. 3. 2022.
Danas je u Mostaru vedro vrijeme, prestaje bura i očekuje se toplije vrijeme.
Danas je Čista srijeda dan početka Korizme, vremena posta, molitve i pokore.
Sjetimo se i nevolja ukrajinskog naroda koje im zadaje okupaciona vojska Rusije. Možemo im pomoći ne samo molitvom, postom nego i darivanjem. Svoje novčane darove možete poslati na navedene načine preko Caritasa BiH
Svoj dar možete uputiti izravno preko Caritasa Bosne i Hercegovine:
Caritas Bosne i Hercegovine
UniCredit Bank d.d. Mostar
KM: Transakcijski račun: 338 320 22007 22429
Devizni račun: IBAN BA39 338 060 48937 86133
SWIFT CODE: UNCRBA 22
Navesti naznaku: Za Ukrajinu!
Mostar, 26. 2. 2022.
U Mostaru je danas oblačno vrijeme s malo sunca i puše jaka i hladna bura, temperatura se u podne popela na 9 C. Slično se vrijeme očekuje do srijede, onda prestanak bure i malo toplije.
Na SKB na Bijelom Brijegu nema više zaraženih pacijenata od omikrona, svi zaraženi liječe se na Internom i u Staroj bolnici u gradu.
O sutra otvaram kapelicu u bolnici (koja je zatvorena zbog kovida već 6 mjeseci). Molimo Boga da kovid napokon nestane, da Bog prosvjetli pamet Putinu i njegovoj ekipi da ne napadaju tuđe zemlje i narode, i ne šalje tuđe sinove da ubijaju nevine Ukrajince, zbog svojih suludih političkih ideja.
Mostar, 21 2. 2022.
Naša biskupija uspostavila je novu web stranicu pa preko nje možete pratiti što ima novo u Crkvi. www.biskupija-mostar.baMostar, 20. 2. 2022.
Jutros je u Mostaru oblačno vrijeme i očekuje se kiša, nije hladno.
Jučer sam vidio u Mostaru prve procvjetale šljive a u Pologu procvjetale drinjine. Jeli ovo znak da je proljeće na pragu ili će slana opet pokositi rano voće i povrće?
POZDRAVNE RIJEČI BISKUPA PETRA PALIĆA NA IZVANREDNOM ZASJEDANJU HRVATSKOG NARODNOG SABORA 19. veljače 2022.
Poštovani gospodine Predsjedniče Hrvatskog narodnog sabora, članovi Predsjedništva, poštovani članovi, izaslanici Hrvatskog narodnog sabora, dame i gospodo, braćo i sestre!
Zahvaljujem na pozivu da danas budem nazočan na Izvanrednom zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora u Bosni i Hercegovini i upućujem srdačan pozdrav svima nazočnima.
1. U sveopćoj Crkvi u tijeku je sinodalni hod. To je proces na razini cijele Katoličke crkve, kojim papa Franjo želi potaknuti sve katolike i one druge s kojima živimo i s kojima se susrećemo na promišljanje o važnosti i ulozi Crkve i njezinom poslanju u današnjem svijetu. Riječ synodos znači sabor, vijeće, skupština, a sam izraz ‘sinoda“ u izvornom obliku znači „ići zajedno“.
Još je sveti Pavao na veoma plastičan način upućivao kršćane u korintskoj zajednici koliko je važno zajedništvo u Kristu, ali i međusobno:
„Ta ni tijelo nije jedan ud, nego mnogi. Rekne li noga: »Nisam ruka, nisam od tijela«, zar zbog toga nije od tijela? I rekne li uho: »Nisam oko, nisam od tijela«, zar zbog toga nije od tijela? Kad bi sve tijelo bilo oko, gdje bi bio sluh? Kad bi sve bilo sluh, gdje bi bio njuh? A ovako, Bog je rasporedio udove, svaki od njih u tijelu, kako je htio.“ (1 Kor 12,14-18)
Kao biskupu Katoličke crkve, kojoj većinski pripada Hrvatski narod, drago mi je što u Bosni i Hercegovini postoji institucija koja pod svoje okrilje skuplja sve političke predstavnike Hrvatskoga naroda, u kojem god dijelu Bosne i Hercegovine taj narod živi. Zajedništvo je važno na svim razinama života i uopće čovjekova postojanja, kako u osobnom, tako i u crkvenom, odnosno društvenom životu.
Ima nas različitih i u društvu i u Crkvi. Ima vas različitih po pogledima i po političkim opcijama. Međutim, jedino zajedništvom i zajedničkim nastojanjem i zauzimanjem svih možemo pridonijeti očuvanju vlastitih vrijednosti, identiteta i prava Hrvatskoga naroda. To je, između ostaloga, i vaša zadaća i obveza, koja proistječe iz povjerenja koje vam je narod iskazao na izborima. Želio bih da toga uvijek budete svjesni i da vas to vodi u vašem političkom djelovanju.
2. To je i prvi razlog zbog čega sam danas ovdje među vama, očitovanje zajedništva.
Drugi razlog je činjenica da nema vjere, odnosno religije koja ne ostavlja posljedice na način života. U tom pogledu svaka vjera i religija ima i političku dimenziju, a pod pojmom politika ne mislim ovdje toliko na umijeće upravljanja državom, koliko na činjenicu da politika, kao zauzimanje za opće dobro, dodiruje i ima utjecaj i na privatni i javni život.
I stoga je i zadaća nas biskupa, ono što nam i papa Franjo poručuje, da poput dobrih pastira, mi biskupi moramo ponekad hodati ispred stada da pokažemo put, ponekad iza kako bismo sve potaknuli i zaštitili od ‘grabežljivaca’, a ponekad trčati usred stada, posebno da zaštitimo umorne i slabe, da ih ojačamo, ohrabrimo, utješimo i pomognemo.”
3. Treći razlog zbog kojega sam danas među vama je činjenica da je Katolička crkva preko svojih pastira uvijek bila uz svoj narod na ovim prostorima. A ta je činjenica sažeta u riječima „najsvjetlijeg lika Crkve Božje u Hrvata“, blaženog Alojzija Stepinca, čiji smo blagdan proslavili nedavno. Na montiranom komunističkom procesu 3. listopada 1946. godine izrekao je poznate riječi: „Ja bih bio ništarija, kad ne bih osjetio bilo hrvatskoga naroda.“
To je ujedno moja želja i moja molitva i za sve vas: da uvijek osjećate bilo svoga naroda, da se nikad ne udaljavate od naroda, da čuvate i štite interese i prava svoga naroda i da svoj narod „oplemenjujete i pribavite mu poštovanje i ljubav od strane drugih naroda“ (bl. Alojzije Stepinac).
Uz ispriku što sam ovim svojim riječima oduzeo dio vašega dragocjenog vremena, još jednom srdačno zahvaljujem na pozivu i želim obilje mudrosti i hrabrosti u vašem radu, a sve za dobro hrvatskoga i drugih naroda u Bosni i Hercegovini. Hvala na pozornosti!
Mostar, 14. 2. 2022.
U Mostaru je jutros oblačno vrijeme s temperaturom 6C, očekuje se kiša i otopljenje.
Večeras u 18 sati bit će sv. Misa u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru u spomen 7 nevino ubijenih fratara - svećenika i mnogo naroda prilikom ulaska partizana u grad 14. 2. 1045. Misu će prenositi RTV Herceg Bosne.
Neka Bog nevino pobijenim udijeli život vječni u nebu, a onima koji su ih ubili udijeli pokajanje i obraćenje.
Mostar, 12. 2. 2022.
Jutros je u Mostaru oblačno vrijeme, puše lagana bura, temperatura je 8 C. Očekuje se prestanak bure i kiša a u višim predjelima snijeg.
Jučer je u Pologu nakon duže bolesti umro Ivan Kožul pok. Joze (1955.-2022.). Sprovod je danas u 14 sati na groblju Ovojci. Obitelj prima sućut u mrtvari od 13,30. Sv. Misa bit će uz sprovod.
Ožalošćeni sestre. Zdravka, Ankica, Šima i Zora, zetovi, sestrići i ostala rodbina.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine!
U ponedjeljak, 14. veljače 2022., u 18.00 sati, u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru slavit će se sveta Misa u spomen na pobijene fratre i vjernike grada Mostara i okolice, koji su žrtve II. svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata. Nakon Mise Frama Mostar će izvesti prigodni recital o nevino pobijenim franjevcima.Iskreno Vas pozivamo na ovo spomen-slavlje!
Mostar, 9. 2. 2022.
Proslava blagdana bl. Alojzija Stepinca na Buni8. veljače 2022.
Ponedjeljak, 7. veljače – prva večer trodnevnice
18 sati – pobožnost bl. Alojziju i sveta Misa
Svetu Misu predvodi don Tomislav Rajič, župni vikar
– pod Misom pjeva dječji zbor “Mir”
– predstavljanje prvopričesnika
Utorak, 8. veljače – druga večer trodnevnice
18 sati – pobožnost bl. Aloziju i sveta Misa
Svetu Misu predvodi don Slaven Ćorić, župnik
– pod Misom pjeva zbor mladih “Put ljubavi”
– predstavljanje krizmanika
Srijeda, 9. veljače – treća večer trodnevnice
18 sati – pobožnost bl. Alojziju i sveta Misa
Svetu Misu predvodi fra Tomislav Crnogorac, župni vikar župe sv. Petra i Pavla iz Mostara
– pod Misom pjeva klapa “Libero”
Četvrtak, 10. veljače – BLAGDAN BL. ALOJZIJA STEPINCA
18 sati – pobožnost bl. Alojziju i sveta Misa
Svetu Misu predvodi don Joko Blažević, župnik župe Hercegovački Vinjani
– pod Misom pjevaju svi župni zborovi
Sve tri večeri trodnevnice i na dan bl. Alojzija u crkvi će biti izložene moći – relikvije bl. Alojzija, prije Mise i iza svete Mise bit će prigoda za osobnu molitvu pred moćima blaženika.
Mogućnost ispovijedi je svaki dan prije svetih Misa.
Tko želi poslušati priču o Poljima i planini fra Ante Marića neka klikne donji link:
Mostar, 7. 2. 2022.
Danas je u Mostaru bilo oblačno vrijeme do 14 sati a onda je okrenula jaka kiša a po okolnim brdima snijeg, u večernjim satima počela je puhati bura i očekuje se razvedravanje.
Danas je završeno asfaltiranje Avenije od Spajalice do male Pošte, očekuje se puštanje u promet.
Danas nastupa plaćanje za parkiranje auta na mostarskim ulicama. Sat pariranja u zoni 1 je 1,5 KM a u zoni 2 je 1KM. Subotom od 15 sati i nedjeljom je parkiranje besplatno. Mogu se kupiti mjeseče i godišnje karte za parkiranje.
Mostar, 2. 2. 2022.
Vedra i hladna Kalandora osvanula u Mostaru. Temperatura 3 C. Nije zapovjedna svetkovina pa se Mise po crkvama slave kako župnik odredi. Ne zaboravite ponijeti svijeće za blagoslov!Narodna poslovica kaže: Kalandora vedra - godina medna!
Mostar, 1. 2. 2022.
U Mostaru je jutros djelimično oblačno nebo i puše umjerena bura. Temperatura je 6 C, snijeg se noćas spustio po okolnim brdima na visinu do 300 m. Očekuje se sunčan i prohladan dan.
Omikron-korona se širi kod mnogih i bez nekih pratećih simptoma, preporuka je stručnjaka držati razmak, masku i vakcinacija.
Mostar, 25. 1. 2022.
Jutros je Hercegovina osvanula zakovana u mraz, u Mostaru se temperatura spustila na -2 C. Očekuje se danas otopljenje do 8 C.
Proširila se i omikron zaraza pa je na SKB gotovo na svakom katu otvorena po jedna ili dvije sobe za zaražene ovom bolesti. Ta bolest se očituje u malo povišenoj temperaturi, klonulost snage u mišićima i blaža upala pluća. Ide se za tim da se bolest ne širi i da se stvori opća imunizacija.
Danas Crkva slavi blagdan Obraćenja sv. Pavla. On koji je bio progonitelj kršćana postao je najveći širitelj kršćanstva nakon obraćenja. Svatko se može obratiti ako hoće. Molimo li za obraćenje neobraćenih? Kako Pavao opisuje svoje obraćenje pročitajte 22. poglavlje Djela apostolskih.
Bolnice na B. Brijegu
Evo nekih prikladnih zaštita od bolesti:
Možda ste u mogućnosti ispeći ili skuhati klip kukuruza, evo što stručnjaci kaži o kukuruzu:
Jedan prosječan klip kukuruza ima otprilike 300 zrna, a svako od njih malo je skladište ugljikohidrata, bjelančevina, vitamina, minerala i vlakana. Svjež klip kukuruza ima otprilike 100 kalorija!
Iako u kukuruzu možemo uživati tijekom cijele godine, onaj koji jedemo početkom jeseni sadrži najviše hranljivih tvari. Ustaljeno je mišljenje kako je svježe povrće zdravije od kuhanog, ali to se ne odnosi na kukuruz! Naime, američki istraživači otkrili su da prilikom termičke obrade kukuruza, kuhanja ili pečenja, dolazi do oslobađanja molekula s antioksidativnom aktivnošću, što povećava njegove zaštitničke moći.
Jedan klip kukuruza sadrži oko deset posto dijetalnih vlakana koja reguliraju razinu kolesterola i smanjuju rizik od srčanih oboljenja.
Kako kukuruz čuva zdravlje?
Kukuruz sadrži i jake antioksidante, lutein i zeaksantin, sadrži beta karoten i vitamine B kompleksa, magnezij, fosfor i vitamin C. Ovako bogat sastav čini kukuruz namirnicom koju biste trebali uvrstiti u svakodnevni jelovnik, jer ćete tako smanjiti rizike od nastanka kardiovaskularnih bolesti. Redovna konzumacija kukuruza potiče rad metabolizma i probave te izbacivanje toksina iz organizma i sprječava nastanak bolesti crijeva.
Šipak - veoma bogat vitaminima, a jedemo li ga?
Nar - šipak je jedna od rijetkih biljnih vrsta koja je poprilično istražena. Svjetski stručnjaci tvrde da nar pripada najljekovitijim voćnim plodovima na svijetu. Plodovi sadrže vitamine B1, B2, B3, B5, B6 s obiljem fosfora, kalcija, kalija, željeza i dr. Pripisuje mu se usporavanje artritisa, Alzheimerove bolesti, a kažu da ima dobar utjecaj na prostatu i na smanjenje krvnog tlaka, te suzbija začetke raka.
Istraživanja su također pokazala da ima izuzetan učinak na krvožilni sustav zbog snažnog antioksidativnog djelovanja i smanjuje razinu kolesterola. Usporedbe radi, šipak sadrži tri puta više antioksidansa od zelenog čaja. Iznimno su popularni njegovi sok, sjemenke i ulje.
Mnoge studije potvrdile su da se radi o jednom od najljekovitijih voća na svijetu zbog blagotvornog utjecaja na kardiovaskularni, živčani i koštani sustav.
Nar - šipak je jedna od rijetkih biljnih vrsta koja je poprilično istražena. Svjetski stručnjaci tvrde da nar pripada najljekovitijim voćnim plodovima na svijetu. Plodovi sadrže vitamine B1, B2, B3, B5, B6 s obiljem fosfora, kalcija, kalija, željeza i dr. Pripisuje mu se usporavanje artritisa, Alzheimerove bolesti, a kažu da ima dobar utjecaj na prostatu i na smanjenje krvnog tlaka, te suzbija začetke raka.
Istraživanja su također pokazala da ima izuzetan učinak na krvožilni sustav zbog snažnog antioksidativnog djelovanja i smanjuje razinu kolesterola. Usporedbe radi, šipak sadrži tri puta više antioksidansa od zelenog čaja. Iznimno su popularni njegovi sok, sjemenke i ulje.
Mnoge studije potvrdile su da se radi o jednom od najljekovitijih voća na svijetu zbog blagotvornog utjecaja na kardiovaskularni, živčani i koštani sustav.
Kako su zapadne diplomate pokušavale ukloniti biskupa Ratka Perića?
BiH 10. ožujka 2021
Proteklih smo dana bili u prigodi prisjetiti se povijesnog govora tadašnjeg mostarsko-duvanjskog biskupa dr. Ratka Perića na 2. zasjedanju Hrvatskoga narodnog sabora na kojem je proglašena Hrvatska samouprava u BiH. Taj potez, premda iz niza (kako subjektivnih, tako i objektivnih) razloga u konačnici nije uspio, predstavljao je pokušaj da se političkim sredstvima potakne rješavanje hrvatskoga pitanja u BiH, te izbori ravnopravan položaj za hrvatski narod u post-Daytonskoj državi/provizoriju. To pitanje i danas, 20 godina kasnije stoji otvoreno i traži utemeljen politički odgovor.
Piše: Istraživački tim Hrvatskog Medijskog Servisa
Politički i ekonomski udar
Reakcija međunarodnih protektora na odluke legalnih i legitimnih političkih predstavnika hrvatskoga naroda u BiH bila je (ne)očekivano brutalna: smijenjen je niz hrvatskih dužnosnika, s predsjednikom HDZ-a BiH i hrvatskim članom državnoga Predsjedništva Antom Jelavićem na čelu, započinju politički motivirani sudski procesi od kojih mnogi ni dan danas nisu dočekali pravorijek, a kao posljedica odluke o samoraspuštanju te iskazanog neposluha nametnutim vlastima, vojnici i časnici HVO-a – hrvatske komponente Vojske FBiH masovno ostaju na ulici… Kao kulminacija, poslije tih političkih udara, uslijedilo je nasilno zatvaranje Hercegovačke banke, tada druge po snazi u državi, a većinski hrvatski krajevi u BiH time doživljavaju snažan ekonomski udarac od kojih se ni dan-danas nisu oporavili. Sve to dogodilo se uz prešutni politički blagoslov nove „demokratske“ vlasti u Republici Hrvatskoj s premijerom Račanom na čelu dok je predsjednik Mesić otišao i korak dalje otvoreno huškajući i diskreditirajući vodstvo Hrvata u BiH. Svojom šutnjom tadašnja se hrvatska vlast nažalost protvorila u aktivnog rušitelja konstitutivnosti i subjektiviteta vlastitoga naroda u BiH.
Aktivnosti tako osiljenih međunarodnih protektora nisu se međutim ograničile samo na sankcioniranje civilnih i vojnih dužnosnika bosanskohercegovačkih Hrvata, presijecanje financijskih tijekova te posljednično tomu ekonomsku pasivizaciju općina i županija s hrvatskom većinom.
Biskup Perić – trn u oku međunarodnih protektora
Onodobni visoki predstavnik međunarodne zajednice, Austrijanac Wolfgang Petritsch te ostali zapadni diplomati, a prije svih američki i britanski veleposlanik, te njihovi kadrovi u drugim međunarodnim organizacijama, poput UN-a, i OSCE-a bili su iznimno revnosni u pokušaju minimiziranja utjecaja pojedinih crkvenih velikodostojnika na društvene procese u BiH znajući da Katolička crkva tradicionalno ima značajan rejting u hrvatskom narodu. Uz redovite i medijski koordinirane istupe protiv političkog rukovodstva Hrvata u BiH te optužbi za ekstremizam i kriminal ogromnih razmjera na njihovoj je „crnoj listi“ posebno mjesto zaslužio biskup Perić kojeg je prema navodima iz izvješća organizacije BHHRG (Britanska helsinška skupina za ljudska prava) moćni šef OHR-a čak pokušao smijeniti. Tako Petritsch, referirajući se na njegov spomenuti govor na Saboru u intervjuu zagrebačkom Večernjem listu od 7. ožujka 2001. izražava duboko razočaranje ponašanjem dijela Crkve, a posebno govorom mostarskog biskupa Ratka Perića.. Još žešći bio je visoki predstavnik u intervjuu zagrebačkom Globusu od 9. ožujka 2001: “Zapanjen sam i šokiran govorom biskupa Ratka Perića i ne mogu čak ni početi opisivati njegovu ogromnu mržnju i njegovu podršku osumnjičenim ratnim zločincima koju je izrazio u svom govoru” a njegov glasnogovornik, bivši novinar Guardiana, Christopher Bird u pismu upućenom britanskom magazinu The Spectator opravdava Petritcheve napade na biskupa riječima: “Biskup Perić je više političar nego svećenik”. Autoritativni režimi su tijekom povijesti uvijek nailazili na “turbulentne svećenike”, nepodobne za svjetovnu vlast, i često su ih pokušavali maknuti. OHR se u ovom smislu ne razlikuje mnogo od takvih režima. To nije jedini primjer u kojem su visoki predstavnik i njegovi dužnosnici koristili neprikladnu retoriku. HDZ-ovi političari, koje je smijenio OHR, su u medijima i javnosti često opisivani kao “kriminalci” i “ekstremisti”navodi se u (za ono vrijeme iznenađujuće objektivnom) izvješću Britanske helsinške grupe.
S obzirom da visoki predstavnik, iako evidentno opijen svojim diktatorskim ovlastima, ipak nije imao ni mandat ni mogućnosti smjenjiviti crkvene velikodostojnike trebalo je organizirati dobro koordiniranu diplomatsku akciju koja se, za razliku od medijske harange protiv biskupa, odvijala potiho a meta za odstrel bila je ista: Ratko Peric, bishop of Mostar-Duvno.
Diplomatska akcija s ciljem smjene biskupa?
Glavnu ulogu u izvedbi ove delikatne operacije preuzeli su američki diplomati pri Svetoj Stolici uz obilatu pomoć osoblja svojih veleposlanstava u Sarajevu i Zagrebu, a da ta akcija nije tek plod mašte pojedinih izvjestitelja zorno svjedoči javno dostupna dokumentacija u bazi podataka WikiLeaksa.
Tako je već 9. ožujka 2001., samo šest dana nakon famoznog biskupova govora, u Vatikanu održan sastanak zamjenika američkog veleposlanika pri Svetoj Stolici Georgea Frowicka (inače sina iskusnog američkog diplomata i veleposlanika OSCE-a u BiH Roberta Frowicka 1995. – 1999.) s američkim klerikom msgr. Josephom Marinom (postao nadbiskup 2008., danas predsjednik Papinske crkvene akademije, diplomatske škole Sv. Stolice) u to vrijeme službenikom u Državnom tajništvu Sv. Stolice zaduženom za područje jugoistoka Europe. Marino informira Frowicka da ga je 5. ožujka po pitanju biskupa Perića već kontaktirao general Jacques Paul Klein (tada na dužnosti posebnog predstavnika i koordinatora UN-a za operacije u Bosni i Hercegovini i zamjenik visokog predstavnika) a 8. ožujka je na istu temu primio poziv i od francuskog veleposlanika Alaina Dejammeta. Marino je upoznao sugovornika da je već pripremio informaciju za nadbiskupa Jeana-Louisa Taurana, tajnika Sv. Stolice za odnose s državama (od 2003. kardinal, kamerlego i kardinal protođakon koji je proglasio „Habemus Papam!“ nakon posljednje konklave 2013., umro 2018.) koji je bio u povratku iz službenog posjeta Iranu. Marino nadalje izražava određene rezerve prema stavovima biskupa Perića ali potom diplomatski razvodnjava priču, ističe da su Hrvati već mjesecima unaprijed upozoravali da su njihovi legitimni interesi ignorirani od međunarodne zajednice i objašnjava ograničenja Sv. Stolice prema djelovanju biskupâ koji općenito imaju veliku autonomiju. Za četiri dana, 13. ožujka 2001. Frowick se ponovno sastaje s Marinom koji ga informira da su do Sv. Stolice s više strana došle slične poruke te ga uvjerava da će sa svoje strane učiniti sve kako bi se promijenilo ponašanje hercegovačkog klera kao i da potpora Sv. Stolice demokratskoj i multietničkoj BiH ostaje nepromijenjena, ali diplomatski izbjegava Frowickove pritiske za javnim očitovanjem Svete Stolice po ovom pitanju navodeći pri tom primjer nadbiskupa Manile kardinala Jaime Sina koji je u više navrata bio umiješan u političke prevrate na Filipinima ali nije sankcioniran iako Vatikan nikada nije blagonaklono gledao na njegove političke aktivnosti. Objasnio je kako je oko ovog pitanja angažiran nuncij (nadbiskup Giuseppe Leanza, nuncij u BiH, 1999. – 2003.) koji je već razgovarao s kardinalom Puljićem, a uskoro će isto učiniti s biskupom Perićem. Uz to, kroz većinu ovih izvješća provlači se i otvoreno kritički stav međunarodnih administracija prema ulozi franjevaca u BiH, alibez dubljeg razumijevanja unutarnjih crkvenih odnosa. O tome ćemo nešto više reći u drugom dijelu ove analize. Posebno je zanimljiv zaključni komentar u izvješću u kojem se navodi da katolička crkva u Hrvatskoj i BiH žestoko podupire papu Ivana Pavla II. te nije za očekivati da će službeni Vatikan javno kritizirati biskupa kojeg je on imenovao. Stoga američki diplomati odlučuju djelovati suptilnije: pokušavaju razviti priču o međureligijskom dijalogu u suradnji sa Zajednicom Sv. Egidija te tim putem, kako doslovno navode „izvući Perića iz nacionalno-političkog divljaštva“.
Ovo izvješće pod nazivom „Sveta Stolica traži razumijevanje za upravljanje mostarskog biskupa“, upućeno Državnom tajništvu u Washington, sastavio je 13. ožujka 2001. otpravnik poslova američkog veleposlanstva pri Svetoj Stolici Joseph Merante, a informacija je također proslijeđena veleposlanstvnima u Zagrebu i Sarajevu.
„Međureligijski dijalog“ kao instrument međunarodne politike
Čitajući izvješće pod nazivom „Sv. Egidio konferencija o Bosni“ doznajemo da su 4. svibnja 2001. Frowick i Merante održali sastanak s osnivačem i direktorom laičke katoličke organizacije Zajednice Sv. Egidija Andreom Riccardijem te razgovarali na temu ubrzavanja međureligijskog dijaloga u Bosni, a kao ključni sugovornik na ovu temu navodi se kardinal Vinko Puljić, koji je za razliku od Perića okarakteriziran kao umjeren. U tu svrhu planira se organizacija međunarodne konferencije a o tome će s kardinalom razgovarati msgr. Vincenzo Paglia, biskup Terni – Narni – Amelie u Umbriji (od 2012. nadbiskup, danas predsjednik Papinske akademije za život) jedan od osnivača Zajednice Sv. Egidija 1968. Spomenimo uzgred da se biskup Paglia „proslavio“ kad je 2007. godine angažirao argentinskog umjetnika otvoreno homoseksualnih sklonosti Ricarda Cinallija da naslika homoerotsku fresku u njegovoj katedralnoj crkvi.
Na temu potpore međureligijskom dijalogu američki su diplomati razgovarali i s britanskim veleposlanikom pri sv. Stolici Markom Pellewom, a u osiguranje financijskih sredstava za predstojeću, njima očito vrlo važnu konferenciju, uključili su i švedsku i austrijsku ambasadu. Istaknimo ovdje da je Međureligijsko vijeće BiH 1997. osnovano uz snažnu potporu pojedinih američkih organizacija (WCRP – Svjetska konferencija za religiju i mir uz pomoć US Institute of Peace) i određenih diplomata poput američke veleposlanice u Beču, protestantske teologinje Swanee Hunt. Javnosti je manje-više poznata činjenica da je biskup Perić otpočetka bio izrazito skeptičan prema toj nevladinoj organizaciji pa tako 22. prosinca 2003. svojoj subraći biskupima bez uvijanja poručuje:“… već osam godina dokazujemo međunarodnim nametljivcima, koji nas salijeću i napastuju sa svih strana, da nas ne trebaju voditi za ruku na ekumenske sastanke, da nam ne trebaju namještati stolice za međureligijski dijalog, da nas ne trebaju slikati kako nas oni postave za poziranje, jer nismo toliko ni imbecilni ni infantilni da nam oni upriličuju falš-poze, ekumenske farse, foto-večere i reprezentativna novogodišnja primanja! Dosta su nas nemilosrdno raskasapili po sredini hrvatskoga i katoličkoga bića u cijeloj BiH, ne trebaju nam još i njihove prividne kozmetičke međureligijske operacije!“ Budući da aktivnosti tako projektiranoga Međureligijskog vijeća nisu prestale on se ponovno obraća biskupima BK BiH te u pismu od 11. srpnja 2007. zaključuje: „Ovakvo Međureligijsko vijeće nedopustiva je i gotovo “sinkretistička” forma ili omča, s pomoću koje civilne vlasti nastoje imati punu kontrolu nad svim članovima i predstavnicima četiriju religija u ovoj zemlji. Stoga, izričito se ograđujem i distanciram od bilo kakve djelatnosti, predstavništva, sudioništva i potpisa bilo kojega katoličkog člana i odričem se svih “usluga” koje mi to nejasno i dubiozno Međureligijsko vijeće može ponuditi.“ Cjelovit stav biskupa Perića po ovom pitanju javno je dostupan u Službenom vjesniku biskupijâ Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske. Kako je vidljivo iz ovih njegovih očitovanja američki se diplomati i nisu pretjerano iskazali u namjeravanom „preodgoju“ svojeglavog biskupa.
U kojoj je mjeri biskup Perić bio svjestan ovih diplomatskih zakulisnih igara u koje je uvučen, teško je pretpostaviti, no imajući u vidu njegovu višegodišnju službu u Rimu (1979.- 1992., rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, profesura na Gregoriani)te mnoga poznanstva koja je tijekom toga vremena stekao u Rimskoj kuriji, vjerojatno je na određenoj razini imao relevantne informacije o pokušajima njegove difamacije u Vatikanu.
Cijelo to vrijeme on piše niz pisama međunarodnim predstavnicima u BiH, argumentirano zastupa svoje stavove te odgovara na medijske napade kojima je izložen. Dio te korespodencije objavljen je u biskupovoj knjizi Kroz mnoge nam je nevolje (Crkva na kamenu, Mostar, 2004. i II. izdanje 2006.). Tako Petritschu, na njegovu „šokiranost“ već 9. ožujka 2001. odgovara: „…Ali sam i ja šokiran silinom političke nepravde, koja izlazi iz okrilja međunarodne zajednice, kojoj ste Vi najviši predstavnik u ovoj zemlji. Jedna od najvećih političkih nepravdi, koju odbijam, od koje se ograđujem, koju osuđujem, protiv koje prosvjedujem, koju s gnušanjem spominjem jest nepravda nad hrvatskim narodom (kojemu sam samo jedan član), a prema kojem se ta međunarodna zajednica, koju Vi predstavljate, odnosi juridički ubojito. Vratite hrvatskom narodu dostojanstvo demokratske političke volje, koja mu je oteta nepravednim političkim zakonima stvaranima u okrilju međunarodne zajednice, bez pristanka hrvatskoga naroda! Poštujte hrvatski narod u njegovoj demokratskoj političkoj volji, pa makar on ne želio toliko dobra sebi, koliko mu ga Vi želite!…“
A da je u Sjedinjenim Državama, unatoč nastojanjima njihovih diplomata za diskreditacijom biskupa Perića, bilo i drukčijih mišljenja svjedoči potez uglednog američkog kongresnika, člana Republikanske stranke i prominentnog katoličkog političara Henrya J. Hydea koji je u svojstvu predsjedatelja kongresnog Odbora za međunarodne odnose 25. srpnja 2001. organizirao saslušanje o prilikama u BiH. Uz dr. Ejupa Ganića, bivšeg člana Predsjedništva (S)RBiH iz reda „Ostalih“ te potom bošnjačkog predsjednika/potpredsjednika Federacije BiH, svoja su svjedočanstva pred kongresnim odborom iznijeli i kardinal Puljić te biskup Perić. Njih su dvojica tom prigodom imali u Washingtonu i niz drugih susreta s američkim civilnim dužnosnicim i crkvenim velikodostojnicima. Cjelovito izlaganje biskupa Perića u američkom kongresu na ovom linku. (Nastavlja se) /HM
25. siječanj 2021.
foto:
DAROVATELJI | IZNOS U KM | IZNOS U € |
Kolekta i prinos sa župa | 408.506,67 | 208.866,14 |
Pojedinačne uplate | 37.036,67 | 18,936,55 |
Donatorski broj | 70.158,00 | 35.871,22 |
Ukupno | 515.701,34 | 263.673,91 |
Sjemenke bundeve se u medicinske svrhe koriste već tisućama godina. Bogat su izvor magnezija, kalcija, kalija, željeza, cinka i vitamina K. Sjemenke bundeve su odličan izbor za grickanje jer su bogate omega 3 masnim kiselinama koje su tijelu neophodne za održavanje zdravlja srca i reguliranje krvnog tlaka.
Otkrijte iznenađujuće zdravstvene prednosti koje imaju bundevine sjemenke i jedite ih umjesto nezdravih grickalica.
Sjemenke bundeve pobjeđuju rak
Istraživanje španjolskih znanstvenika je pokazalo da sjemenke bundeve sadrže spojeve koje se uspješno bore protiv stanica raka. Naime, učinkovite su u borbi protiv raznih vrsta raka i imaju antiupalno djelovanje.
Istraživanje njemačkih znanstvenika zaključuje da žene koje su prošle kroz menopauzu i svakodnevno jedu bučine sjemenke imaju za 23% manji rizik od nastanka raka dojke. Jednako učinkovitima su se pokazale i sjemenke suncokreta.
Sjemenke bundeve za zdravlje prostate
Ulje sjemenki bundeve se koristi za liječenje povećane prostate (hiperplazije). Ulje sadrži fitokemikalije i antioksidanse koji smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu i sprječavaju nastanak kancerogenih stanica.
Sjemenke bundeve smanjuju kolesterol
Istraživanja su pokazala da sjemenke bundeve razinu lošeg kolesterola mogu smanjiti za 13%, a razinu ukupnog kolesterola za 10%. Također će smanjiti rizik od nastanka krvnih ugrušaka, bolesti kardiovaskularnog sustava, moždanog i srčanog udara.
Sjemenke bundeve ublažavaju simptome menopauze
Ako tražite prirodan način da poboljšate raspoloženje ili ublažite simptome menopauze, sjemenke bundeve su odličan izbor. Sjemenke reguliraju napadaje vrućine, glavobolju, smanjuju bol u zglobovima i smanjuju učestalost naglih promjena raspoloženja. Znanstvenici su dokazali da sjemenke bundeve povećavaju razinu dobrog (HDL) kolesterola i reguliraju razinu krvnog tlaka.
Sjemenke bundeve za mršavljenje
Bogat su izvor vlakana i proteina, tvari koje su ključne u gubitku kilograma. Samo 30g sjemenki bundeve ima oko 5g proteina, što će vas duže držati sitima. Ipak, konzumirajte ih umjereno jer šalica sjemenki sadrži oko 285 kalorija što znači da bučine sjemenke debljaju u prekomjerenim količinama.
Sjemenke tikve štite od dijabetesa
Sjemenke bundeve su bogate zdravim nezasićenim masnim kiselinama. Znanstvenici su ustanovili da su učinkovite u reguliranju razine šećera u krvi i povećanju osjetljivosti tijela na inzulin. Brojni stručnjaci dijabetičarima preporučuju sjemenke bundeve kao namirnicu za svakodnevno konzumiranje.
Sjemenke bundeve poboljšavaju raspoloženje
Odlične su za fizičko, ali i psihičko zdravlje. Znanstvenici su ustanovili da sjemenke bundeve pokazuju odlične rezultate u smanjenju simptoma depresije. Odlične su za smanjenje razine stresa i anksioznosti. Jednim istraživanjem se pokazalo da povećavaju želju za seksom.
Sjemenke bundeve sprječavaju osteoporozu
Osobe kojima u tijelu nedostaje cinka trebaju razmisliti od tome da počnu grickati bučine koštice. One su odličan izvor cinka, minerala koji je potreban za izgradnju kostiju. Samo 1/4 šalice sjemenki bundeve sadrži čak 17% preporučene dnevne vrijednosti cinka.
Sjemenke bundeve olakšavaju artritis
Znanstvenici su ustanovili da sjemenke bundeve imaju antiupalno djelovanje koje ublažava simptome artritisa. Ako patite od artritisa, svaki dan pojedite oko 30g sjemenki bundeve kako biste olakšali simptome artritisa.
Sestre u Australiji ne znaju hrvatski jezik ali pjevaju odlično Hrvatsku himnu:
https://www.jabuka.tv/sestre-iz-australije-odusevile-hrvate-diljem-svijeta-pogledajte-kako-su-otpjevale-lijepu-nasu/Jedanaest dokazanih simptoma Covida-19 koje ne smijete zaboraviti
Popis dokazanih tjelesnih znakova bolesti COVID-19, koje je nedavno objavio američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC, Centers for Disease Control and Prevention), obuhvaća jedanaest simptoma.
Povišena temperatura, kašalj i kratak dah bila su prva tri „službena” simptoma koje je, kad se virus SARS-CoV-2 počeo širiti SAD-om, CDC priznao. Kako su istraživanja napredovala, proširili su popis u travnju, a sada su ga nadopunili s još tri tjelesna znaka, a to su začepljeni nos ili curenje iz nosa, mučnina ili povraćanje te proljev.
1. Povišena temperatura i/ili zimica
To je jedan od najčešćih znakova COVID-19. Blago povišenom temperaturom smatra se ona iznad 37,2°C, povišenom iznad 38°C, a jako visokom iznad 39°C.
2. Kašalj
Pacijenti često suho kašlju. To znači da kašljanjem ne izbacuju nikakav sekret, sluz ili pljuvačku.
3. Kratak dah
Uobičajeniji je kod teških slučajeva COVID-19. Može varirati u težini – od zadihanosti pri normalnoj aktivnosti (poput hodanja stubama) do problema s disanjem i u mirovanju.
4. Umor
Možete se osjećati iscrpljeno, zbog borbe tijela protiv virusa.
5. Bolovi u mišićima i po tijelu
To je tipični simptom i ostalih virusnih infekcija, uključujući gripu, a može biti direktna posljedica povišene temperature i groznice.
6. Glavobolja
Povišena temperatura može dovesti i do dugotrajnih glavobolja, kaže dr. Cutler. A i druge prateće pojave bolovanja, kao što su loše spavanje, jedenje manjih količina hrane i pijenje nedovoljnih količina tekućine, mogu izazvati bubnjanje u glavi.
7. Gubitak njuha i osjetila okusa
Gubitak njuha i osjetila okusa isticali su se kao neobični simptomi COVID-19, ali zapravo je takva pojava već zamijećena kod osoba koje obole od viroza. Virusi mogu izazvati upalu sluznice u nosnicama, zbog toga one oteknu te se mijenja sposobnost osjećanja okusa i mirisa, tumači dr. Kaye.
8. Grlobolja
SARS-CoV-2 je respiratorni virus, što znači da može izazvati stvaranje prekomjernog mukusa koji se potom iz nosa slijeva u grlo. Uz konstantno kašljanje, ova pojava može dodatno iritirati grlo.
9. Začepljeni nos ili curenje iz nosa
To su česti simptomi i kod drugih virusnih bolesti, kao što su gripa ili prehlada. Kod COVID-19 začepljenost ili curenje iz nosa mogu biti posljedica oticanja u nosnicama koje utječe i na vaš njuh.
10. Mučnina ili povraćanje
Nije sasvim jasno zašto dolazi do mučnine ili povraćanja, ali ima više teorija. Mogli bi biti posljedica pojačanog slijevanja sekreta iz respiratornih puteva u želudac, ali moguće je i da se kod nekih ljudi virus jednostavno „tako ponaša”.
11. Proljev
Teorije o pojavi proljeva jednake su kao i one o pojavi mučnine i povraćanja – moguće je da se virus jednostavno „ukorijeni” u probavnom traktu određene „podskupine” ljudi.
Ako tko želi učiti neki strani jezik našao sam jednu dobru ponudu na internetu pa je pogledajte:
ŽELITE U
SVOJOJ SOBI UČITI
NEKI STRANI JEZIK!
"Pred Vam je preko 100 jezika
koje želite učiti u samo 17 minuta dnevno!"
Brza i visoko efikasna metoda učenja: prvi razgovori
mogući već nakon 3 sata učenja
– tečno sporazumijevanje već nakon 50 sati učenja tj. po
završetku A2 tečaja.
A1-A2 Početni
tečaj, naučit ćete 1.300 pojmova i postići razinu A2.
Početnim tečajem naučit ćete bez problema razumjeti jasno
sastavljene rečenice. Možete usmeno i pismeno komunicirati s jednostavnim
rečenicama.
Košta 57 KM na popust 37 KM. Plaća se Visa, PayPal ili
bankovnom uplatnicom.
B1-B2 je napredni
tečaj i razina je 1.800 pojmova
S ovim tečajem možete razumjeti kompleksne rečenice i
koristiti ih. Naučit ćete se s lakoćom sporazumjeti - usmeno i pismeno.
Osim toga ćete proširiti svoje razumijevanje jezika, tako da Vam neće biti
teško gledati TV.
Košta 57 KM na popust 37 KM.
C1-C2 je stručni
tečaj i razina je 2.100 pojmova
Svi A, B i C kompletno sadrže 5.000 pojmova
Nakon što prođete stručni pojmovnik praktički možete bez
ikakvih problema razumjeti sve što čujete ili pročitate.
Možete obuhvatiti informacije iz usmenih i pismenih izvora.
Možete smisleno i s razumijevanjem izložiti obrazloženja i tumačenja.
Možete se spontano, tečno i pravilno izražavati.
Košta 57 KM na popust 37 KM.
Svi tečajevi skupa koštaju 157 KM a s popustom 67 KM.
Programu se
pristupa preko vaše e-mail adrese i program vrijedi 10 godina.
Ovaj tečaj je poseban:
Za samo tri mjeseca ćete naučiti osnovni vokabular jezika.
Dnevne jedinice učenja traju samo 17 minuta a možete ga proširiti
koliko hoćete.
Jedinstvenom metodom dugoročnog pamćenja ćete dugotrajno upamtiti
rječnik stranog jezika.
S novom Superlearning-tehnologijom ćete napredovati u
prosjeku 32% brže i moći ćete se bolje koncentrirati.
Imate zadani izbor dnevnih zadataka, kako biste mogli što efektivnije učiti.
Počinjete s učenjem neke nove riječi.
Od tog trena se riječ nalazi u algoritmu. Sada započinje sistematsko
ponavljanje te riječi.
Slijedećeg dana morate riječ odmah točno prevesti.
Sada program čeka 2
dana.
Trećeg dana Vas program opet pita istu riječ.
Morate ju točno prevesti.
Program čeka 4
dana.
Osmog dana Vas program opet pita istu riječ.
Program čeka 9
dana.
Sedamnaestog dana ju morate još jednom točno prevesti.
S ovom metodom ćete naučiti sve pojmove iz tečaja.
Program svakog dana dodaje nove pojmove. Vaš rječnik će se brzo proširiti.
Svakog dana možete izabrati način, na koji ćete učiti pojmove:
Ako
želite temeljitije učiti, preporučamo tekstualne zadatke tečaja.
U slučaju da želite brže ponavljanje pojmova, postoji opcija
za "brzo ponavljanje".
Jednostavno odgovorite znate li ili ne znate ponuđenu riječ.
Možete izabrati i "multiple choice" metodu: U ovoj
metodi će Vam se ponuditi pet do deset sličnih riječi, od kojih
trebate izabrati točni prijevod.
Ovo je najprecizniji način učenja:PISATI
Pročitajte ili poslušajte dijelove dijaloga, pojmova i vježbi.
Utipkajte točan odgovor i tako trenirajte svoj pravopis.
U 42 dijaloga pratite dva glavna lika kroz njihovu
svakodnevnicu i putovanja.
Tu ćete se suočiti sa situacijama u kojima se i sami možete naći.
U većini dijaloga vježbat ćete rečenice koje će Vam stvarno služiti u
svakodnevnom životu.
Jedna snimka se sastoji od 21 riječi i traje 5 minuta.
Novi pojmovi su najvažnija stvar kod učenja stranog
jezika.
U ovom tečaju, upoznat ćete se s osnovama vokabulara.
Na temelju toga ćete već ubrzo biti u stanju složiti i razumjeti jednostavne
rečenice.
Učit ćete najvažnije pojmove vezane za
slijedeće teme:
brojeve– zamjenice – šetnja gradom – posjet
muzeju – novac – restoran: kako naručiti –države – kriminal – platiti
račun – čitati vrijeme sa sata – komunikacija –
telefoniranje – napisati pismo – internetska narudžba – odlazak
u kino – u hotelu – najvažniji glagoli – rezervirati let –
na aerodromu – pitati za smjer – razgledavanje – putovati
vlakom, busom ili avionom – na putu s autom – na benzinskoj postaji
– prva pomoć – ljudsko tijelo – razgovor – sklopiti prijateljstvo –
kuhati – organizirati izlet – uređivanje interijera – dani u
tjednu, mjeseci i godišnja doba – sportovi – kupovina – obitelj
– čuvati djecu – ručni rad – odjeća – moda – voće – povrće
– kupiti namirnice – čitanje jelovnika – vremenska
prognoza – najčešći pridjevi i njihove komparacije – nekoga
pozdraviti – čarobne riječi pristojnosti kao što su hvala, molim, izvoli
... – ozlijede i bolesti – u apoteci – životinje – škola i
fakultet – i još mnogo toga !
Zahtjevi sustava:
Internet veza
Minimalno 512 MB RAM, 400 MHz
Za Windows (10, 8, 7, Vista,
XP), Linux, Mac, iPhone i iPad, Android
Smartphone i Android-Tablet i za Windows-Tablet.
Učite online, nije potrebna nikakva instalacija i odmah možete početi s
učenjem.
Vaša pitanja za sve što je nejasno (ili zatraži popust
itd.) sve na hrvatskom jeziku:
support-hr@17-minute-languages.com
Što Katolička Crkva može reći o „Paradi“?
Za razliku od relativističke floskule „neovisnosti“ stavovi Katoličke Crkve u načelu su „ovisni“ - determinirani Svetim pismom, Predajom i crkvenim učiteljstvom. Tu valja tražiti odgovore i glede teme homoseksualne parade u Sarajevu.
Glavni grad Bosne i Hercegovine bit će u nedjelju, 8. rujna 2019. poprištem održavanja homoseksualne parade, na koju će prema svemu sudeći, doći i istomišljenici iz susjednih zemalja. Kako navode mediji, za osiguranje ovoga događaja angažirano je više od tisuću policajaca i zaštitara iz sigurnosnih agencija. Glavna prometnica u Sarajevu, bit će, dakle, „hermetički zatvorena“ kako bi „LGBT populacija“ i njihovi podupiratelji mogli prošetati stavljajući – u biti – svoju seksualnost u prvi plan.
Iako su sluganska sredstva komunikacija, pod krinkom borbe za ljudska prava, na određeni način pripravljala ljude na ovu manifestaciju, mnogi su još uvijek, blago rečeno, zbunjeni. U sebi osjećaju kako sve to skupa jednostavno „nije uredu“, a također razaznaju da nasilje ne bi bilo, kao što nikada i nije, adekvatan odgovor. Zbog toga nije malo onih koji pitaju što Crkva o svemu tomu kaže.
Biblija jasno govori o homoseksualnosti
Katolička Crkva u Sarajevu, Vrhbosanskoj nadbiskupiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, kao i bilo gdje na svijetu, ne može ništa pametno i autentično kazati bez oslanjanja na vlastite temelje, a to je Sveto pismo (Biblija), Predaja (nauk crkvenih otaca) te naučavanje aktualnog crkvenog učiteljstva. Sve što bi zanemarivalo ove datosti bio bi osobni stav nekoga pojedinca, člana Crkve, a nikako Crkve kao takve.
U kontekstu teme homoseksualnosti koja je i povod paradi, Sveto pismo kroz pero Svetoga Pavla apostola nedvosmisleno, na više mjesta, kaže kako je riječ o izopačenosti, koja je jedan od kriterija za nepostizanje kraljevstva nebeskoga. Apostol pri tome za ovaj fenomen istospolnoga privlačenja koristi pojam „muškoložnici“.
Tako u prvom pismu zajednici kršćana u Korintu kaže: „Ili zar ne znate da nepravednici neće baštiniti kraljevstva Božjega? Ne varajte se! Ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici, ni mekoputnici, ni muškoložnici, ni kradljivci, ni lakomci, ni pijanice, ni psovači, ni razbojnici neće baštiniti kraljevstva Božjega“ (1 Kor 6,9-10).
Također, u pastoralnoj poslanici svome suradniku Timoteju, biskupu u Efezu, piše: „A mi znamo da je Zakon dobar ako se tko njime služi zakonito, svjestan toga da je Zakon tu ne za pravednika nego za bezakonike i nepokornike, nepobožnike i grešnike, bezbožnike i svetogrdnike, ocoubojice i materoubojice, koljače, bludnike, muškoložnike, trgovce ljudima, varalice, krivokletnike, i ima li još što protivno zdravom nauku – po evanđelju Slave blaženoga Boga koje je meni povjereno“ (1 Tim 1,8-11).
O ovomu još izričitije govori u svojoj najdužoj poslanici – Rimljanima te veli: „…oni što su Istinu – Boga zamijenili lažju, častili i štovali stvorenje umjesto Stvoritelja, koji je blagoslovljen u vjekove. Amen. Stoga ih je Bog predao sramotnim strastima: njihove žene zamijeniše naravno općenje protunaravnim, a tako su i muškarci napustili naravno općenje sa ženom i raspalili se pohotom jedni za drugima te muškarci s muškarcima sramotno čine i sami na sebi primaju zasluženu plaću svoga zastranjenja“ (Rim 1,25-27).
Dakle, nedvosmisleno je da Biblija homoseksualni čin poima kao teški grijeh i to, kako se vidi – protunaravni. Očito je da bi svaki suprotan zaključak ili relativiziranje bilo tek puko izvrtanje svetopisamskoga nauka.
Pozvani na suzdržavanje od homoseksualnih čina
I, Crkva je toga svjesna. Kao što zna i da je čovjek puno više od banalizirane seksualnosti kako ga se kroz parade predstavlja. Zbog toga dok govori o homoseksualnosti ima u vidu osobe koje imaju istospolne sklonosti te ih uvažava u njihovu dostojanstvu Božjega stvorenja, ali prokazuje grijeh.
Tako u Katekizmu Katoličke Crkve (zbirci katoličkoga nauka) iz 1994., u okviru govora o Šestoj Božjoj zapovijedi – Ne sagriješi bludno!, podsjeća kako je Predaja uvijek „tvrdila da su 'čini homoseksualni u sebi neuredni'. Protive se naravnom zakonu. Oni spolni čin zatvaraju daru života. Ne proizlaze iz prave čuvstvene i spolne komplementarnosti. Ni u kojem slučaju ne mogu biti odobreni“ (br. 2357.).
No, istodobno konstatira kako homoseksualno "psihičko postanje ostaje velikim dijelom neprotumačivo", ali da takve osobe ne biraju svoje stanje te ih zato „treba prihvaćati s poštivanjem, suosjećanjem i obazrivošću. Izbjegavat će se prema njima svaki znak nepravedne diskriminacije. Te su osobe pozvane da u svom životu ostvare Božju volju i ako su kršćani, da sa žrtvom Gospodinova Križa sjedine poteškoće koje mogu susresti uslijed svojega stanja“ (br. 2358).
Zato im preporučuje suzdržavanje od homoseksualnih čina tj. čistoću „kadšto uz potporu nesebična prijateljstva, molitvom i sakramentalnom milošću, one se mogu i moraju, postupno i odlučno, približiti kršćanskom savršenstvu“ (usp. br. 2359).
Nema sličnosti između homoseksualne zajednice i obitelji
Zbog toga je i pompozno najavljivanje kako Katolička Crkva na trećoj Izvanrednoj biskupskoj sinodi održanoj u listopadu 2014. u Vatikanu, mijenja svoj pogled na homoseksualnost, ništa drugo nego senzacionalistički materijal propagandnoga sadržaja.
Kao jasan odgovor može se pročitati u postsinodalnoj apostolskoj pobudnici Amoris laetitia, koju je potpisao papa Franjo 19. ožujka 2016.: „Glede planova da se zajednica homoseksualnih osoba izjednače sa ženidbom, 'nema nikakve osnove za prihvaćanje niti uspostavu sličnosti, pa ni daleke, između homoseksualnih zajednica i Božjeg nauma o braku i obitelji'. Sinoda drži posve neprihvatljivima pritiske na mjesne Crkve u tom pogledu, kao i to da međunarodna tijela uvjetuju novčanu pomoć siromašnim zemljama uvođenjem zakona kojima se uspostavlja 'ženidba' između osoba istoga spola“ (br. 251).
Ne može se naći opravdanje za „Paradu“
Homoseksualnim paradama se navodno traže „prava“ za homoseksualce te ih se izjednačava s ljudskim pravima. No, odviše je jasno kako, prema crkvenom nauku, jedno s drugim nema bitne veze.
Crkva, kako se može vidjeti, ne banalizira seksualnost nego ju u cjelokupnosti osobe promatra kao Božji dar. Zbog toga poziva čovjeka na čistoću glede spolnosti te ističe da postoje tri oblika ove krjeposti: jedna je bračna, druga udovička i treća djevičanska. „Ne hvalimo jednu od njih isključujući druge“ (usp. KKC 2349). Sve izvan toga, najšire kazano, predmet je grijeha.
Stoga, Katolička Crkva nikada neće moći poduprijeti bilo kakve zahtjeve koji u temelju imaju relativiziranje pa i amnestiranje grijeha.
Odatle ne može poduprijeti ni homoseksualnu paradu niti joj naći opravdanje.
Zaključno se može konstatirati kako je održavanje ove manifestacije u Sarajevu, sramota za ovaj grad, ali istodobno naglasiti kako bi još veća sramota bilo da u, ne daj Bože, neredima zbog iste, netko strada.
Kako najbrže izbaciti višak vode iz organizma?
Budući da se svi ponekad osjećamo napuhnuto, a posebno kada je riječ o toplim danima, prekomjernom stajanju ili hodanju, svi se pitamo kako najbrže izbaciti višak vode iz organizma? Nakupljanje vode u organizmu kod žena je posebno raširen problem, za što su većinom zaslužni genetika i menstrualni ciklus.
Posebno izražen problem je i oticanje nogu i zglobova, stoga vam u nastavku donosimo nekoliko ideja o tome kako prirodnim putem izbaciti vodu iz nogu.
Najčešći uzroci zadržavanja vode u organizmu su:
- dugo stajanje ili sjedenje,
- smanjen unos tekućine tijekom dana,
- toplo vrijeme (oticanje nogu i zglobova),
- kronične bolesti,
- loša prehrana (slana, slatka i masna hrana),
- PMS,
- akutni edemi (zadržavanje vode),
- kronični edemi,
- zatajenje srca i bubrega,
- visok krvni tlak.
Premda zvuči neobično, ali što više tekućine (vode) pijete, to ćete više vode izbaciti iz organizma. Prije svega je potrebno pokušati utjecati na one faktore nad kojima imate potpunu kontrolu. Pravilna prehrana je prvi i osnovni faktor:
- hranite se namirnicama koje su bogate antioksidansima i vlaknima(peršin, krastavac, rajčica, razne vrste salata, kelj, kupus, češnjak, đumbir, mrkva, jabuka i limun),
- ako želite potaknuti i ubrzati metabolizam, za doručak konzumirajte zobene žitarice,
- smanjite konzumaciju soli, šećera, masnih i prerađenih namirnica (konzervansi) te ugljikohidrata.
Jaki prirodni diuretici koji će vam pomoći u super brzom izbacivanju tekućine i toksina iz organizma su:
- voda (dnevno je potrebno piti barem litru i pol do dvije),
- smoothie od đumbira i agruma,
- smoothie od đumbira, mrkve i jabuke,
- detoksikacijska voda s agrumima,
- mlaka voda u kombinaciji s jabučnim octom,
- čaj od koprive,
- čaj od brusnice,
- čaj od peršina,
- uvin H čaj,
- zeleni čaj.
Prirodni diuretici u tabletama nisu tako česta pojava u ljekarnama. U ljekarni uz liječnički recept možete dobiti farmakološki diuretik, ili bez recepta – čaj. Većina korisnika tvrdi da su najbolji diuretik tablete Fursemid koje spadaju u farmakološke diuretike.
Diuretici bez recepta koje možete pronaći u svojem kućanstvu
U vašem kućanstvu se nalazi niz prirodnih preparata za koje vam neće biti potreban recept već svega malo dobre volje i istraživanja da biste iz ponuđenog iskoristili ono najbolje.
Rajčica kao prirodni diuretik
Rajčica se često koristi kao prirodni diuretik s obzirom na to da sadrži visok udio vode, a osim toga, bogata je karotenom, antioksidansom likopenom i vitaminom C. Konzumacija rajčice pomače otpuštanju vode iz bubrega, kao i uklanjanju toksina.
Osim toga, rajčica sadrži mnoge organske kiseline i pektine koji aktiviraju proces probave i sprječavaju negativno djelovanje bakterija.
Maslačak kao prirodni diuretik
Maslačak se također često koristi kao prirodni diuretik. Naime, dokazano je kako njegova konzumacija učinkovito pomaže bubrezima kod uklanjanja viška vode i soli, a pritom je i dobar izvor kalija koji je vitalni mineral u tijelu.
Premda maslačak ne izaziva nikakve nuspojave, ne preporučuje se osobama koje imaju problema sa žučnim kamencem.
Više o dobrobitima maslačka te djelovanju na organizam možete doznati u našem članku —> Maslačak – ljekovita svojstva i priprema čaja
Krastavac kao prirodni diuretik
Krastavac obiluje sumporom i silicijem, pa tako povećava lučenjemokraćne kiseline i ispuštanje toksina. Visoki udio vode također doprinosi diuretskom učinku, a njegovom konzumacijom se stimulira i izbacivanjemasnoće iz organizma.
Kako pripremiti kvalitetan smoothie od krastavaca doznajte u našem članku —>Smoothie od krastavca pun svježine
Mrkva kao prirodni diuretik
Mrkva potiče i ubrzava metabolizam, potiče izlučivanje suvišne tekućine i toksina, a osim toga doprinosi i uklanjanju masnih naslaga te smanjenju kolesterola. Upravo zbog svega toga se mrkva koristi kao prirodni diuretik.
Sudbina hrvatskoga naroda. U povodu 13 stoljeća kršćanstva među Hrvatima (641.-1941.) spremao se crkveni i narodni jubilej, koji je u izvedbi svojoj bio ometen ratnim metežom. Trebao je obuhvatiti ne samo ulazak hrvatskoga naroda u zvjezdani krug kulturnih naroda Europe, i njegov milenijski razvoj, nego i svih onih 13 stajališta kroz 13 stoljeća povijesnoga Križnog puta, glavne životne dionice svakoga vjernika i puka:
– to jest od ulaska, po krštenju, u Kristovu otajstvenu sudbinu, putem suđenja pred sinedrijima i tribunalima ovoga svijeta – preko višestoljetne nacionalne razjedinjenosti pod raznim državnim vrhovništvima – da se tim narodom što jače zagospodari kako mu ne bi pala na pamet vlastita državna samostalnost; i kao da je nad njim stalno visjela ako ne osuda na zaborav, a ono barem područno svođenje na ostatke ostataka!
– Pa onda križnim padovima na Petrovu Gvozdu (1097.), na Krbavskom polju (1493.), masovnim iseljenjem iz Bosne (1699.), ali i stalnim nacionalnim osvješćenjem i neizgubivom voljom za odlučnim hodom prema zemlji obećanja.
– Napokon krvavim stajalištima bičevanja, zatvaranja, zamjene za zločince, krunjenja trnovinom, sve do čina samoga raspinjanja. A te su križne postaje u muci i smrti uvijek nosile i zalog nade, poput onoga izvornoga Kristova križnog puta, nade da “i naš uskrs jednom mora svanuti!”
– to jest od ulaska, po krštenju, u Kristovu otajstvenu sudbinu, putem suđenja pred sinedrijima i tribunalima ovoga svijeta – preko višestoljetne nacionalne razjedinjenosti pod raznim državnim vrhovništvima – da se tim narodom što jače zagospodari kako mu ne bi pala na pamet vlastita državna samostalnost; i kao da je nad njim stalno visjela ako ne osuda na zaborav, a ono barem područno svođenje na ostatke ostataka!
– Pa onda križnim padovima na Petrovu Gvozdu (1097.), na Krbavskom polju (1493.), masovnim iseljenjem iz Bosne (1699.), ali i stalnim nacionalnim osvješćenjem i neizgubivom voljom za odlučnim hodom prema zemlji obećanja.
– Napokon krvavim stajalištima bičevanja, zatvaranja, zamjene za zločince, krunjenja trnovinom, sve do čina samoga raspinjanja. A te su križne postaje u muci i smrti uvijek nosile i zalog nade, poput onoga izvornoga Kristova križnog puta, nade da “i naš uskrs jednom mora svanuti!”
Vrhunac Kalvarije. Hrvatski je narod u Drugom svjetskom ratu u četiri godine doživio, kao cjelina ili u dobru svom dijelu, tri “izručenja”.
– Najprije je izručen pod “svežanj” fašizma i “svastiku” nacizma, 1941.
– Zatim je, u onim nepreglednim mnoštvima koja su se povlačila i uzdala u zapadnu demokratsku zaštitu, veći dio ostao na terenu Slovenije, a manji dio prešao na austrijsko područje saveznicima, koji su iz svojih motiva ignorirali Ženevsku konvenciju, iz 1929., o zarobljenicima, kad su bili u pitanju vojnici i građani Hrvatske države, koja je također pristupila potpisnicama Ženevske konvencije, 1943.
– I konačno kad su mnogi hrvatski i drugi građani pomislili da su dospjeli u luku spasa, nakon svršetka rata, 15. svibnja 1945., Britanci su s bleiburškoga i ostalih austrijskih područja izručili pod partizansku zvijezdu ubijanja i robijanja na desetke tisuća vojnika i civila, dok je glavninu u Sloveniji zarobila jugoslavenska vojska. I svaki put kod tih izručenja moglo se ponoviti poznato načelo: “Veći grijeh ima onaj koji me predao tebi” (Iv 19,11), jer se u praksi svi ti novi “gospodari” nisu odviše razlikovali u nepoštovanju dostojanstva ljudske osobe i cijeloga naroda.
– Najprije je izručen pod “svežanj” fašizma i “svastiku” nacizma, 1941.
– Zatim je, u onim nepreglednim mnoštvima koja su se povlačila i uzdala u zapadnu demokratsku zaštitu, veći dio ostao na terenu Slovenije, a manji dio prešao na austrijsko područje saveznicima, koji su iz svojih motiva ignorirali Ženevsku konvenciju, iz 1929., o zarobljenicima, kad su bili u pitanju vojnici i građani Hrvatske države, koja je također pristupila potpisnicama Ženevske konvencije, 1943.
– I konačno kad su mnogi hrvatski i drugi građani pomislili da su dospjeli u luku spasa, nakon svršetka rata, 15. svibnja 1945., Britanci su s bleiburškoga i ostalih austrijskih područja izručili pod partizansku zvijezdu ubijanja i robijanja na desetke tisuća vojnika i civila, dok je glavninu u Sloveniji zarobila jugoslavenska vojska. I svaki put kod tih izručenja moglo se ponoviti poznato načelo: “Veći grijeh ima onaj koji me predao tebi” (Iv 19,11), jer se u praksi svi ti novi “gospodari” nisu odviše razlikovali u nepoštovanju dostojanstva ljudske osobe i cijeloga naroda.
Pobjedom novih vlastodržaca 1945. godine, skupljenih u ateističku partiju vodilju, otpočela je golgotska odnosno “Bleiburška tragedija” hrvatskoga naroda, dotadašnji vrhunac Križnoga puta, proživljavan potom u kolonama smrti, bacanjem u rijeke, jazovke i jame bezimenke, u groblja za strance, u zloglasne logore. Sudovi bez svjedoka, presude bez pravde, pokopi bez časti, grobovi bez natpisa, tako da se uvrijeđenima i poniženima bez traga svaki spomen zatre. Ta je tragedija potresna u svome užasnu porazu po sav narod, jer je malo koja obitelj ostala neucviljena. A taj holokaust, viđen od zlikovačkih izvršitelja kao trijumf odmazde i rješenja “hrvatskoga pitanja”, neizrecivo je bolan i po tome što se do danas, više od 60 godina od toga zatora, ne zna ni približan broj ratnih i poratnih žrtava.
A i kako bi se mogao ustanoviti točan broj žrtava ako je od 1945. kroz 45 godina trajala damnatio memoriae – prokletstvo spomena! Naime, nakon te nacionalne katastrofe u kojoj je nestao cvijet hrvatske mladeži, uvedeno je korjenito zatiranje pamćenja, odnosno stalno osuđivanje u školi, u vojsci, u medijima. A za provedbu toga zatora može biti odgovoran samo partizansko-komunistički vrh: odgovoran u pripremi i izvršenju, odgovoran u nekažnjavanju zlodjela i u kažnjavanju spomena. Za Rimskoga Carstva bila je osuđena na zaborav jedna osoba, a ovdje su zatirane bezbrojne osobe, zarobljenici, skupine, pa čak i ljudske kosti i grobovi! Hoćeš li dokaze?
Brisanje s popisa žrtava. Koliko je ta rasura memoriae – brisanje sjećanja – bila temeljita, vidi se i po tome što je prigodom službenih popisa ratnih žrtava, godine 1950. u uputama dotičnim komisijama objašnjeno kako “svi oni koji su u toku Narodnooslobodilačke borbe izgubili život na strani okupatora ili domaćih izdajica bilo na koji način (kao borci, pomagači, simpatizeri) ne smatraju se žrtvama rata”. (Upute objavljene u tadašnjim dnevnicima, vidi Vjesnik, 14. I. 1950.) A koji su to “simpatizeri”, odredit će komunistička komisija!
Štoviše, pod taj diskriminatorski zakon potpada i paradoksalna činjenica da je 1964. proveden popis žrtava rata s gotovo isključivom svrhom kako bi se od SR Njemačke naplatila odšteta za te žrtve. Iako je, dakle, s obzirom na materijalnu korist novoj državi odgovarao što veći broj ratnih žrtava, tj. sve žrtve na kojoj god strani bile i pale, država se odrekla među ratne žrtve uvrstiti “borce, pomagače i simpatizere” na suprotnoj strani. (J. Jurčević, Bleiburg. Jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima, Zagreb, 2005., str. 8.) Možda se taj broj žrtava nije mogao točno ustanoviti ni zbog već uništenih ili skrivenih tolikih dokumenata, brisanja imena, prikrivanja grobova, a ni zbog zločinačke savjesti s kojom je novi vlastodržac trebao stati pred međunarodni sud pravde.
Ako ovo o čemu govorimo nije bio genocid, tj. pokušaj istrjebljenja dijela narodne zajednice: uništenjem, ubijanjem, oštećenjem, sprječavanjem ili prividnim suđenjem – što je to onda genocid? Na ljudskom sudu pravde u ovih 60 i više godina nije se pojavio nijedan zločinac za ovaj genocid, kojim su pokrivena grobišta od Bleiburga do Dubrovnika, od Stoca do Vukovara, i još dalje.
Moderni imperator sa svojom kom-partijom, koji je represivnim mjerama zbio narode u umjetnu državnu tvorevinu, gušeći osobito dva neugušiva ljudska osjećaja i neotuđiva prava: narodno i vjersko, nakan u nacionalnom pogledu sve “jugoslavenizirati”, a u religijskom “ateizirati”, upustio se u zatiranje imena i religioznog spomena jednoga 13-stoljetnoga katoličkog naroda. Umišljen, poput ostalih trijumfalnih zanesenjaka ovoga svijeta, da njegovo carstvo ne će vidjeti svršetka, a nemoćan predvidjeti što mu vrijeme iza brda valja, dogodilo se da mu se, 10-ak godina nakon smrti, umjetna državna tvorevina stala rastvarati na svoje naravne sastojke.
Tako, nakon 45 godina sustavna brisanja memorije – raspukoše grobovi uskrsnuća: proklija zemlja istinom i vikom, vapajem u nebo za pravdom, molitvom i hodočašćem. Napose ovom svibanjskom bleiburškom komemoracijom u počast izručenima, poginulima, poklanima. I nikakvo čudo što i državotvorac i njegova tvorevina doživljavaju od svega pravdoljubiva svijeta damnatio memoriae koju je on primjenjivao na druge. Ne doživljava osudu samo od onih koji mu podižu memorijalne ploče, dokazujući se njegovim ideološkim sumišljenicima.
Komisija Hrvatskoga državnog sabora za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, osnovana 1991. i sastavljena od 60-ak članova, željela se voditi načelom: “U ratne žrtve se ubrajaju vojnici ubijeni u borbi, pogubljeni vojnici, poginuli, odnosno ubijeni pripadnici paravojnih formacija policija, financi, oružnici, poginuli građani, vojni službenici i svi ostali poginuli građani”, ističući da “svaka žrtva ima svoje ime i prezime”. (Vjesnik, 15. X. 1999.) Komisija je prestala s radom 2000. u novim političkim promjenama i formalno ukinuta 2003. Prema njezinim podatcima, do mjeseca rujna 1999. na području Republike Hrvatske popisano je preko 1.000 grobišta. Njezinim dokidanjem onemogućeno je, na toj razini, daljnje prikupljanje podataka o ratnim i poratnim žrtvama.
Skupština Europskoga parlamenta, 60 godina post factum, 25. siječnja 2006. priznaje da se međunarodna zajednica nije držala načela pravednosti u odnosu na zlodjela nacizma i komunizma: “Pad totalitarističkih komunističkih režima u Srednjoj i Istočnoj Europi nije bio u svim slučajevima popraćen međunarodnom istragom zločina koje su ti režimi počinili. Dapače, počinitelji tih zločina nisu izvedeni pred sud međunarodne zajednice, kao što je bio slučaj sa stravičnim zločinima koje je počinio Nacionalsocijalizam” (br. 5). Sve je potom prepušteno nacionalnim sudovima, tj. zaboravu!
Na to se mogu navesti riječi velikoga Augustina, crkvenoga naučitelja iz 4./5. stoljeća: “Odmakne li se pravda, što su kraljevstva ako ne velike razbojničke družine!” (Sv. Augustin, O Božjoj Državi, 4,4.) Otkako su zemaljski suci – Kajfe, Herodi i Pilati – pokazali svoje sudačke metode i presude nad Isusom Kristom, Sinom Božjim, Istinom i Pravdom, nas kršćane ništa ne iznenađuje. Stoga se ne zanosimo naivnim povjerenjem u ljudske tribunale, ni domaće ni međunarodne, pogotovo ne u političke relikte totalitarističkih ideologija! Mi vjerujemo u Boga pravde koji će na svome vječnom nepristranom sudu “naplatiti svakomu po djelima njegovim” (Mt 16,27).
Ali jest nam na ovome svijetu stalo do prave znanstveno-povijesne istine o svakoj osobi, žrtvi i životu, koja se može istražiti i objaviti. Jer zlikovcima je povijesna istina najveći međunarodni tribunal! Zar je to malo?! Istina nam je potrebna da vidimo snagu nevinosti jednih i dubinske razmjere krivičnosti drugih. Da se vidi koliki je zločin koji treba priznati ili koji treba oprostiti! Sustavne su nam se laži na sve načine nametale, a nositelji bezočne neistine zasjeli na prijestolje vlasti, odakle su desetljećima donosili zakone i presude ne po istini i po pravdi, nego nerijetko obrazloženjem “oca laži” i “čovjekoubojice od početka” (Iv 8,44).
Osim toga, zločincima se genocid i zator spomena nije ni isplatio. Jer kad neke ljude i narode Bog svojom prati zaštitom, onda se događa ovo: što ih drugi srpom više žanju ili čekićem tuku, oni se sve to bolje množe, rađaju i rastu! Kad Bog promiče život, onda mu ništa ne može nikakav genocid, ni genocidni faraon, ni njegov rasistički zakon (usp. Izl 1,22), ni damnatio memoriae!
Oživotvorenje. A ono što u ovoj suznoj dolini i na ovoj Bleiburškoj poljani, simbolu hrvatskih stratišta, možemo učiniti jest ovaj izraz religioznoga pijeteta i molitvenoga spomena na ratne i poratne žrtve preporučujući njihove duše Božanskomu milosrđu i izražavajući svoju vjeru u Duha, Gospodina i Životvorca.
Ne možemo se, dakle, danas ne sjetiti Ezekielove proročke slike o sasušenim kostima (37,1-14) iz prvoga čitanja, opisane ne prije 60 nego prije 2.600 godina. Prorok bijaše s drugim prognanicima dospio u Babilon. Bog ga je prenio u duhu “usred doline pune kostiju”, na neki tadašnji Bleiburg. U viđenju mu pokazao nepregledne hrpe ljudskih kostiju, razbacane bez veze i reda. Kao da je neka vojna pukovnija poskapala od gladi ili pobijena nakon predaje. Dok prorok zaprepašteno u viđenju motri te ljudske sablasne kosture, čuje Božji upit:
– “Sine čovječji, mogu li ove kosti oživjeti?”
– “Jahve Gospode, to samo ti znaš,” odgovara ponizni sluga Božji. I Bog mu naredi da se obrati tim suhim kostima, da ih iz mrtvila budi i riječju povezuje. I misliš da će kosti ostati samo kosti? Dok im on prorokuje, najednom među njima otpoče pomicanje i sraštanje. Kosti se kožom presvukoše i mišićima učvrstiše. Svaki kostur u svoj oblik. Digoše se trupla krupna. Vratiše se čitavi tjelesni sustavi, ali nema još onoga bitnoga. Nema krvi i životnog daha. Za prodisajno funkcioniranje hoće se drugi intervent, kao u stvaranju. I eto drugoga zova Božjega:
– “Prorokuj duhu, sine čovječji, prorokuj i reci: Od sva četiri vjetra dođi, duše, i dahni u ova trupla da ožive!”
– I stade Ezekiel Božje proricati riječi i poče Duha Božjega zazivati da zapuhne s istoka i zapada, sa sjevera i juga. I uđe Duh i obuze ona tjelesa i, gle, čuda neviđena: srca prokucaše, mozgovi promisliše, lica se zarumeniše, ljudi prohodaše – vojska veoma velika. Još svježija nego prije tragična boja. Nije to više slika, nego stvarnost: To je sav dom Izraelov, sine čovječji!
– “Sine čovječji, mogu li ove kosti oživjeti?”
– “Jahve Gospode, to samo ti znaš,” odgovara ponizni sluga Božji. I Bog mu naredi da se obrati tim suhim kostima, da ih iz mrtvila budi i riječju povezuje. I misliš da će kosti ostati samo kosti? Dok im on prorokuje, najednom među njima otpoče pomicanje i sraštanje. Kosti se kožom presvukoše i mišićima učvrstiše. Svaki kostur u svoj oblik. Digoše se trupla krupna. Vratiše se čitavi tjelesni sustavi, ali nema još onoga bitnoga. Nema krvi i životnog daha. Za prodisajno funkcioniranje hoće se drugi intervent, kao u stvaranju. I eto drugoga zova Božjega:
– “Prorokuj duhu, sine čovječji, prorokuj i reci: Od sva četiri vjetra dođi, duše, i dahni u ova trupla da ožive!”
– I stade Ezekiel Božje proricati riječi i poče Duha Božjega zazivati da zapuhne s istoka i zapada, sa sjevera i juga. I uđe Duh i obuze ona tjelesa i, gle, čuda neviđena: srca prokucaše, mozgovi promisliše, lica se zarumeniše, ljudi prohodaše – vojska veoma velika. Još svježija nego prije tragična boja. Nije to više slika, nego stvarnost: To je sav dom Izraelov, sine čovječji!
Tu, u toj dolini osušenih kostiju, gdje maloprije vladaše sablasna smrt, sada proključa bujni život; prije kostur suh, sada živi Duh.
I međunarodnu i domaću dolinu suhih kostiju samo je Duh Božji kadar oživiti, obući i na noge podići. Onaj koji je čovjeka i narod iz majčine utrobe izveo, kako ga ne bi mogao po milosti s novim srcem preporoditi i s novim duhom uskrisiti u Dan onaj?
A ti, lijepa naša europska zajednico, ne vidjela više nikada zločina bleiburških dubina! Ni izdajničkih čina iz 1945., počinjenih od opijenih pobjednika!
Ne doživjela više nikada zlodjela nacizma i fašizma protiv čovječnosti!
Ni zlodjela antifašizma i komunizma protiv ljudskoga dostojanstva, ljudskih prava i narodnih sloboda!
Kolijevko uljudbe naše kršćanske i europske:
u tvome se školstvu umne moći razvijale;
u tvome se sudstvu istinite i pravedne presude izricale;
u tvome zakonodavstvu blistao razum i poštenje;
u tvome liječništvu zdravlje nalazili bolesni i nemoćni;
u tvome krilu ljudi i narodi očuvali svoju ulogu i snagu: nikada im nitko ne mogao uništiti njihova identiteta!
Ne doživjela više nikada zlodjela nacizma i fašizma protiv čovječnosti!
Ni zlodjela antifašizma i komunizma protiv ljudskoga dostojanstva, ljudskih prava i narodnih sloboda!
Kolijevko uljudbe naše kršćanske i europske:
u tvome se školstvu umne moći razvijale;
u tvome se sudstvu istinite i pravedne presude izricale;
u tvome zakonodavstvu blistao razum i poštenje;
u tvome liječništvu zdravlje nalazili bolesni i nemoćni;
u tvome krilu ljudi i narodi očuvali svoju ulogu i snagu: nikada im nitko ne mogao uništiti njihova identiteta!
Europski dome naš, ne disao samo s pomoću dvaju plućnih krila, istoka i zapada, nego i s pomoću dviju ploča božanskoga Dekaloga: u tebi se zapovijedi Božje opsluživale, od prve do posljednje!
– Boga se priznavalo i štovalo na slavu Božju i na čovjekovo dobro!
– Nedjelja se slavila i vrjednovala, i u zaslužan odmor pretvarala!
– Roditelji se u odgovornu očinstvu i majčinstvu častili.
– Štitio se život od naravnoga začetka do naravnoga svršetka.
– U urednu braku rasle zdrave i odgovorne obitelji.
– Društvo se množilo i ne znalo za pobačaje i ostala umorstva; daleko od prijevare i pljačke! Ne bilo mjesta antidekaloškim i antihumanim zakonima, kojima se djeca i mladež kvare! Naravni se zakon poštovao!
Zdrava se sloboda u tebi razvijala! Na istini pravda rasla! Na pravdi nam mir mirisao! A u miru dobra djela cvala!
– Boga se priznavalo i štovalo na slavu Božju i na čovjekovo dobro!
– Nedjelja se slavila i vrjednovala, i u zaslužan odmor pretvarala!
– Roditelji se u odgovornu očinstvu i majčinstvu častili.
– Štitio se život od naravnoga začetka do naravnoga svršetka.
– U urednu braku rasle zdrave i odgovorne obitelji.
– Društvo se množilo i ne znalo za pobačaje i ostala umorstva; daleko od prijevare i pljačke! Ne bilo mjesta antidekaloškim i antihumanim zakonima, kojima se djeca i mladež kvare! Naravni se zakon poštovao!
Zdrava se sloboda u tebi razvijala! Na istini pravda rasla! Na pravdi nam mir mirisao! A u miru dobra djela cvala!
Hodočasniče! Neka se po tvojoj današnjoj molitvi i ovoj uzvišenoj Kristovoj žrtvi “obraduju kosti satrvene” (Ps 51,10), kosti naših prognanih, izmučenih i izručenih! A ti s ovoga polja ponesi ne samo neizbrisivo pamćenje svojih religioznih i nacionalnih vlastitosti, nego i velikodušnu ljubav i praštanje, poput Krista golgotskoga, prema onima koji ne znaju što čine. Naš je danas vapaj iz drugoga misnoga kanona: “Molimo te”, Gospodine, “smiluj se svima nama”, jer nam svima treba tvoje neizmjerno milosrđe. Amen.
Izvor: Crkva na kamenu
___________________________________________________________
Ljekovita
moć sunca
Sunce
je ljekovito, i to u tako velikim razmjerima da ih je suvremenom čovjeku često
teško pojmiti.
Sunce
je središnja zvijezda našeg planetarnog sustava, koja daje toplinu i svjetlost
bez kojih ne bi bilo života na Zemlji.
Ono
neumorno isijava energiju u obliku valova, svjetlosti i raznih zraka.
Do
nas na Zemlji stižu samo sunčeva svjetlost te ultraljubičasti i infracrveni
valovi.
Iako
su se ljudi u davnoj i bližoj prošlosti liječili upravo uz pomoć sunčeve
energije, danas se, nažalost, o suncu govori samo u kontekstu štetnog djelovanja,
UV zraka i melanoma, dok se njegove dobrobiti prešućuju.
Zbog
toga većina ljudi izbjegava biti na suncu.
Mnogi
zaboravljaju da je ljudskom organizmu neophodna sunčeva svjetlost, ne samo radi
stvaranja vitamina D nego i zbog brojnih drugih zdravstvenih dobrobiti.
Sunčev vitamin – izvor imuniteta i zdravlja
Vaše tijelo treba sunčevu svjetlost kako bi proizvelo vitamin
D sintetizirajući ga u koži.
Taj
je vitamin neophodan za rast i zaštitu zuba i kostiju te za snažan imunosni sustav.
Ako
se ne izlažete dovoljno suncu, tada povećavate rizik od bolesti koje nastaju
zbog manjka vitamina D.
Manjak
vitamina D može dovesti do:
prijeloma
kuka i degenerativnih bolesti kostiju
rahitisa
(iako se smatra da nastaje zbog loše prehrane, pravi uzrok nastanka ove bolesti
je zapravo manjak sunčeve svjetlosti)
osteoporoze
dijabetesa
tipa 1 i 2
epileptičkih
napadaja
raka
debelog crijeva
raka
prostate
zloćudnog
melanoma
raka
dojke
tuberkuloze
Tijelo
bolje iskorištava onaj vitamin D koji je dobiven od sunca nego onaj iz hrane,
koji u većim količinama može biti toksičan.
U
slučaju da imate ozbiljan manjak “sunčevog vitamina”, vaš organizam ne može
apsorbirati dovoljno kalcija.
Stoga,
vaše kosti postaju krhke i slabe.
Koristite limun ovako i recite zbogom raku, gojaznosti i dijabetesu!
Jedna od najzdravijih voćki na svijetu je limun, a zbog svojih benefita po zdravlje i izgled koristi se u mnogim receptima.
Limun je odličan za detoksikaciju tijela, zbog čega mnogi preferiraju ispijanje limunade, ali zapravo, sok limuna nije najbolji način da izvučete sve zdrave nutrijente iz ovog voća.
Najbolja varijanta jeste smrznuti limun, i to konzumiranje zajedno sa korom, jer je ona zapravo najzdraviji dio ovog tropskog voća.
Naučnici su otkrili da kora limuna može značajno da poboljša imunitet, a sadrži materije koje sprječavaju rak, regulirajuu kolesterol, liječe infekcije i izbacuju parazite i bakterije iz tijela, piše HealthyDefinition.com.
----------------------------------------------------------------------------------
Predavanja od dr Antona Liseca:
Kliknete na donji link. Kliknete na željeno predavanje i zapamtite ga u računalo. Kliknete na zapamćenu emisiju i slušate predavanje (uključite zvuk).
Lijek
za kralježnicu
Svaku
večer 1,5 mjesec dana prije spavanja pojesti:
1
suhu smokvu, 1 suhu kajsiju i 5 suhih šljiva.
Ovi
plodovi sadrže elemente za regeneraciju tkiva i diskova bez vanjskih masiranja
i vraćaju ih na njima prirodna mjesta. Jednako su korisna i za muške i ženske
osobe. Recept koriste sportaši koji su oštetili kralježnicu.
Lijek
za šećernu bolest tipa 2.
Statistika
pokazuje da je broj dijabetičara nekontrolirano raste, tako da je bolje
konzultirati svog liječnika češće kako bi se spriječila bolest ili počela
liječiti u početnoj fazi.
Nutricionisti
su otkrili lijek koji regulira razinu šećera u krvi, koji je učinkovit i
potpuno prirodan. Sve što trebate je ocat, vodu i kuhano jaje.
Skuhajte
jaje u popodnevnim satima, i ogulite ga. Probodite jaje nekoliko puta pomoću
vilice ili čačkalicu. Ulijte ocat u zasebnu zdjelu i potopiti jaje u ocat.
Ostavite namočeno preko noći.
Sljedećeg
jutra, trebate pojesti jaje i popiti čašu tople vode.
Ponovite
postupak svaki dan, a uskoro ćete primijetiti da je vaš šećer u krvi dosegnuo
normalnu razinu.
Nove kazne za vozače u BiH, nastupit će uskoro:
“Novim zakonom je predviđeno i kažnjavanje pijanih suvozača. Također, oni koji su tek položili vozački ispit dvije godine neće moći sami voziti automobil u periodu od 12 do 4 sata ujutro”, rekao je nedavno u razgovoru ministar saobraćaja i komunikacija BiH Ismir Jusko.
Novim zakonskim rješenjem kazne za nevezanje pojasa iznosit će od 100 do 300 KM, dok će kazna za držanje djeteta u krilu biti nešto veća i iznosit će 500 KM.
Što se tiče ostalih kazni, novim zakonom je predviđeno da će prekoračenje brzine veće od 30 kilometara na sat, umjesto dosadašnjih 200 KM, sada koštati i do 1.000 KM. Svi oni koji odbiju alkotestiranje ili budu imali više od 1,5 promila alkohola u krvi platit će kaznu od 400 do 1.000 KM.
Za vozače koji voze neregistrovane automobile, kao i za one koji voze djecu mlađu od 12 godina na prednjem sjedištu kazne su od 400 do 1.000 KM. Država će izazivanje prekomjerne buke ili škripe kažnjavati iznosima od 50 do 250 KM, kao i bicikliste i motocikliste bez zakopčane kacige sa 50 KM.
Novim zakonom predviđene su kazne i za pješake koji na saobraćajnici koriste mobilni telefon ili imaju slušalice u ušima (40 KM), vožnju bez upaljenog kratkog svjetla (30 KM), kao i za bicikliste ili motocikliste koji prevoze pijane osobe (30 KM).
Pogled na Mostar sa Žovnice (21.1. 2017.)
Pogled s B. Brijega na Cim, Galac, Bile i Planinicu (slikano 1. 1. 2017)
Sok od šipka/nara veoma je koristan za zdravlje
Ukoliko želite u kratkom razdoblju ukloniti masne naslage i očistiti organizam od štetnih tvari, sok od šipka je idealan napitak za vas.
Sjeme i sok od nara smatraju se tonikom za srce i grlo. Kora od voća i kora od stabla se koristi kao tradicionalni lijek protiv proljeva, dizenterije i crijevnih parazita.
Bori se protiv raka
Sok od šipka je bogat antioksidativnim svojstvima, sadrži tri puta više antioksidanta u 100 ml nego crno vino ili zeleni čaj. Kao rezultat ovog visokog sadržaja antioksidanta, može vam pomoći u borbi protiv raka dojke i raka prostate. Studija na 48 muškaraca koji su imali operaciju ili terapiju zračenjem za liječenje lokaliziranog raka prostate (karcinom prostate koji nije proširio) pokazala je da pijenje oko 235 ml soka od nara dnevno može usporiti rak prostate. Što se tiče raka dojke, nova istraživanja pokazuju da jedenje ploda ili pijenje soka može spriječiti i usporiti rast nekih vrsta raka dojke. Studija pokazuje da elagitanini (skupina fitokemikalija), inhibira rast raka dojke.
Normalizira krvni tlak
Sok od šipka dobro razrjeđuje krv. Kao rezultat toga, izvrstan je za bolji protok krvi u srce. Jedna je studija pokazala da pijenje 50 ml soka od šipka dnevno smanjuje sistolički krvni tlak za čak 5 posto.
Koristan je za srce
Šipak i njegov sok pomažu spriječiti nakupljanje plaka na stjenkama arterija, ali također može smanjiti progresiju ove bolesti . Nakupljanje plaka može dovesti do smanjenja protoka krvi, što može izazvati srčani i moždani udar. Ovi korisni učinci koriste i osobama s dijabetesom, koji imaju povećan rizik za aterosklerozu. Nova preliminarna studija pokazuje da su osobe s dijabetesom koje su pile sok od šipka tri mjeseca imale manji rizik od ateroskleroze.
Pogledajte novu web stranicu časopisa Crkve na kamenu: http://www.cnak.ba/
Film o povijesti Domovinskog rata u Hrvatskoj:https://www.youtube.com/watch?v=EyxOBHFYVNo
Ovom donjom slikom želim odati sjećanje na jednu pojatu pod Bliznim Kukom u G Pologu koja je preživjela više od 100 godina i služila svojoj svrsi ali je nažalost došlo vrijeme da propadne.
Ovako je izgledala ta pojata do prije nekoliko godina ali je zadnjih dana oronula i propala.
Od danas su ovo njezini ostaci i više nema pod Bliznim Kukom nijedne pojate pokrivene slamom
Ova pojata je građena krajem 19. stoljeća kad je Austougarska okupirala BiH (1878) jer za turskog vremena raja nije smjela imati privatnu imovinu. Tu starinu pokazuju i drveni ekseri koji su se u to vrijeme upotrebljavali i evo nakon više od 100 godina nisu istruli.
Ljetuje na Jadranskom moru. Rezervirajte mjesto iz svoje sobe na donjem linku: