ponedjeljak, 25. listopada 2021.

Vremenska prognoza i vijesti

POZDRAV IZ MOSTARA

Mostar, 25. 10. 2021.
U Mostaru je jutros vedro vrijeme i puše lagana bura, temperatura je 10 C, očekuje se lijep dan s temperaturom do 20 C.
Iako se korona virus po okolnim zemljama stalno širi u Hercegovini izgleda nema povećanja iako se narod slabo drži propisa koje propisuju zdravstveni stožeri.

Danas je spomendan smrti bosanske kraljice Katarine
Katarina Kosača-Kotromanić (Blagaj, 1425.Rim, 25. listopada 1478.), bosanska kraljica, supruga kralja Stjepana Tomaša i članica franjevačkog svjetovnog reda. U narodu se tradicionalno naziva posljednjom bosanskom kraljicom.

Katarina Kosača-Kotromanić rođena je u Blagaju pored Mostara 1425. od Jelene Balšić i Stjepana Kosače,[4] koji je 20. siječnja 1448. godine u povelji njemačko-rimskog cara Fridrika III. nazvan "Herzog"-om, što na njemačkom jeziku znači "vojvoda". Stjepan Kosača je pak već i prije te povelje imao naslov Vojvode Humske zemlje. Njemu se međutim svidio njemački naziv titule vojvoda, pa ga u svojoj diplomatsko-upravnoj korespondenciji i dekretima koristi u pohrvaćenu obliku "herceg od Svetog Save". Odatle i potječe novi naziv Humske zemlje - Hercegovina.

Mostar, 23. 10. 2021.
Jutros je u Mostaru oblačno vrijeme s temperaturom 17 C, popodne prognozeri najavljuju buru i razvedravanje.

Danas na Bobovcu, nekad kraljevskom gradu, u župi Kraljeva Sutjeska, kardinal Vinko Puljić predvodit će u 11 sati sv. Misu za domovinu. Ovo je vojno hodočašće na Bobovac. Misu će prenositi RTVHercegbosne.

Sutra je Misijska nedjelja kad se posebno moli, razmišlja i skuplja pomoć za naše misionare. U sarajevskoj katedrali bit će zaređena 5 novih đakona. U nedjelju 24. listopada 2021. pod Svetom misom u 10.30 sati u sarajevskoj katedrali Srca Isusova nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić za đakone će zarediti dvojicu kandidata Vrhbosanske nadbiskupije i trojicu Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
Tako će za Vrhbosansku nadbiskupiju biti ređeni:
Josip Marković rođen 21. studenog 1996. u Žepču od oca Stipe i majke Dragice rođ. Mijatović. Dolazi iz župe Lug-Brankovići. Nakon završene osnovne škole u rodnom kraju sjemenište i gimnaziju pohađao je u Katoličkom školskom centru Petar Barbarić u Travniku. Filozofsko-teološki studij započeo je na KBF-u u Sarajevu, a diplomirao je na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu.
Josip Papak rođen 3. listopada 1997. u Mostaru od oca Ivana i majke Ružice rođ. Galić. Dolazi iz župe Presvetog Srca Isusova Prozor. Nakon završene osnovne škole u rodnom kraju sjemenište i gimnaziju pohađao je u Katoličkom školskom centru Petar Barbarić u Travniku. Nakon toga upisao je filozofsko-teološki studij na KBF-u u Sarajevu gdje je uspješno diplomirao u rujnu 2021.
Za Franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu red đakonata će primiti:
Fra Marko Cvitković rođen 27. kolovoza 1994. u Mostaru od oca Mate i Slavke rođ. Jozipović. Dolazi iz župe Doljani. Nakon završene osnove i srednje građevinske škole odlučio se za redovnički poziv.
Fra Ivan Stanić rođen je 4. siječnja 1996. u Kiseljaku od oca Marka i majke Nevenke rođ. Stanić. Dolazi iz župe Kreševo. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a srednju strukovnu u Kiseljaku gdje je i maturirao. Nakon toga odlučio se za franjevački poziv.
Fra Mijo Ljubos rođen je 5. srpnja 1996. u Novoj Biloj od oca Žarka i majke Gordane rođ. Vujica. Dolazi iz župe Busovača. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a Franjevačku klasičnu gimnaziju završio je u Visokom gdje je i maturirao. Poslije toga odlučio se za redovnički poziv.
Fra Marko, fra Ivan i fra Mijo godinu postulature završili su u Visokom 2014./2015. Franjevački habit obukli su 12. srpnja 2015. u Busovači. Novicijat 2015./2016. proveli su u samostanu Sv. Petra i Pavla na Gorici u Livnu. Prve zavjete položili su 3. srpnja 2016. Iste godine upisali su se na Franjevačku teologiju u Sarajevu gdje su i diplomirali 28. lipnja 2021. Primili su službe lektorata i akolitata, a svečane zavjete položili 11. listopada 2020. u Kreševu, prenosi mrežna stranica Vrhbosanske nadbiskupije. (kta)

Mostar, 18. 10. 2021.
Jutros je u Mostaru vedro vrijeme s temperaturom 11 C, očekuje se lijep dan s temperaturom do 20 C

Danas Crkva slavi sv. Luku evanđelistu. Svima koji nose njegovo ime želim sretan imenda.
Tijelo naše pokojnog don Luke Pavlovića danas će biti pokopano u rodnoj župi na Rotimlji, a njegova duša slavit će svoj imendan na nebesima.

Osvrt na don Luku od Slavena Raguža
U ratu smo na misu išli u fratara u vrt, tamo kod onih stubova velikih uz njihovu kuću. Kad su granate dopuštale, znali smo otići u kriptu ispod katedrale, gdje je dolazilo i pola tadašnjeg Mostara. Misa u 11:00, mi uvijek na knap.
Ulazimo mi u kriptu, taman don Luka dolazi na oltar, don Rade mu s lijeve, a mislim da je don Tonćo bio s desne. Ugleda on nas kako ulazimo i kaže: „Evo došli su Raguži, možemo s misom počet!“. Naravno, svi se okreću i smiju.
Nastavi on: „Moja majka je govorila, kad sretneš jednog Raguža, odmah mu šamarčinu preko ušiju. Ti ne znaš zašto si mu ga dao, ali on sigurno zna!“. Misa počinje, svećenici za oltarom, odzvanja katedrala od smijeha. Tako je on dizao duh narodu, davao utjehu i u tim bijesnim vremenima.
Don Luka je za mene bio personifikacija naše biskupije, pa i više nego biskup Ratko. Možda zato što ga poznajemo otkad smo djeca bili. Svaki susret s njim, jedna pripovijetka, ona za lektire baš.
Stari mi je govorio kako, dok je don Luka bio u Splitu, iz Hajduka su tri puta dolazili moleć da don Luka dođe u Hajduk. Treći put su nudili dvojicu momaka koji bi trebali ući u sjemenište samo da on dođe kod njih. On nije htio.
Znao je povremeno poslije doručka zovnuti da upita „nešto iz politike“ kako je govorio. Imao je on unaprijed odgovor kod sebe, samo htio vidjet šta ja na to kažem, pa ako se moje podudaralo s njegovim (rijetko kada) onda sam bio dobar, a ono češće kad nije, govorio bi „pravi si Raguž!“
Zadnji put smo se čuli prije par mjeseci, prije nego je prvi put završio u bolnici, još je don Davor bio u Katedrali. Kaže on „21 godina nam je trebala za dobiti od komunista dozvolu i izgraditi Katedralu u Mostaru. Evo prođe 25 godina, od ovih naših nit dozvole, nit izgradnje crkve Kristova Uskrsnuća!“. Ponovio je to jedne nedjelje na misi. Iz njegovih očiju se vidjelo razočaranje i umor, a u mojim očima sram i stid.
Napokon će se odmoriti. On i don Brajko… k'o da ih vidim sad, don Luka sigurno nešto podbada svojim forama don Niku, a don Brajko smiruje onim svojim glasom.
Nedostajat će don Luka, kao što nedostaju svi ovi svećenici koji su nas napustili u ovom kratkom roku. Oni su zaslužili svoju plaću kod Boga i zaslužili, napokon, odmoriti od nas sviju. Hvala Bogu, dala je Providnost novih svećenika koji će nastaviti gdje su ovi stali.
„Vrata paklena neće je nadvladati!“
Neka Bog dragi don Luki podari pokoj vječni!

Mostar, 16. 10. 2021.
Danas je u Mostaru vedro vrijeme i puše umjerena bura, temperatura je 17 C, slično se vrijeme očekuje i sutra.

Danas je u mostarskoj bolnici, opremljen svetim sakramentima, preminuo mons. Luka Pavlović, nekadašnji generalni vikar mostarske biskupije i župnik u mostarskoj katedrali. Misa za pok. Luku bit će  u ponedjeljak 18. 10. u 11 sati u mostarskoj katedrali, a pokop na groblju na Rotimlji u 14 sati.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine!
Luka je rođen u Rotimlji 1947. godine. Filozofsko-teološki studij u Splitu i Eichstättu završio je 1973. godine. Za đakona je zaređen u Splitu 1972. godine, a za svećenika u Rotimlji 29. lipnja 1972. Bio je župni vikar u Gracu (1973.-1974.), Bijelom Polju (1974.-1980.); župnik u Hrasnu (1980.-1983.), Mostaru – Katedrala (1983.-1986.), pastoralni/generalni vikar i voditelj Kurije (1986.-2006.), član Biskupskog ordinarijata (1992.-1998.), upravitelj župe Mostar – Katedrala (1993.). Od 2006. župnik u Mostaru – Katedrala. Imenovan je počasnim kapelanom Njegove Svetosti, 20. veljače 1993. U srpnju ove godine razriješen je službe župnika katedralne župe Marije Majke Crkve u Mostaru i imenuje se župnikom „in solidum“ iste župe. Počivao u miru Božjem!

Mostar, 14. 10. 2021.
U Mostaru je jutros vedro vrijeme s temperaturom 11 C. Puše jaka bura pa se ne očekuje veće otopljenje. Slično vrijeme se očekuje do kraja tjedna uz malo otopljenja tokom dana. Naglo je zahladilo pa je veći osjećaj hladnoće jer smo iz kratkih rukava prešli u duge kapute.

Bolest korone pomalo opada ali je ima još. Na SKB 5 kat je za koronarne bolesnike (uz Staru bolnicu i dio Internog). Posjete drugim bolesnicima su dozvoljene uz samo nekoliko minuta da se može štogod donijeti bolesniku. Narod se slabo drži nošenja maske osim gdje mora zbog nadzora policije.

Proslava blagdana sv. Luke u župi Ilići - Cim

Dana 18. listopada proslavit ćemo sv. Luku, zaštitnika župe u Ilićima. Za ovaj blagdan pripravit ćemo se trodnevnicom koja će započeti u petak svetom misom u 18 sati , a predslavit će je don Tomislav Ljuban, župnik Župe sv. Mateja na Rudniku. U subotu u 17 sati svi naši župljani imaju mogućnost za svetu ispovijed nakon koje će biti sveta misa u 18 sati koju će predvoditi don Ivan Turudić, župnik Župe sv. Ivana ap. i ev. Don Željko Majić, ravnatelj Caritasa Mostar – Duvno, predslavit će misu trećeg dana trodnevnice. Svečanu svetu misu u 18 sati, na sam blagdan sv. Luke predvodit će don Ljubo Planinć, župnik Župe sv. Ilije proroka iz Stoca,a nakon svste mise predviđeno je druženje u župnoj dvorani. ž. ured

Mostar, 10. 10. 2021.
Jutros je u Mostaru oblačno vrijeme i puše umjerena bura, zahladilo je i temperatura je u gradu 11 C, po planinama je pao prvi snijeg (Risovcu i Kupresu).

Korona brojke za Hercegovinu 8. listopada 2021.
U Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar preminula su dva bolesnika (rođeni 1955.)
Na bolničkom liječenju trenutno je 56 bolesnika, od kojih je 14 na invazivnoj i pet na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, a ostali su klinički stabilno.
U Zavodu za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku SKB Mostar testirana su 364 uzorka. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji pozitivnih je 34: 19 iz Mostara, sedam iz Jablanice, dva iz Čitluka, četiri iz Prozor-Rame i dva iz Konjica.
Županijski i općinski sanitarni inspektori u četvrtak su izdali 69 rješenja o samoizoliranju i izoliranju, a na snazi je 739 rješenja.
U protekla 24 sata na području Županije Zapadnohercegovačke na prisustvo koronavirusa testirano je 67 osoba, od čega troje retestirano.
Prema rezultatima Zavoda za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku Sveučilišne kliničke bolnice Mostar do 12:00 sati, registrirano je 12 novozaraženih osoba na prisustvo koronavirusa iz Širokog Brijega sedam (troje muških i četiri ženske) te Gruda pet (dvoje muških i tri ženske) osobe.
Od prisustva koronavirusa oporavilo se sedam osoba, iz Gruda i Ljubuškog po tri osobe te Posušja jedna osoba.
U samoizolaciji nalaze se 233 osobe, priopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo ŽZH.
Na području Županije Zapadnohercegovačke na prisustvo koronavirusa pozitivno je 135 osoba:
– Široki Brijeg – 65
– Ljubuški – 46
– Grude – 18
– Posušje – 6
(www.jabuka.tv)

Mostar, 7. 10. 2021.
U Mostaru je danas bilo oblačno vrijeme i cijeli dan je padala slaba kiša, temperatura se pela do 18 C.

Danas Crkva slavi Gospu od sv. krunice. Povijest ovog spomendana pročitajte u narednom tekstu:

Bitka kod Lepanta

Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretraživanje

Bitka kod Lepanta dogodila se 7. listopada 1571., u sklopu Ciparskog rata (1570.-1573.), kad su se pomorske snage Osmanskoga carstva sukobile s flotom tzv. Svete lige.

Pripreme za bitku

Snage Svete lige isplovile su iz luke u Messini, a uključivale su 150 galija Mletačke Republike, 79 španjolskih galija, 12 galija Papinske države, te đenovsko brodovlje i snage malteških vitezova. Kršćansku flotu činilo je i sedam hrvatskih galija: Cres, Krk, Rab, Šibenik, Trogir, Hvar i Kotor dok je jedna zadarska galija sudjelovala u vojnim operacijama u danima prije bitke.

Kršćanska je flota stavljena pod zapovjedništvo Don Juana Austrijskoga, mladog brata španjolskoga kralja Filipa II., a uz njega je bio Marcantonio Colonna kao general papinske flote. S turske strane flotom je zapovijedao admiral Mehmet Ali.

Kršćansku koaliciju potakao je papa Pio V. kako bi pomogao gradu Famagosti na Cipru, što su ga opsjedali Turci. Konačan cilj bilo je slabljenje turske moći na istočnom Sredozemlju

Tijek bitke

U kršćanskoj su floti na lijevom krilu bili mletačke galije pod zapovjedništvom Agostina Barbariga. U središtu su bili španjolski brodovi Don Juana Austrijskoga, preostale mletačke galije pod vodstvom Sebastiana Veniera, te papinski brodovi pod zapovjedništvom Marcantonija Colonne. Zdesna su flotu završavali đenovski brodovi s admiralom Gianandreom Doriom.

Nasuprot njima, Turke je na desnom krilu predvodio admiral Mehmet Sorak, u sredini Mehmet Ali, a slijeva Uluč Ali.

Završna bitka (treća po redu i najteža) zaključena je premoćnom pobjedom Svete lige, zahvaljujući spretnom manevru za koji povjesničari još ne znaju je li bila riječ o smišljenom potezu ili pukom slučaju. Naime, đenovski su brodovi u jednom trenutku napustili bojište i zaplovili prema otvorenom moru. Nije jasno je li to bilo iz straha ili kao plod genijalne zamisli. Na povratku, udarili su turske snage s boka. Turci su uspjeli spasiti manje od polovice svoje flote, a njihov je poraz označio kraj turske premoći na istočnom Sredozemlju. Usto, bila je to i posljednja bitka vođena galijama, to jest brodovima na vesla.

Za vrijeme bitke kršćanske su snage osvojile turski zapovjedni brod, a - suprotno volji Don Juana - turskom je admiralu odsječena glava i izložena na jarbolu španjolskog zapovjednog broda. Time je znatno smanjen moral turskih snaga, što je ubrzalo okončanje bitke. U četiri poslijepodne tursko je brodovlje napustilo bojište. U ovoj najvećoj pomorskoj bitci nakon bitke kod Akcija 31. pr. Kr. poginulo je oko 25000 turskih vojnika, a potopljeno 80 turskih brodova.

Kršćanskoj su pobjedi zasigurno pridonijele i teško osvojive i snažno naoružane mletačke galije, ali i nadmoćno osobno naoružanje. Kršćanski su vojnici već koristili arkebuze, prvo vatreno oružje, dok su Turci još bili naoružani običnim lukom i strijelom. U bitci je sudjelovalo sedam hrvatskih galija (Cres, Krk, Rab, Šibenik, Trogir, Hvar, Kotor). Pored toga bila je i jedna galija iz Kopra. Zadarska je u danima prije bitke razbijala gusarsko brodovlje oko Lepanta kako bi brodovlje Svete lige bilo neoštećeno prije bitke. Sama zadarska galija nije sudjelovala u Lepantskoj bitci jer je pala u ruke Osmanlijama kod Krfa.

Posljedice bitke


Osmansko Carstvo počelo je odmah s obnovom svoje flote i završilo je u šest mjeseci, no ipak je izgubilo kontrolu nad morima, a osobito nad zapadnim Sredozemljem. Na istoku su Turci ipak osvojili
 Cipar. To je bila zadnja bitka u kojoj su se koristili brodovi bez jedara.Ova je bitka bila prva velika pobjeda kršćanske vojske protiv Osmanskog Carstva, te je imala i osobitu psihološku važnost. Ipak, pobjednici nisu uspjeli u potpunosti iskoristiti svoju premoć zbog nedovoljnog jedinstva svojih snaga.

Papa Pio V. pozvao je sve vjernike moliti Gospinu krunicu za pobjedu kršćana protiv osmanlijske vojske. Uspjeh je pripisan molitvi krunice Gospi te je u znak zahvalnosti Majci Božjoj koja je pomogla kršćanskoj mornarici nastala marijanska listopadska pobožnost.[10]

Papa Pio V. dodijelio je blagdan nadnevku 7. listopada Našoj Gospi od Pobjede, dodavši joj naslov Pomoćnice kršćana (Auxilium Christianorum) u Lauretanske litanije.[11] Papa Grgur XIII. preimenovao ju je u Gospu od Krunice, slaveći povijesnu pobjedu.[12]


Mostar, 1. 10. 2021.

Danas je u Hercegovini bilo vedro i toplo vrijeme s temperaturom do 27 C, slično se vrijeme očekuje za vikend. Grožđe se uglavnom otrgalo a nađe se još pokoja smokva.
Danas se slavi Međunarodni dan starijih osoba.

Mostar, 26. 9. 2021.
U Mostaru je jutros vedro vrijeme i očekuje se lijep dan s temperaturom do 27 C, koliko je bilo i jučer. Popodne se očekuje naoblačenje i pad temperature.
Po Mostaru se popravljaju mnoge ceste pa računajte na preusmjerenja, pogotovo koji voze se u kolicima računajte da su mnogi nogostupi razrovani.
Od 1. listopada u gradu počima naplata za parking prostor za parkirana auto. Cijena se kreće oe 0.50 -1.5 KM po satu parkiranja, ovisno od zone u gradu.

Korona izvješće za ŽZH i HNŽ u proteklim danima

24. rujna 2021.
U Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar preminula su četiri bolesnika: muškarac iz Livna rođen 1946. godine, žena iz Ljubuškog rođena 1939. godine, muškarac iz Jablanice rođen 1950. godine i muškarac iz Širokog Brijega rođen 1930. god.
U protekla 24 sata na području Županije Zapadnohercegovačke na koronavirus testirano je 40 osoba, od čega četvero retestirano.
Prema rezultatima Zavoda za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku Sveučilišne kliničke bolnice Mostar do 12:00 sati, registrirano je pet novozaraženih osoba na koronavirus iz Širokog Brijega tri (jedna muška i dvije ženske), Gruda jedna muška te Posušja jedna ženska osoba.
Od koronavirusa oporavilo se 12 osoba, iz Širokog Brijega osam te Gruda i Posušja po dvije osobe.
U samoizolaciji nalazi se 288 osoba, priopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo ŽZH.
Na području Županije Zapadnohercegovačke na koronavirusa pozitivno je 248 osoba:
Široki Brijeg – 94
Ljubuški – 82
Grude – 23
Posušje – 49
HNŽ broji 53 novozaražena
Na bolničkom liječenju trenutno je 79 bolesnika u Covid bolnici, od kojih je 22 na invazivnoj i 7 na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, a ostali su klinički stabilno.
U Zavodu za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku SKB Mostar testirano je 378 uzoraka. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji pozitivnih je 53: 29 iz Mostara, troje iz Čapljine, 10 iz Čitluka, četiri iz Jablanice, pet iz Konjica i dvoje iz Stoca.
Županijski i općinski sanitarni inspektori jučer su izdali 77 rješenja o samoizoliranju i izoliranju, a na snazi je 1.281 rješenje, priopćio je Krizni stožer HNŽ.

Mostar, 24. 9. 2021.
Jutros je u Mostaru vedro vrijeme i očekuje se lijep dan s temperaturom oko 25 C, a jutros je bila samo 12.
Sutra u 18 sati u mostarskoj katedrali bit će sv. Misa za + Niku Luburića, katedralnog zborovođu, prva godišnjica.

Mostar, 14. 9. 2021.
U Mostaru je jutros vedro vrijeme i očekuje se vruć dan s temperaturom do 32 C.
Danas će u Uzdolu biti obilježena godišnjica smrti 41 osobe koje su pobili muslinanski vojnici (tkz. Armija BiH) 1993. Bit će sv. Misa u 11 sati koju će prenositi RTV-Herceg-Bosne.

Danas Crkva slavi svetkovinu Uzvišenje sv. Križa. Na današnji dan je 1980. otvorena mostarska katedrala, a 1992. nastupio je biskup Ratko Perić na službu mostarskog biskupa, a 2020. uveden je u tu službu sadašnji biskup Petar Palić.
U spomen tih događaja večeras u 18 sati u mostarskoj katedrali bit će spomen Misa koju predvodi biskup Petar Palić. Ujedno ovaj dan biskup Palić i provincijal Šteko s još četvoricom svećenika slave 25 godina otkako su zaređeni za svećenike. Sretno im bilo!

Mostar, 12. 9. 2021.
Jutros je u Mostaru vedro vrijeme izgledi su za lijep i vruć dan s temperaturom do 32 C.

Program apostolskog putovanja pape Franje u Budimpeštu i Slovačku
12.09.2021. - 15.09.2021. Budimpešta/Bratislava/Košice/Prešov/Šaštin
Papino 34. međunarodno putovanje izvan Italije započinje u nedjelju, 12. rujna u glavnom gradu Mađarske, Budimpešti gdje će predsjedati Završnim misnim slavljem Međunarodnoga euharistijskog kongresa u Budimpešti. Prije mise, po svom dolasku u Budimpeštu, Papa će se u Muzeju likovne umjetnosti susresti s mađarskim predsjednikom Jánosom Áderom i premijerom Viktorom Orbánom. Susret će trajati oko pola sata, od 8.45 do 9.15, kada je na istome mjestu predviđen susret s biskupima te zemlje. Papa će mađarskim biskupima uputiti govor. Slijedi zatim susret s predstavnicima Ekumenskog vijeća Crkava i nekoliko židovskih zajednica u Mađarskoj koji će se također održati u Muzeju.
U 11.30 sati Papa će na Trgu heroja predsjedati svečanim završnim misnim slavljem Međunarodnoga euharistijskog kongresa. Sveti će Otac održati i misnu homiliju i predmoliti molitvu Anđeo Gospodnji.
U 14.30 sati je svečanost oproštaja u Međunarodnoj zračnoj luci u Budimpešti odakle će Sveti Otac otputovati zrakoplovom u Bratislavu. Dolazak u glavni grad Slovačke predviđen je oko 15.30. Nakon jednosatnog odmora u Apostolskoj će nuncijaturi sudjelovati na ekumenskom susretu tijekom kojeg će se okupljenima obratiti prigodnim govorom. U nuncijaturi će se kasnije, u 17.30, kao što običava na svakom apostolskom putovanju, susresti sa članovima Družbe Isusove. To je ujedno posljednja točka prvoga dana pohoda.
Drugi dan, u ponedjeljak, 13. rujna u 9.15 sati održat će se svečanost dobrodošlice u Predsjedničkoj palači u Bratislavi i kurtoazni posjet predsjednici Zuzani Čaputovoj u „Zlatnoj dvorani“. Slijedi susret s predstavnicima vlasti, diplomatskog zbora i civilnog društva, u vrtu Predsjedničke palače, nakon čega će papa Franjo poći u katedralu Svetoga Martina gdje će se održati susret s biskupima, svećenicima, redovnicima, redovnicama, sjemeništarcima, bogoslovima i vjeroučiteljima. Susret je planiran za 10.45 sati.
Nakon ručka i odmora, Papa u 16 sati odlazi u privatni posjet „Centru Betlehem“ u Bratislavi. Slijedi susret sa židovskom zajednicom na trgu Rybné námestie glavnoga grada Bratislave, na kojem je podignut spomenik u znak sjećanja na sve slovačke Židove deportirane i ubijene tijekom holokausta. Papa će tom prilikom održati govor. U 18, odnosno 18.15 sati Papa će u nuncijaturi imati odvojene susrete s predsjednikom Parlamenta Borisom Kollárom i premijerom Eduardom Hegerom.
Trećega dana, u utorak 14. rujna Papa će imati najzgusnutiji raspored. Posjetit će naime dva grada: Košice, drugi grad po veličini u zemlji, smješten na istočnoj granici, u blizini Poljske, Ukrajine i Mađarske, na rijeci Horná, a zatim Prešov, treći grad po veličini Slovačke.
U Košice će Papa doputovati u 9 sati zrakoplovom iz Bratislave. U 10.30 na trgu Mestská športová hala u Prešovu služit će Božansku liturgiju svetog Ivana Zlatoustog prema bizantskom obredu. Poslijepodne, u 16 sati, u gradskoj četvrti Košica Luník IX susrest će se s romskom zajednicom koja tamo živi tridesetak godina. U 17 sati na stadionu Lokomotiva u Košicama održat će se susret s mladima iz Slovačke, nakon čega će se Papa u 18.30 vratiti zrakoplovom u Bratislavu.
Srijeda, 15. rujna, posljednji dan Papina putovanja, bit će posvećen posjetu Šaštinu, u pokrajini Trnava, danas jednom od najnovijih gradova u Slovačkoj, koji je status grada dobio 1. rujna 2001. U tome slovačkom gradu, posljednjem odredištu Papina apostolskog pohoda, održat će se dva susreta: u 9.10 molitveni susret s biskupima u Nacionalnom svetištu u Šaštinu, koje je prije 250 godina posvećeno Majci Božjoj koju puk tradicionalno časti pod naslovom Gospa od Sedam Žalosti, a odmah potom, u 10 sati, je završna misa na otvorenom u istome svetištu.
U 13.30 sati Papa će nakon oproštajne svečanosti u međunarodnoj zračnoj luci u Bratislavi napustiti Slovačku te se vratiti u Rim. Dolazak u rimsku međunarodnu zračnu luku Ciampino predviđen je u 15.30 sati.
Tema trideset i četvrtog apostolskog putovanja koja glasi: „S Marijom i Josipom na putu koji vodi do Isusa“, izabrana je, kako objašnjavaju u Svetoj Stolici, da se izrekne „molitvu da posjet pape Franje Slovačkoj uzmogne ojačati vjeru i obnoviti želju da se slijedi stope Gospodina Isusa koji ‘nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade’“ (Mt 20, 28). Spominjanjem Djevice Marije želi se odati počast dubokoj marijanskoj pobožnosti slovačkih vjernika koji se „stoljećima utječu njoj u pomoć“. Papa je također želio spomenuti svetoga Josipa, kojemu je posvetio apostolsko pismo Patris corde.

Mostar, 7. 9. 2021.
U Mostaru je jutros vedro vrijeme s laganom burom, očekuje se lijep dan s temperaturom do 32 C.

Skoro 100 hospitaliziranih u SKB Mostar zbog koronavirusa poremetilo je uvelike normalan rad ove bolnice.
Kako pojašnjava ravnatelj prof.dr.sc. Ante Kvesić, bolnica još nije ušla u fazu da je hladni pogon odgođen, kao i pregledi, ali umjesto deset operacijski sala trenutno radi njih pet, a rad Odjela anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja je iznimno kompliciran.
Ti ljudi zbog stanja s koronavirusom sada rade na nekoliko lokacija u bolnici i jednostavno ne mogu stići sve što trebaju. Upozoravali smo da će do ovoga ponovo doći, narod se nije cijepio i sada ponovo imamo velike probleme, poručio je Kvesić.
Sutra je svetkovina Male Gospe u župi Polog Misa je u 11 sati, a večeras je uočnica u 18 sati.

Mostar, 5. 9. 2021.
Jutros je u Mostaru oblačno vrijeme nema izgleda za kišu.
U petak 3. 9. u zagrebačkoj bolnici preminuo je Ljubo Bešlić u 64. godini života. Bio je dugogodišnji gradonačelnik Mostara.
Sprovod Ljubin bit će danas u 14 sati iz mrtvačnice na B. Brijegu a pokop na groblju Masline. Sutra u 8 sati bit će Misa zadušnica u crkvi sv. Petra i Pavla i u ponedjeljak bit će dan žalosti za grad Mostar. Ljubinoj obitelji izražavam sućut a pok. Ljubi neka Bog udjeli pokoj vječni!

Jozo Ramljak – Gorić  1948. - 2021.
Tužna srca i s bolom u duši javljamo rodbini, prijateljima i znancima da je naš dragi otac, punac, djed, brat… JOZO RAMLJAK – GORIĆ
U petak 03. rujna 2021. u 23:45 sati, nakon kraće bolesti u 74. godini života primivši Sakrament umirućih blago u Gospodinu preminuo. Posmrtna povorka dragog nam pokojnika kreće u nedjelju 05. rujna 2021. u 16:00 sati ispred mrtvačnice u Pologu. Obitelj će primati sućut u mrtvačnici od 15:00 sati. Pokop će se obaviti na rimokatoličkom groblju Ovojci u Pologu. Sveta misa služit će se tijekom pokopa.
POČIVAO U MIRU BOŽJEM!
OŽALOŠĆENI: kćeri: Ornela, Marija i Ana; zetovi: Zoran, Ante i Davor; unučad: Gabriela, Dominik, Petra, Antonio, Šima, Nikolina, Matej i Ivan; braća: Ante, Mirko i Jure s obiteljima, sestre Nada i Milka s obiteljima; šura Vinko s obitelji; svastike: Janja, Nevenka, Slava, Mara, Anka i Miljana s obiteljima; obitelji: Ramljak, Soldo, Slišković, Ćavar, Zovko, Šarac, Perić, Brekalo, Tomić i Ćeškić te ostala mnogobrojna rodbina, susjedi, kumovi i prijatelji.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine!


Čudotvorni bijeli luk

Bijeli luk sadrži oko 400 aktivnih sastojaka, bogat je vitaminima i mineralima kao što su adenozin, alicin, aminokiseline, biljna vlakna, biljne masti, vitamin A, vitamin B1 i B2, vitamin C, željezo, enzimi, eterična ulja, jod, kalij, kalcij, selen, sumpor i fosfor.

Redovnom upotrebom bijeli luk potiče prokrvljenost, rastapa ugruške i olakšava protok krvi, snižava povišeni krvni tlak i masnoće u krvi, kao bolesti srca i sprječava prehladu, gripu olakšava disanje. Osim toga, odličan je antioksidans. Antibakterijska i antivirusna svojstva bijelog luka poznata su preko 4000 godina. Češnjak i njegovi sastojci podvrgnuti su brojnim istraživanjima koja su masovno dokazala njihovo djelovanje na infekcije uzrokovane bakterijama i virusima. Istraživanja potvrđuju i da bijeli luk ima značajna svojstva za suzbijanje raka. Redovno konzumiranje većih količina češnjaka smanjuje rizik od pojave mnogih vrsta tumora, posebno raka rektuma, bubrega i mokraćnog sustava.

Čaša vode bijelog luka, prirodna injekcija protiv covida

Za jačanje imunološkog sistema i susbijanje Covid-19. Ujutro u čašu vode 1 dcl, staviti jedan uzduž prerezan česan bijelog luka i ostaviti do u večer. A uvečer oko 3 sata nakon večere, najbolje prije spavanja, popiti tu vodu. Ova voda će u organizmu ukloniti covidov virus i postaći u organizmu imunološki sustav ne samo protiv covida nego protiv svih vrsta bolesti koje ugrožavalju ljudsko zdravlje.

Unos hrane u Hrvatsku?

Za unos hrane podrijetlom iz EU-a nema ograničenja, dok za hranu i prehrambene proizvode iz trećih zemalja morate poštovati količinska ograničenja

Za mlijeko, meso i druge proizvode životinjskog podrijetla iz svih država članica Europske unije (EU) nema ograničenja ako ih unosite u osobnoj prtljazi ili kao pošiljku šaljete privatnim osobama.
Ograničenja nema ni za Europskoj uniji susjedne zemlje niskog rizika: Andoru, Lihtenštajn, Norvešku, San Marino i Švicarsku.
 

Količinska ograničenja

Za sve ostale zemlje vrijede ograničenja u količini koju svoje osobne potrebe i bez pregleda graničnog veterinarskog inspektora možete unijeti u Hrvatsku. 
Količinska ograničenja unosa hrane koju mogu unositi putnici za svoje osobne potrebe bez pregleda graničnog veterinarskog inspektora navedena su u tablici u nastavku.

 
PROIZVODI/DRŽAVETreće zemlje (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo i dr.)Farski otoci, Grenland i Island
Male količine mesa i mlijeka te proizvoda od mesa i mlijekaNije dozvoljen unos10 kg po osobi
Mlijeko u prahu za dojenčad, hrana za dojenčad i posebna hrana koja se koristi iz medicinskih razloga2 kg po osobi10 kg po osobi
Hrana za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga2 kg po osobi10 kg po osobi
Proizvodi životinjskog podrijetla kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci2 kg po osobi10 kg po osobi
Proizvodi ribarstva (uključujući svježu, sušenu, kuhanu, osoljenu ili dimljenu ribu i određene ljuskare ili mekušce poput kozica, rakova, neživih dagnji i neživih kamenica) pod uvjetom da je svježa riba eviscerirana (izvađena joj je utroba)20 kg po osobi
Kruh, kolači, keksi, vafli i oblate, dvopek, tostirani kruh i slični prepečeni proizvodi s manje od 20 % prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja  koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu tako da je sav sirov proizvod denaturiranKoličine za osobnu upotrebu
Čokolada i slastice (uključujući slatkiše) s manje od 50 % prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja  koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu tako da je sav sirov proizvod denaturiranKoličine za osobnu upotrebu
Koncentrati juhe i poboljšivači okusa pakirani za krajnjeg potrošača s manje od 50 % ribljih ulja, praha ili ekstrakata  koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu tako da je sav sirov proizvod denaturiranKoličine za osobnu upotrebu
Masline punjene ribom, tjestenina i rezanci koji nisu miješani niti punjeni mesnim proizvodima s manje od 50 % prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi ili su tijekom proizvodnje bili podvrgnuti potpunom kuhanju ili postupku toplinske obrade jednoliko u cijelom proizvodu tako da je sav sirov proizvod denaturiranKoličine za osobnu upotrebu
Dodaci hrani pakirani za krajnjeg potrošača koji sadržavaju manje količine (ukupno manje od 20 %) prerađenih proizvoda životinjskog podrijetla (uključujući glukozamin, kondroitin ili kitosan ili kondroitin i kitosan zajedno) osim mesnih proizvoda,Količine za osobnu upotrebu

Količine koje premašuju količine navedene u tablici podliježu veterinarskom pregledu i mora ih pratiti veterinarski certifikat te se mogu unositi u RH/EU samo preko graničnih prijelaza na kojima djeluje Granična veterinarska inspekcija (granični prijelazi Bajakovo, Stara Gradiška, Nova Sela, Karasovići, Luka Rijeka, Luka Ploče, Zračna luka Zagreb).
Više informacija o unosu hrane i ostalih proizvoda životinjskog podrijetla možete naći u pridruženom informativnom letku Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.
Kako su zapadne diplomate pokušavale ukloniti biskupa Ratka Perića?
BiH 10. ožujka 2021
Proteklih smo dana bili u prigodi prisjetiti se povijesnog govora tadašnjeg mostarsko-duvanjskog biskupa dr. Ratka Perića na 2. zasjedanju Hrvatskoga narodnog sabora na kojem je proglašena Hrvatska samouprava u BiH. Taj potez, premda iz niza (kako subjektivnih, tako i objektivnih) razloga u konačnici nije uspio, predstavljao je pokušaj da se političkim sredstvima potakne rješavanje hrvatskoga pitanja u BiH, te izbori ravnopravan položaj za hrvatski narod u post-Daytonskoj državi/provizoriju. To pitanje i danas, 20 godina kasnije stoji otvoreno i traži utemeljen politički odgovor.
Piše: Istraživački tim Hrvatskog Medijskog Servisa
Politički i ekonomski udar
Reakcija međunarodnih protektora na odluke legalnih i legitimnih političkih predstavnika hrvatskoga naroda u BiH bila je (ne)očekivano brutalna: smijenjen je niz hrvatskih dužnosnika, s predsjednikom HDZ-a BiH i hrvatskim članom državnoga Predsjedništva Antom Jelavićem na čelu, započinju politički motivirani sudski procesi od kojih mnogi ni dan danas nisu dočekali pravorijek, a kao posljedica odluke o samoraspuštanju te iskazanog neposluha nametnutim vlastima, vojnici i časnici HVO-a – hrvatske komponente Vojske FBiH masovno ostaju na ulici… Kao kulminacija, poslije tih političkih udara, uslijedilo je nasilno zatvaranje Hercegovačke banke, tada druge po snazi u državi, a većinski hrvatski krajevi u BiH time doživljavaju snažan ekonomski udarac od kojih se ni dan-danas nisu oporavili. Sve to dogodilo se uz prešutni politički blagoslov nove „demokratske“ vlasti u Republici Hrvatskoj s premijerom Račanom na čelu dok je predsjednik Mesić otišao i korak dalje otvoreno huškajući i diskreditirajući vodstvo Hrvata u BiH. Svojom šutnjom tadašnja se hrvatska vlast nažalost protvorila u aktivnog rušitelja konstitutivnosti i subjektiviteta vlastitoga naroda u BiH.
Aktivnosti tako osiljenih međunarodnih protektora nisu se međutim ograničile samo na sankcioniranje civilnih i vojnih dužnosnika bosanskohercegovačkih Hrvata, presijecanje financijskih tijekova te posljednično tomu ekonomsku pasivizaciju općina i županija s hrvatskom većinom.
Biskup Perić – trn u oku međunarodnih protektora
Onodobni visoki predstavnik međunarodne zajednice, Austrijanac Wolfgang Petritsch te ostali zapadni diplomati, a prije svih američki i britanski veleposlanik, te njihovi kadrovi u drugim međunarodnim organizacijama, poput UN-a, i OSCE-a bili su iznimno revnosni u pokušaju minimiziranja utjecaja pojedinih crkvenih velikodostojnika na društvene procese u BiH znajući da Katolička crkva tradicionalno ima značajan rejting u hrvatskom narodu. Uz redovite i medijski koordinirane istupe protiv političkog rukovodstva Hrvata u BiH te optužbi za ekstremizam i kriminal ogromnih razmjera na njihovoj je „crnoj listi“ posebno mjesto zaslužio biskup Perić kojeg je prema navodima iz izvješća organizacije BHHRG (Britanska helsinška skupina za ljudska prava) moćni šef OHR-a čak pokušao smijeniti. Tako Petritsch, referirajući se na njegov spomenuti govor na Saboru u intervjuu zagrebačkom Večernjem listu od 7. ožujka 2001. izražava duboko razočaranje ponašanjem dijela Crkve, a posebno govorom mostarskog biskupa Ratka Perića.. Još žešći bio je visoki predstavnik u intervjuu zagrebačkom Globusu od 9. ožujka 2001: “Zapanjen sam i šokiran govorom biskupa Ratka Perića i ne mogu čak ni početi opisivati njegovu ogromnu mržnju i njegovu podršku osumnjičenim ratnim zločincima koju je izrazio u svom govoru” a njegov glasnogovornik, bivši novinar Guardiana, Christopher Bird u pismu upućenom britanskom magazinu The Spectator opravdava Petritcheve napade na biskupa riječima: “Biskup Perić je više političar nego svećenik”. Autoritativni režimi su tijekom povijesti uvijek nailazili na “turbulentne svećenike”, nepodobne za svjetovnu vlast, i često su ih pokušavali maknuti. OHR se u ovom smislu ne razlikuje mnogo od takvih režima. To nije jedini primjer u kojem su visoki predstavnik i njegovi dužnosnici koristili neprikladnu retoriku. HDZ-ovi političari, koje je smijenio OHR, su u medijima i javnosti često opisivani kao “kriminalci” i “ekstremisti”navodi se u (za ono vrijeme iznenađujuće objektivnom) izvješću Britanske helsinške grupe.
S obzirom da visoki predstavnik, iako evidentno opijen svojim diktatorskim ovlastima, ipak nije imao ni mandat ni mogućnosti smjenjiviti crkvene velikodostojnike trebalo je organizirati dobro koordiniranu diplomatsku akciju koja se, za razliku od medijske harange protiv biskupa, odvijala potiho a meta za odstrel bila je ista: Ratko Peric, bishop of Mostar-Duvno.
Diplomatska akcija s ciljem smjene biskupa?
Glavnu ulogu u izvedbi ove delikatne operacije preuzeli su američki diplomati pri Svetoj Stolici uz obilatu pomoć osoblja svojih veleposlanstava u Sarajevu i Zagrebu, a da ta akcija nije tek plod mašte pojedinih izvjestitelja zorno svjedoči javno dostupna dokumentacija u bazi podataka WikiLeaksa.
Tako je već 9. ožujka 2001., samo šest dana nakon famoznog biskupova govora, u Vatikanu održan sastanak zamjenika američkog veleposlanika pri Svetoj Stolici Georgea Frowicka (inače sina iskusnog američkog diplomata i veleposlanika OSCE-a u BiH Roberta Frowicka 1995. – 1999.) s američkim klerikom msgr. Josephom Marinom (postao nadbiskup 2008., danas predsjednik Papinske crkvene akademije, diplomatske škole Sv. Stolice) u to vrijeme službenikom u Državnom tajništvu Sv. Stolice zaduženom za područje jugoistoka Europe. Marino informira Frowicka da ga je 5. ožujka po pitanju biskupa Perića već kontaktirao general Jacques Paul Klein (tada na dužnosti posebnog predstavnika i koordinatora UN-a za operacije u Bosni i Hercegovini i zamjenik visokog predstavnika) a 8. ožujka je na istu temu primio poziv i od francuskog veleposlanika Alaina Dejammeta. Marino je upoznao sugovornika da je već pripremio informaciju za nadbiskupa Jeana-Louisa Taurana, tajnika Sv. Stolice za odnose s državama (od 2003. kardinal, kamerlego i kardinal protođakon koji je proglasio „Habemus Papam!“ nakon posljednje konklave 2013., umro 2018.) koji je bio u povratku iz službenog posjeta Iranu. Marino nadalje izražava određene rezerve prema stavovima biskupa Perića ali potom diplomatski razvodnjava priču, ističe da su Hrvati već mjesecima unaprijed upozoravali da su njihovi legitimni interesi ignorirani od međunarodne zajednice i objašnjava ograničenja Sv. Stolice prema djelovanju biskupâ koji općenito imaju veliku autonomiju. Za četiri dana, 13. ožujka 2001. Frowick se ponovno sastaje s Marinom koji ga informira da su do Sv. Stolice s više strana došle slične poruke te ga uvjerava da će sa svoje strane učiniti sve kako bi se promijenilo ponašanje hercegovačkog klera kao i da potpora Sv. Stolice demokratskoj i multietničkoj BiH ostaje nepromijenjena, ali diplomatski izbjegava Frowickove pritiske za javnim očitovanjem Svete Stolice po ovom pitanju navodeći pri tom primjer nadbiskupa Manile kardinala Jaime Sina koji je u više navrata bio umiješan u političke prevrate na Filipinima ali nije sankcioniran iako Vatikan nikada nije blagonaklono gledao na njegove političke aktivnosti. Objasnio je kako je oko ovog pitanja angažiran nuncij (nadbiskup Giuseppe Leanza, nuncij u BiH, 1999. – 2003.) koji je već razgovarao s kardinalom Puljićem, a uskoro će isto učiniti s biskupom Perićem. Uz to, kroz većinu ovih izvješća provlači se i otvoreno kritički stav međunarodnih administracija prema ulozi franjevaca u BiH, alibez dubljeg razumijevanja unutarnjih crkvenih odnosa. O tome ćemo nešto više reći u drugom dijelu ove analize. Posebno je zanimljiv zaključni komentar u izvješću u kojem se navodi da katolička crkva u Hrvatskoj i BiH žestoko podupire papu Ivana Pavla II. te nije za očekivati da će službeni Vatikan javno kritizirati biskupa kojeg je on imenovao. Stoga američki diplomati odlučuju djelovati suptilnije: pokušavaju razviti priču o međureligijskom dijalogu u suradnji sa Zajednicom Sv. Egidija te tim putem, kako doslovno navode „izvući Perića iz nacionalno-političkog divljaštva“.
Ovo izvješće pod nazivom „Sveta Stolica traži razumijevanje za upravljanje mostarskog biskupa“, upućeno Državnom tajništvu u Washington, sastavio je 13. ožujka 2001. otpravnik poslova američkog veleposlanstva pri Svetoj Stolici Joseph Merante, a informacija je također proslijeđena veleposlanstvnima u Zagrebu i Sarajevu.
„Međureligijski dijalog“ kao instrument međunarodne politike
Čitajući izvješće pod nazivom „Sv. Egidio konferencija o Bosni“ doznajemo da su 4. svibnja 2001. Frowick i Merante održali sastanak s osnivačem i direktorom laičke katoličke organizacije Zajednice Sv. Egidija Andreom Riccardijem te razgovarali na temu ubrzavanja međureligijskog dijaloga u Bosni, a kao ključni sugovornik na ovu temu navodi se kardinal Vinko Puljić, koji je za razliku od Perića okarakteriziran kao umjeren. U tu svrhu planira se organizacija međunarodne konferencije a o tome će s kardinalom razgovarati msgr. Vincenzo Paglia, biskup Terni – Narni – Amelie u Umbriji (od 2012. nadbiskup, danas predsjednik Papinske akademije za život) jedan od osnivača Zajednice Sv. Egidija 1968. Spomenimo uzgred da se biskup Paglia „proslavio“ kad je 2007. godine angažirao argentinskog umjetnika otvoreno homoseksualnih sklonosti Ricarda Cinallija da naslika homoerotsku fresku u njegovoj katedralnoj crkvi.
Na temu potpore međureligijskom dijalogu američki su diplomati razgovarali i s britanskim veleposlanikom pri sv. Stolici Markom Pellewom, a u osiguranje financijskih sredstava za predstojeću, njima očito vrlo važnu konferenciju, uključili su i švedsku i austrijsku ambasadu. Istaknimo ovdje da je Međureligijsko vijeće BiH 1997. osnovano uz snažnu potporu pojedinih američkih organizacija (WCRP – Svjetska konferencija za religiju i mir uz pomoć US Institute of Peace) i određenih diplomata poput američke veleposlanice u Beču, protestantske teologinje Swanee Hunt. Javnosti je manje-više poznata činjenica da je biskup Perić otpočetka bio izrazito skeptičan prema toj nevladinoj organizaciji pa tako 22. prosinca 2003. svojoj subraći biskupima bez uvijanja poručuje:“… već osam godina dokazujemo međunarodnim nametljivcima, koji nas salijeću i napastuju sa svih strana, da nas ne trebaju voditi za ruku na ekumenske sastanke, da nam ne trebaju namještati stolice za međureligijski dijalog, da nas ne trebaju slikati kako nas oni postave za poziranje, jer nismo toliko ni imbecilni ni infantilni da nam oni upriličuju falš-poze, ekumenske farse, foto-večere i reprezentativna novogodišnja primanja! Dosta su nas nemilosrdno raskasapili po sredini hrvatskoga i katoličkoga bića u cijeloj BiH, ne trebaju nam još i njihove prividne kozmetičke međureligijske operacije!“ Budući da aktivnosti tako projektiranoga Međureligijskog vijeća nisu prestale on se ponovno obraća biskupima BK BiH te u pismu od 11. srpnja 2007. zaključuje: „Ovakvo Međureligijsko vijeće nedopustiva je i gotovo “sinkretistička” forma ili omča, s pomoću koje civilne vlasti nastoje imati punu kontrolu nad svim članovima i predstavnicima četiriju religija u ovoj zemlji. Stoga, izričito se ograđujem i distanciram od bilo kakve djelatnosti, predstavništva, sudioništva i potpisa bilo kojega katoličkog člana i odričem se svih “usluga” koje mi to nejasno i dubiozno Međureligijsko vijeće može ponuditi.“ Cjelovit stav biskupa Perića po ovom pitanju javno je dostupan u Službenom vjesniku biskupijâ Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske. Kako je vidljivo iz ovih njegovih očitovanja američki se diplomati i nisu pretjerano iskazali u namjeravanom „preodgoju“ svojeglavog biskupa.
U kojoj je mjeri biskup Perić bio svjestan ovih diplomatskih zakulisnih igara u koje je uvučen, teško je pretpostaviti, no imajući u vidu njegovu višegodišnju službu u Rimu (1979.- 1992., rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, profesura na Gregoriani)te mnoga poznanstva koja je tijekom toga vremena stekao u Rimskoj kuriji, vjerojatno je na određenoj razini imao relevantne informacije o pokušajima njegove difamacije u Vatikanu.
Cijelo to vrijeme on piše niz pisama međunarodnim predstavnicima u BiH, argumentirano zastupa svoje stavove te odgovara na medijske napade kojima je izložen. Dio te korespodencije objavljen je u biskupovoj knjizi Kroz mnoge nam je nevolje (Crkva na kamenu, Mostar, 2004. i II. izdanje 2006.). Tako Petritschu, na njegovu „šokiranost“ već 9. ožujka 2001. odgovara: „…Ali sam i ja šokiran silinom političke nepravde, koja izlazi iz okrilja međunarodne zajednice, kojoj ste Vi najviši predstavnik u ovoj zemlji. Jedna od najvećih političkih nepravdi, koju odbijam, od koje se ograđujem, koju osuđujem, protiv koje prosvjedujem, koju s gnušanjem spominjem jest nepravda nad hrvatskim narodom (kojemu sam samo jedan član), a prema kojem se ta međunarodna zajednica, koju Vi predstavljate, odnosi juridički ubojito. Vratite hrvatskom narodu dostojanstvo demokratske političke volje, koja mu je oteta nepravednim političkim zakonima stvaranima u okrilju međunarodne zajednice, bez pristanka hrvatskoga naroda! Poštujte hrvatski narod u njegovoj demokratskoj političkoj volji, pa makar on ne želio toliko dobra sebi, koliko mu ga Vi želite!…“
A da je u Sjedinjenim Državama, unatoč nastojanjima njihovih diplomata za diskreditacijom biskupa Perića, bilo i drukčijih mišljenja svjedoči potez uglednog američkog kongresnika, člana Republikanske stranke i prominentnog katoličkog političara Henrya J. Hydea koji je u svojstvu predsjedatelja kongresnog Odbora za međunarodne odnose 25. srpnja 2001. organizirao saslušanje o prilikama u BiH. Uz dr. Ejupa Ganića, bivšeg člana Predsjedništva (S)RBiH iz reda „Ostalih“ te potom bošnjačkog predsjednika/potpredsjednika Federacije BiH, svoja su svjedočanstva pred kongresnim odborom iznijeli i kardinal Puljić te biskup Perić. Njih su dvojica tom prigodom imali u Washingtonu i niz drugih susreta s američkim civilnim dužnosnicim i crkvenim velikodostojnicima. Cjelovito izlaganje biskupa Perića u američkom kongresu na ovom linku. (Nastavlja se) /HM


25. siječanj 2021.
foto:

DAROVATELJI

IZNOS U KM

IZNOS U €

Kolekta i prinos sa župa

408.506,67

208.866,14

Pojedinačne uplate

37.036,67

18,936,55

Donatorski broj

70.158,00

35.871,22

Ukupno

515.701,34

263.673,91

 

Sjemenke tikve liječe:

Sjemenke bundeve se u medicinske svrhe koriste već tisućama godina. Bogat su izvor magnezija, kalcija, kalija, željeza, cinka i vitamina K. Sjemenke bundeve su odličan izbor za grickanje jer su bogate omega 3 masnim kiselinama koje su tijelu neophodne za održavanje zdravlja srca i reguliranje krvnog tlaka.

Otkrijte iznenađujuće zdravstvene prednosti koje imaju bundevine sjemenke i jedite ih umjesto nezdravih grickalica.

Sjemenke bundeve pobjeđuju rak

Istraživanje španjolskih znanstvenika je pokazalo da sjemenke bundeve sadrže spojeve koje se uspješno bore protiv stanica raka. Naime, učinkovite su u borbi protiv raznih vrsta raka i imaju antiupalno djelovanje.

Istraživanje njemačkih znanstvenika zaključuje da žene koje su prošle kroz menopauzu i svakodnevno jedu bučine sjemenke imaju za 23% manji rizik od nastanka raka dojke. Jednako učinkovitima su se pokazale i sjemenke suncokreta.

Sjemenke bundeve za zdravlje prostate

Ulje sjemenki bundeve se koristi za liječenje povećane prostate (hiperplazije). Ulje sadrži fitokemikalije i antioksidanse koji smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu i sprječavaju nastanak kancerogenih stanica.

Sjemenke bundeve smanjuju kolesterol

Istraživanja su pokazala da sjemenke bundeve razinu lošeg kolesterola mogu smanjiti za 13%, a razinu ukupnog kolesterola za 10%. Također će smanjiti rizik od nastanka krvnih ugrušaka, bolesti kardiovaskularnog sustava, moždanog i srčanog udara.

Sjemenke bundeve ublažavaju simptome menopauze

Ako tražite prirodan način da poboljšate raspoloženje ili ublažite simptome menopauze, sjemenke bundeve su odličan izbor. Sjemenke reguliraju napadaje vrućine, glavobolju, smanjuju bol u zglobovima i smanjuju učestalost naglih promjena raspoloženja. Znanstvenici su dokazali da sjemenke bundeve povećavaju razinu dobrog (HDL) kolesterola i reguliraju razinu krvnog tlaka.

Sjemenke bundeve za mršavljenje

Bogat su izvor vlakana i proteina, tvari koje su ključne u gubitku kilograma. Samo 30g sjemenki bundeve ima oko 5g proteina, što će vas duže držati sitima. Ipak, konzumirajte ih umjereno jer šalica sjemenki sadrži oko 285 kalorija što znači da bučine sjemenke debljaju u prekomjerenim količinama.

Sjemenke tikve štite od dijabetesa

Sjemenke bundeve su bogate zdravim nezasićenim masnim kiselinama. Znanstvenici su ustanovili da su učinkovite u reguliranju razine šećera u krvi i povećanju osjetljivosti tijela na inzulin. Brojni stručnjaci dijabetičarima preporučuju sjemenke bundeve kao namirnicu za svakodnevno konzumiranje.

Sjemenke bundeve poboljšavaju raspoloženje

Odlične su za fizičko, ali i psihičko zdravlje. Znanstvenici su ustanovili da sjemenke bundeve pokazuju odlične rezultate u smanjenju simptoma depresije. Odlične su za smanjenje razine stresa i anksioznosti. Jednim istraživanjem se pokazalo da povećavaju želju za seksom.

Sjemenke bundeve sprječavaju osteoporozu

Osobe kojima u tijelu nedostaje cinka trebaju razmisliti od tome da počnu grickati bučine koštice. One su odličan izvor cinka, minerala koji je potreban za izgradnju kostiju. Samo 1/4 šalice sjemenki bundeve sadrži čak 17% preporučene dnevne vrijednosti cinka.

Sjemenke bundeve olakšavaju artritis

Znanstvenici su ustanovili da sjemenke bundeve imaju antiupalno djelovanje koje ublažava simptome artritisa. Ako patite od artritisa, svaki dan pojedite oko 30g sjemenki bundeve kako biste olakšali simptome artritisa.


Sestre u Australiji ne znaju hrvatski jezik ali pjevaju odlično Hrvatsku himnu:
https://www.jabuka.tv/sestre-iz-australije-odusevile-hrvate-diljem-svijeta-pogledajte-kako-su-otpjevale-lijepu-nasu/

Jedanaest dokazanih simptoma Covida-19 koje ne smijete zaboraviti 

Popis dokazanih tjelesnih znakova bolesti COVID-19, koje je nedavno objavio američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC, Centers for Disease Control and Prevention), obuhvaća jedanaest simptoma.
Povišena temperatura, kašalj i kratak dah bila su prva tri „službena” simptoma koje je, kad se virus SARS-CoV-2 počeo širiti SAD-om, CDC priznao. Kako su istraživanja napredovala, proširili su popis u travnju, a sada su ga nadopunili s još tri tjelesna znaka, a to su začepljeni nos ili curenje iz nosa, mučnina ili povraćanje te proljev.

1. Povišena temperatura i/ili zimica
To je jedan od najčešćih znakova COVID-19. Blago povišenom temperaturom smatra se ona iznad 37,2°C, povišenom iznad 38°C, a jako visokom iznad 39°C.

2. Kašalj
Pacijenti često suho kašlju. To znači da kašljanjem ne izbacuju nikakav sekret, sluz ili pljuvačku.

3. Kratak dah
Uobičajeniji je kod teških slučajeva COVID-19. Može varirati u težini – od zadihanosti pri normalnoj aktivnosti (poput hodanja stubama) do problema s disanjem i u mirovanju.

4. Umor
Možete se osjećati iscrpljeno, zbog borbe tijela protiv virusa.

5. Bolovi u mišićima i po tijelu
To je tipični simptom i ostalih virusnih infekcija, uključujući gripu, a može biti direktna posljedica povišene temperature i groznice. 

6. Glavobolja
Povišena temperatura može dovesti i do dugotrajnih glavobolja, kaže dr. Cutler. A i druge prateće pojave bolovanja, kao što su loše spavanje, jedenje manjih količina hrane i pijenje nedovoljnih količina tekućine, mogu izazvati bubnjanje u glavi.

7. Gubitak njuha i osjetila okusa
Gubitak njuha i osjetila okusa isticali su se kao neobični simptomi COVID-19, ali zapravo je takva pojava već zamijećena kod osoba koje obole od viroza. Virusi mogu izazvati upalu sluznice u nosnicama, zbog toga one oteknu te se mijenja sposobnost osjećanja okusa i mirisa, tumači dr. Kaye.

8. Grlobolja
SARS-CoV-2 je respiratorni virus, što znači da može izazvati stvaranje prekomjernog mukusa koji se potom iz nosa slijeva u grlo. Uz konstantno kašljanje, ova pojava može dodatno iritirati grlo.

9. Začepljeni nos ili curenje iz nosa
To su česti simptomi i kod drugih virusnih bolesti, kao što su gripa ili prehlada. Kod COVID-19 začepljenost ili curenje iz nosa mogu biti posljedica oticanja u nosnicama koje utječe i na vaš njuh.

10. Mučnina ili povraćanje
Nije sasvim jasno zašto dolazi do mučnine ili povraćanja, ali ima više teorija. Mogli bi biti posljedica pojačanog slijevanja sekreta iz respiratornih puteva u želudac, ali moguće je i da se kod nekih ljudi virus jednostavno „tako ponaša”.

11. Proljev
Teorije o pojavi proljeva jednake su kao i one o pojavi mučnine i povraćanja – moguće je da se virus jednostavno „ukorijeni” u probavnom traktu određene „podskupine” ljudi.

Ako tko želi učiti neki strani jezik našao sam jednu dobru ponudu na internetu pa je pogledajte:

ŽELITE  U  SVOJOJ  SOBI  UČITI  NEKI  STRANI  JEZIK!
"Pred Vam je preko 100 jezika koje želite učiti u samo 17 minuta dnevno!"
Brza i visoko efikasna metoda učenja: prvi razgovori mogući već nakon 3 sata učenja
– tečno sporazumijevanje već nakon 50 sati učenja tj. po završetku A2 tečaja.

A1-A2 Početni tečaj, naučit ćete 1.300 pojmova i postići razinu A2.
Početnim tečajem naučit ćete bez problema razumjeti jasno sastavljene rečenice. Možete usmeno i pismeno komunicirati s jednostavnim rečenicama.
Košta 57 KM na popust 37 KM. Plaća se Visa, PayPal ili bankovnom uplatnicom.

B1-B2 je napredni tečaj i razina je 1.800 pojmova
S ovim tečajem možete razumjeti kompleksne rečenice i koristiti ih. Naučit ćete se s lakoćom sporazumjeti - usmeno i pismeno.
Osim toga ćete proširiti svoje razumijevanje jezika, tako da Vam neće biti teško gledati TV.
Košta 57 KM na popust 37 KM.

C1-C2 je stručni tečaj i razina je 2.100 pojmova
Svi A, B i C kompletno sadrže 5.000 pojmova
Nakon što prođete stručni pojmovnik praktički možete bez ikakvih problema razumjeti sve što čujete ili pročitate.
Možete obuhvatiti informacije iz usmenih i pismenih izvora.
Možete smisleno i s razumijevanjem izložiti obrazloženja i tumačenja.
Možete se spontano, tečno i pravilno izražavati.
Košta 57 KM na popust 37 KM.
Svi tečajevi skupa koštaju 157 KM a s popustom 67 KM.
Programu se pristupa preko vaše e-mail adrese i program vrijedi 10 godina.

Ovaj tečaj je poseban:
Za samo tri mjeseca ćete naučiti osnovni vokabular jezika.
Dnevne jedinice učenja traju samo 17 minuta a možete ga proširiti koliko hoćete.
Jedinstvenom metodom dugoročnog pamćenja ćete dugotrajno upamtiti rječnik stranog jezika.
S novom Superlearning-tehnologijom ćete napredovati u prosjeku 32% brže i moći ćete se bolje koncentrirati.
Imate zadani izbor dnevnih zadataka, kako biste mogli što efektivnije učiti.

Počinjete s učenjem neke nove riječi.
Od tog trena se riječ nalazi u algoritmu. Sada započinje sistematsko ponavljanje te riječi.
Slijedećeg dana morate riječ odmah točno prevesti.
Sada program čeka 2 dana.
Trećeg dana Vas program opet pita istu riječ.
Morate ju točno prevesti.
Program čeka 4 dana.
Osmog dana Vas program opet pita istu riječ.
Program čeka 9 dana.
Sedamnaestog dana ju morate još jednom točno prevesti.

S ovom metodom ćete naučiti sve pojmove iz tečaja.
Program svakog dana dodaje nove pojmove. Vaš rječnik će se brzo proširiti.

Svakog dana možete izabrati način, na koji ćete učiti pojmove:
Ako želite temeljitije učiti, preporučamo tekstualne zadatke tečaja.
U slučaju da želite brže ponavljanje pojmova, postoji opcija za "brzo ponavljanje".
Jednostavno odgovorite znate li ili ne znate ponuđenu riječ.
Možete izabrati i "multiple choice" metodu: U ovoj metodi će Vam se ponuditi pet do deset sličnih riječi, od kojih trebate izabrati točni prijevod.
Ovo je najprecizniji način učenja:PISATI
Pročitajte ili poslušajte dijelove dijaloga, pojmova i vježbi.
Utipkajte točan odgovor i tako trenirajte svoj pravopis.

U 42 dijaloga pratite dva glavna lika kroz njihovu svakodnevnicu i putovanja.
Tu ćete se suočiti sa situacijama u kojima se i sami možete naći.
U većini dijaloga vježbat ćete rečenice koje će Vam stvarno služiti u svakodnevnom životu.
Jedna snimka se sastoji od 21 riječi i traje 5 minuta.

Novi pojmovi su najvažnija stvar kod učenja stranog jezika.
U ovom tečaju, upoznat ćete se s osnovama vokabulara.
Na temelju toga ćete već ubrzo biti u stanju složiti i razumjeti jednostavne rečenice.

Učit ćete najvažnije pojmove vezane za slijedeće teme:
brojeve– zamjenice – šetnja gradom – posjet muzeju – novac – restoran: kako naručiti –države – kriminal – platiti račun – čitati vrijeme sa sata – komunikacija – telefoniranje – napisati pismo – internetska narudžba – odlazak u kino – u hotelu – najvažniji glagoli – rezervirati let – na aerodromu – pitati za smjer – razgledavanje – putovati vlakom, busom ili avionom – na putu s autom – na benzinskoj postaji – prva pomoć – ljudsko tijelo – razgovor – sklopiti prijateljstvo – kuhati – organizirati izlet – uređivanje interijera – dani u tjednu, mjeseci i godišnja doba – sportovi – kupovina – obitelj – čuvati djecu – ručni rad – odjeća – moda – voće – povrće – kupiti namirnice – čitanje jelovnika – vremenska prognoza – najčešći pridjevi i njihove komparacije – nekoga pozdraviti – čarobne riječi pristojnosti kao što su hvala, molim, izvoli ... – ozlijede i bolesti – u apoteci – životinje – škola i fakultet – i još mnogo toga !

Zahtjevi sustava:
Internet veza
Minimalno 512 MB RAM, 400 MHz
Za Windows (10, 8, 7, Vista, XP), Linux, Mac, iPhone i iPad, Android Smartphone i Android-Tablet i za Windows-Tablet.
Učite online, nije potrebna nikakva instalacija i odmah možete početi s učenjem.
Vaša pitanja za sve što je nejasno (ili zatraži popust itd.) sve na hrvatskom jeziku:
support-hr@17-minute-languages.com


Što Katolička Crkva može reći o „Paradi“?
Za razliku od relativističke floskule „neovisnosti“ stavovi Katoličke Crkve u načelu su „ovisni“ - determinirani Svetim pismom, Predajom i crkvenim učiteljstvom. Tu valja tražiti odgovore i glede teme homoseksualne parade u Sarajevu.
Glavni grad Bosne i Hercegovine bit će u nedjelju, 8. rujna 2019. poprištem održavanja homoseksualne parade, na koju će prema svemu sudeći, doći i istomišljenici iz susjednih zemalja. Kako navode mediji, za osiguranje ovoga događaja angažirano je više od tisuću policajaca i zaštitara iz sigurnosnih agencija. Glavna prometnica u Sarajevu, bit će, dakle, „hermetički zatvorena“ kako bi „LGBT populacija“ i njihovi podupiratelji mogli prošetati stavljajući – u biti – svoju seksualnost u prvi plan.
Iako su sluganska sredstva komunikacija, pod krinkom borbe za ljudska prava, na određeni način pripravljala ljude na ovu manifestaciju, mnogi su još uvijek, blago rečeno, zbunjeni. U sebi osjećaju kako sve to skupa jednostavno „nije uredu“, a također razaznaju da nasilje ne bi bilo, kao što nikada i nije, adekvatan odgovor. Zbog toga nije malo onih koji pitaju što Crkva o svemu tomu kaže.
Biblija jasno govori o homoseksualnosti
Katolička Crkva u Sarajevu, Vrhbosanskoj nadbiskupiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, kao i bilo gdje na svijetu, ne može ništa pametno i autentično kazati bez oslanjanja na vlastite temelje, a to je Sveto pismo (Biblija), Predaja (nauk crkvenih otaca) te naučavanje aktualnog crkvenog učiteljstva. Sve što bi zanemarivalo ove datosti bio bi osobni stav nekoga pojedinca, člana Crkve, a nikako Crkve kao takve.
U kontekstu teme homoseksualnosti koja je i povod paradi, Sveto pismo kroz pero Svetoga Pavla apostola nedvosmisleno, na više mjesta, kaže kako je riječ o izopačenosti, koja je jedan od kriterija za nepostizanje kraljevstva nebeskoga. Apostol pri tome za ovaj fenomen istospolnoga privlačenja koristi pojam „muškoložnici“.
Tako u prvom pismu zajednici kršćana u Korintu kaže: „Ili zar ne znate da nepravednici neće baštiniti kraljevstva Božjega? Ne varajte se! Ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici, ni mekoputnici, ni muškoložnici, ni kradljivci, ni lakomci, ni pijanice, ni psovači, ni razbojnici neće baštiniti kraljevstva Božjega“ (1 Kor 6,9-10).
Također, u pastoralnoj poslanici svome suradniku Timoteju, biskupu u Efezu, piše: „A mi znamo da je Zakon dobar ako se tko njime služi zakonito, svjestan toga da je Zakon tu ne za pravednika nego za bezakonike i nepokornike, nepobožnike i grešnike, bezbožnike i svetogrdnike, ocoubojice i materoubojice, koljače, bludnike, muškoložnike, trgovce ljudima, varalice, krivokletnike, i ima li još što protivno zdravom nauku – po evanđelju Slave blaženoga Boga koje je meni povjereno“ (1 Tim 1,8-11).
O ovomu još izričitije govori u svojoj najdužoj poslanici – Rimljanima te veli: „…oni što su Istinu – Boga zamijenili lažju, častili i štovali stvorenje umjesto Stvoritelja, koji je blagoslovljen u vjekove. Amen. Stoga ih je Bog predao sramotnim strastima: njihove žene zamijeniše naravno općenje protunaravnim, a tako su i muškarci napustili naravno općenje sa ženom i raspalili se pohotom jedni za drugima te muškarci s muškarcima sramotno čine i sami na sebi primaju zasluženu plaću svoga zastranjenja“ (Rim 1,25-27).
Dakle, nedvosmisleno je da Biblija homoseksualni čin poima kao teški grijeh i to, kako se vidi – protunaravni. Očito je da bi svaki suprotan zaključak ili relativiziranje bilo tek puko izvrtanje svetopisamskoga nauka.
Pozvani na suzdržavanje od homoseksualnih čina
I, Crkva je toga svjesna. Kao što zna i da je čovjek puno više od banalizirane seksualnosti kako ga se kroz parade predstavlja. Zbog toga dok govori o homoseksualnosti ima u vidu osobe koje imaju istospolne sklonosti te ih uvažava u njihovu dostojanstvu Božjega stvorenja, ali prokazuje grijeh.
Tako u Katekizmu Katoličke Crkve (zbirci katoličkoga nauka) iz 1994., u okviru govora o Šestoj Božjoj zapovijedi – Ne sagriješi bludno!, podsjeća kako je Predaja uvijek „tvrdila da su 'čini homoseksualni u sebi neuredni'. Protive se naravnom zakonu. Oni spolni čin zatvaraju daru života. Ne proizlaze iz prave čuvstvene i spolne komplementarnosti. Ni u kojem slučaju ne mogu biti odobreni“ (br. 2357.).
No, istodobno konstatira kako homoseksualno "psihičko postanje ostaje velikim dijelom neprotumačivo", ali da takve osobe ne biraju svoje stanje te ih zato „treba prihvaćati s poštivanjem, suosjećanjem i obazrivošću. Izbjegavat će se prema njima svaki znak nepravedne diskriminacije. Te su osobe pozvane da u svom životu ostvare Božju volju i ako su kršćani, da sa žrtvom Gospodinova Križa sjedine poteškoće koje mogu susresti uslijed svojega stanja“ (br. 2358).
Zato im preporučuje suzdržavanje od homoseksualnih čina tj. čistoću „kadšto uz potporu nesebična prijateljstva, molitvom i sakramentalnom milošću, one se mogu i moraju, postupno i odlučno, približiti kršćanskom savršenstvu“ (usp. br. 2359).
Nema sličnosti između homoseksualne zajednice i obitelji
Zbog toga je i pompozno najavljivanje kako Katolička Crkva na trećoj Izvanrednoj biskupskoj sinodi održanoj u listopadu 2014. u Vatikanu, mijenja svoj pogled na homoseksualnost, ništa drugo nego senzacionalistički materijal propagandnoga sadržaja.
Kao jasan odgovor može se pročitati u postsinodalnoj apostolskoj pobudnici Amoris laetitia, koju je potpisao papa Franjo 19. ožujka 2016.: „Glede planova da se zajednica homoseksualnih osoba izjednače sa ženidbom, 'nema nikakve osnove za prihvaćanje niti uspostavu sličnosti, pa ni daleke, između homoseksualnih zajednica i Božjeg nauma o braku i obitelji'. Sinoda drži posve neprihvatljivima pritiske na mjesne Crkve u tom pogledu, kao i to da međunarodna tijela uvjetuju novčanu pomoć siromašnim zemljama uvođenjem zakona kojima se uspostavlja 'ženidba' između osoba istoga spola“ (br. 251).
Ne može se naći opravdanje za „Paradu“
Homoseksualnim paradama se navodno traže „prava“ za homoseksualce te ih se izjednačava s ljudskim pravima. No, odviše je jasno kako, prema crkvenom nauku, jedno s drugim nema bitne veze.
Crkva, kako se može vidjeti, ne banalizira seksualnost nego ju u cjelokupnosti osobe promatra kao Božji dar. Zbog toga poziva čovjeka na čistoću glede spolnosti te ističe da postoje tri oblika ove krjeposti: jedna je bračna, druga udovička i treća djevičanska. „Ne hvalimo jednu od njih isključujući druge“ (usp. KKC 2349). Sve izvan toga, najšire kazano, predmet je grijeha.
Stoga, Katolička Crkva nikada neće moći poduprijeti bilo kakve zahtjeve koji u temelju imaju relativiziranje pa i amnestiranje grijeha.
Odatle ne može poduprijeti ni homoseksualnu paradu niti joj naći opravdanje.
Zaključno se može konstatirati kako je održavanje ove manifestacije u Sarajevu, sramota za ovaj grad, ali istodobno naglasiti kako bi još veća sramota bilo da u, ne daj Bože, neredima zbog iste, netko strada.

Kako najbrže izbaciti višak vode iz organizma? 
Budući da se svi ponekad osjećamo napuhnuto, a posebno kada je riječ o toplim danima, prekomjernom stajanju ili hodanju, svi se pitamo kako najbrže izbaciti višak vode iz organizma? Nakupljanje vode u organizmu kod žena je posebno raširen problem, za što su većinom zaslužni genetika i menstrualni ciklus.
Posebno izražen problem je i oticanje nogu i zglobova, stoga vam u nastavku donosimo nekoliko ideja o tome kako prirodnim putem izbaciti vodu iz nogu.
Najčešći uzroci zadržavanja vode u organizmu su: 
  • dugo stajanje ili sjedenje, 
  • smanjen unos tekućine tijekom dana, 
  • toplo vrijeme (oticanje nogu i zglobova), 
  • kronične bolesti, 
  • loša prehrana (slana, slatka i masna hrana), 
  • PMS, 
  • akutni edemi (zadržavanje vode), 
  • kronični edemi, 
  • zatajenje srca i bubrega, 
  • visok krvni tlak.
Premda zvuči neobično, ali što više tekućine (vode) pijete, to ćete više vode izbaciti iz organizma. Prije svega je potrebno pokušati utjecati na one faktore nad kojima imate potpunu kontrolu. Pravilna prehrana je prvi i osnovni faktor: 
  • hranite se namirnicama koje su bogate antioksidansima i vlaknima(peršin, krastavac, rajčica, razne vrste salata, kelj, kupus, češnjak, đumbir, mrkva, jabuka i limun),
  • ako želite potaknuti i ubrzati metabolizam, za doručak konzumirajte zobene žitarice
  • smanjite konzumaciju soli, šećera, masnih i prerađenih namirnica (konzervansi) te ugljikohidrata.
Jaki prirodni diuretici koji će vam pomoći u super brzom izbacivanju tekućine i toksina iz organizma su:
Prirodni diuretici u tabletama nisu tako česta pojava u ljekarnama. U ljekarni uz liječnički recept možete dobiti farmakološki diuretik, ili bez recepta – čaj. Većina korisnika tvrdi da su najbolji diuretik tablete Fursemid koje spadaju u farmakološke diuretike. 

Diuretici bez recepta koje možete pronaći u svojem kućanstvu

U vašem kućanstvu se nalazi niz prirodnih preparata za koje vam neće biti potreban recept već svega malo dobre volje i istraživanja da biste iz ponuđenog iskoristili ono najbolje. 

Rajčica kao prirodni diuretik

Rajčica se često koristi kao prirodni diuretik s obzirom na to da sadrži visok udio vode, a osim toga, bogata je karotenom, antioksidansom likopenom i vitaminom C. Konzumacija rajčice pomače otpuštanju vode iz bubrega, kao i uklanjanju toksina.
Osim toga, rajčica sadrži mnoge organske kiseline i pektine koji aktiviraju proces probave i sprječavaju negativno djelovanje bakterija.
Maslačak kao prirodni diuretik
Maslačak se također često koristi kao prirodni diuretik. Naime, dokazano je kako njegova konzumacija učinkovito pomaže bubrezima kod uklanjanja viška vode i soli, a  pritom je i dobar izvor kalija koji je vitalni mineral u tijelu.
Premda maslačak ne izaziva nikakve nuspojave, ne preporučuje se osobama koje imaju problema sa žučnim kamencem.
Više o dobrobitima maslačka te djelovanju na organizam možete doznati u našem članku —> Maslačak – ljekovita svojstva i priprema čaja

Krastavac kao prirodni diuretik

Krastavac obiluje sumporom i silicijem, pa tako povećava lučenjemokraćne kiseline i ispuštanje toksina. Visoki udio vode također doprinosi diuretskom učinku, a njegovom konzumacijom se stimulira i izbacivanjemasnoće iz organizma.
Kako pripremiti kvalitetan smoothie od krastavaca doznajte u našem članku —>Smoothie od krastavca pun svježine

Mrkva kao prirodni diuretik

Mrkva potiče i ubrzava metabolizam, potiče izlučivanje suvišne tekućine i toksina, a osim toga doprinosi i uklanjanju masnih naslaga te smanjenju kolesterola. Upravo zbog svega toga se mrkva koristi kao prirodni diuretik. 

















































Zbog aktualnosti teme, ponovo objavljujemo ovu propovijed, izrečenu 16. svibnja 2009. (prije 10 godina)


Propovijed biskupa Perića na komemoraciji Bleiburških žrtava i Hrvatskoga križnoga puta

Brisanje spomena. U doba Rimskoga Carstva postojao je zakon Senata, a odnosio se na delikte protiv imperatora i Imperija. Tako, dok su neki carevi zbog svojih zasluga posmrtno proglašivani božanstvima, drugi su zbog svoje tiranije osuđivani na izbacivanje iz prirode i društva. Taj se kazneni zakon nazivao damnatio memoriae – osuda na zaborav! A sankcija se provodila u službenim ispravama i na spomenicima, podignutima dotičnoj osobi u čast. Tako je abolitio nominis – brisanje imena – pogodila careve: Nerona (54.-68.), Domicijana (81.-96.), Maksencija (306.-312.) i neke druge zbog njihova veleizdajničkog zlotvorstva. Tako nekad bilo.

Sudbina hrvatskoga naroda. U povodu 13 stoljeća kršćanstva među Hrvatima (641.-1941.) spremao se crkveni i narodni jubilej, koji je u izvedbi svojoj bio ometen ratnim metežom. Trebao je obuhvatiti ne samo ulazak hrvatskoga naroda u zvjezdani krug kulturnih naroda Europe, i njegov milenijski razvoj, nego i svih onih 13 stajališta kroz 13 stoljeća povijesnoga Križnog puta, glavne životne dionice svakoga vjernika i puka:
– to jest od ulaska, po krštenju, u Kristovu otajstvenu sudbinu, putem suđenja pred sinedrijima i tribunalima ovoga svijeta – preko višestoljetne nacionalne razjedinjenosti pod raznim državnim vrhovništvima – da se tim narodom što jače zagospodari kako mu ne bi pala na pamet vlastita državna samostalnost; i kao da je nad njim stalno visjela ako ne osuda na zaborav, a ono barem područno svođenje na ostatke ostataka!
– Pa onda križnim padovima na Petrovu Gvozdu (1097.), na Krbavskom polju (1493.), masovnim iseljenjem iz Bosne (1699.), ali i stalnim nacionalnim osvješćenjem i neizgubivom voljom za odlučnim hodom prema zemlji obećanja.
– Napokon krvavim stajalištima bičevanja, zatvaranja, zamjene za zločince, krunjenja trnovinom, sve do čina samoga raspinjanja. A te su križne postaje u muci i smrti uvijek nosile i zalog nade, poput onoga izvornoga Kristova križnog puta, nade da “i naš uskrs jednom mora svanuti!”
Vrhunac Kalvarije. Hrvatski je narod u Drugom svjetskom ratu u četiri godine doživio, kao cjelina ili u dobru svom dijelu, tri “izručenja”.
– Najprije je izručen pod “svežanj” fašizma i “svastiku” nacizma, 1941.
– Zatim je, u onim nepreglednim mnoštvima koja su se povlačila i uzdala u zapadnu demokratsku zaštitu, veći dio ostao na terenu Slovenije, a manji dio prešao na austrijsko područje saveznicima, koji su iz svojih motiva ignorirali Ženevsku konvenciju, iz 1929., o zarobljenicima, kad su bili u pitanju vojnici i građani Hrvatske države, koja je također pristupila potpisnicama Ženevske konvencije, 1943.
– I konačno kad su mnogi hrvatski i drugi građani pomislili da su dospjeli u luku spasa, nakon svršetka rata, 15. svibnja 1945., Britanci su s bleiburškoga i ostalih austrijskih područja izručili pod partizansku zvijezdu ubijanja i robijanja na desetke tisuća vojnika i civila, dok je glavninu u Sloveniji zarobila jugoslavenska vojska. I svaki put kod tih izručenja moglo se ponoviti poznato načelo: “Veći grijeh ima onaj koji me predao tebi” (Iv 19,11), jer se u praksi svi ti novi “gospodari” nisu odviše razlikovali u nepoštovanju dostojanstva ljudske osobe i cijeloga naroda.
Pobjedom novih vlastodržaca 1945. godine, skupljenih u ateističku partiju vodilju, otpočela je golgotska odnosno “Bleiburška tragedija” hrvatskoga naroda, dotadašnji vrhunac Križnoga puta, proživljavan potom u kolonama smrti, bacanjem u rijeke, jazovke i jame bezimenke, u groblja za strance, u zloglasne logore. Sudovi bez svjedoka, presude bez pravde, pokopi bez časti, grobovi bez natpisa, tako da se uvrijeđenima i poniženima bez traga svaki spomen zatre. Ta je tragedija potresna u svome užasnu porazu po sav narod, jer je malo koja obitelj ostala neucviljena. A taj holokaust, viđen od zlikovačkih izvršitelja kao trijumf odmazde i rješenja “hrvatskoga pitanja”, neizrecivo je bolan i po tome što se do danas, više od 60 godina od toga zatora, ne zna ni približan broj ratnih i poratnih žrtava.
A i kako bi se mogao ustanoviti točan broj žrtava ako je od 1945. kroz 45 godina trajala damnatio memoriae – prokletstvo spomena! Naime, nakon te nacionalne katastrofe u kojoj je nestao cvijet hrvatske mladeži, uvedeno je korjenito zatiranje pamćenja, odnosno stalno osuđivanje u školi, u vojsci, u medijima. A za provedbu toga zatora može biti odgovoran samo partizansko-komunistički vrh: odgovoran u pripremi i izvršenju, odgovoran u nekažnjavanju zlodjela i u kažnjavanju spomena. Za Rimskoga Carstva bila je osuđena na zaborav jedna osoba, a ovdje su zatirane bezbrojne osobe, zarobljenici, skupine, pa čak i ljudske kosti i grobovi! Hoćeš li dokaze?
Brisanje s popisa žrtava. Koliko je ta rasura memoriae – brisanje sjećanja – bila temeljita, vidi se i po tome što je prigodom službenih popisa ratnih žrtava, godine 1950. u uputama dotičnim komisijama objašnjeno kako “svi oni koji su u toku Narodnooslobodilačke borbe izgubili život na strani okupatora ili domaćih izdajica bilo na koji način (kao borci, pomagači, simpatizeri) ne smatraju se žrtvama rata”. (Upute objavljene u tadašnjim dnevnicima, vidi Vjesnik, 14. I. 1950.) A koji su to “simpatizeri”, odredit će komunistička komisija!
Štoviše, pod taj diskriminatorski zakon potpada i paradoksalna činjenica da je 1964. proveden popis žrtava rata s gotovo isključivom svrhom kako bi se od SR Njemačke naplatila odšteta za te žrtve. Iako je, dakle, s obzirom na materijalnu korist novoj državi odgovarao što veći broj ratnih žrtava, tj. sve žrtve na kojoj god strani bile i pale, država se odrekla među ratne žrtve uvrstiti “borce, pomagače i simpatizere” na suprotnoj strani. (J. Jurčević, Bleiburg. Jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima, Zagreb, 2005., str. 8.) Možda se taj broj žrtava nije mogao točno ustanoviti ni zbog već uništenih ili skrivenih tolikih dokumenata, brisanja imena, prikrivanja grobova, a ni zbog zločinačke savjesti s kojom je novi vlastodržac trebao stati pred međunarodni sud pravde.
Ako ovo o čemu govorimo nije bio genocid, tj. pokušaj istrjebljenja dijela narodne zajednice: uništenjem, ubijanjem, oštećenjem, sprječavanjem ili prividnim suđenjem – što je to onda genocid? Na ljudskom sudu pravde u ovih 60 i više godina nije se pojavio nijedan zločinac za ovaj genocid, kojim su pokrivena grobišta od Bleiburga do Dubrovnika, od Stoca do Vukovara, i još dalje.
Moderni imperator sa svojom kom-partijom, koji je represivnim mjerama zbio narode u umjetnu državnu tvorevinu, gušeći osobito dva neugušiva ljudska osjećaja i neotuđiva prava: narodno i vjersko, nakan u nacionalnom pogledu sve “jugoslavenizirati”, a u religijskom “ateizirati”, upustio se u zatiranje imena i religioznog spomena jednoga 13-stoljetnoga katoličkog naroda. Umišljen, poput ostalih trijumfalnih zanesenjaka ovoga svijeta, da njegovo carstvo ne će vidjeti svršetka, a nemoćan predvidjeti što mu vrijeme iza brda valja, dogodilo se da mu se, 10-ak godina nakon smrti, umjetna državna tvorevina stala rastvarati na svoje naravne sastojke.
Tako, nakon 45 godina sustavna brisanja memorije – raspukoše grobovi uskrsnuća: proklija zemlja istinom i vikom, vapajem u nebo za pravdom, molitvom i hodočašćem. Napose ovom svibanjskom bleiburškom komemoracijom u počast izručenima, poginulima, poklanima. I nikakvo čudo što i državotvorac i njegova tvorevina doživljavaju od svega pravdoljubiva svijeta damnatio memoriae koju je on primjenjivao na druge. Ne doživljava osudu samo od onih koji mu podižu memorijalne ploče, dokazujući se njegovim ideološkim sumišljenicima.
Komisija Hrvatskoga državnog sabora za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava, osnovana 1991. i sastavljena od 60-ak članova, željela se voditi načelom: “U ratne žrtve se ubrajaju vojnici ubijeni u borbi, pogubljeni vojnici, poginuli, odnosno ubijeni pripadnici paravojnih formacija policija, financi, oružnici, poginuli građani, vojni službenici i svi ostali poginuli građani”, ističući da “svaka žrtva ima svoje ime i prezime”. (Vjesnik, 15. X. 1999.) Komisija je prestala s radom 2000. u novim političkim promjenama i formalno ukinuta 2003. Prema njezinim podatcima, do mjeseca rujna 1999. na području Republike Hrvatske popisano je preko 1.000 grobišta. Njezinim dokidanjem onemogućeno je, na toj razini, daljnje prikupljanje podataka o ratnim i poratnim žrtvama.
Skupština Europskoga parlamenta, 60 godina post factum, 25. siječnja 2006. priznaje da se međunarodna zajednica nije držala načela pravednosti u odnosu na zlodjela nacizma i komunizma: “Pad totalitarističkih komunističkih režima u Srednjoj i Istočnoj Europi nije bio u svim slučajevima popraćen međunarodnom istragom zločina koje su ti režimi počinili. Dapače, počinitelji tih zločina nisu izvedeni pred sud međunarodne zajednice, kao što je bio slučaj sa stravičnim zločinima koje je počinio Nacionalsocijalizam” (br. 5). Sve je potom prepušteno nacionalnim sudovima, tj. zaboravu!
Na to se mogu navesti riječi velikoga Augustina, crkvenoga naučitelja iz 4./5. stoljeća: “Odmakne li se pravda, što su kraljevstva ako ne velike razbojničke družine!” (Sv. Augustin, O Božjoj Državi, 4,4.) Otkako su zemaljski suci – Kajfe, Herodi i Pilati – pokazali svoje sudačke metode i presude nad Isusom Kristom, Sinom Božjim, Istinom i Pravdom, nas kršćane ništa ne iznenađuje. Stoga se ne zanosimo naivnim povjerenjem u ljudske tribunale, ni domaće ni međunarodne, pogotovo ne u političke relikte totalitarističkih ideologija! Mi vjerujemo u Boga pravde koji će na svome vječnom nepristranom sudu “naplatiti svakomu po djelima njegovim” (Mt 16,27).
Ali jest nam na ovome svijetu stalo do prave znanstveno-povijesne istine o svakoj osobi, žrtvi i životu, koja se može istražiti i objaviti. Jer zlikovcima je povijesna istina najveći međunarodni tribunal! Zar je to malo?! Istina nam je potrebna da vidimo snagu nevinosti jednih i dubinske razmjere krivičnosti drugih. Da se vidi koliki je zločin koji treba priznati ili koji treba oprostiti! Sustavne su nam se laži na sve načine nametale, a nositelji bezočne neistine zasjeli na prijestolje vlasti, odakle su desetljećima donosili zakone i presude ne po istini i po pravdi, nego nerijetko obrazloženjem “oca laži” i “čovjekoubojice od početka” (Iv 8,44).
Osim toga, zločincima se genocid i zator spomena nije ni isplatio. Jer kad neke ljude i narode Bog svojom prati zaštitom, onda se događa ovo: što ih drugi srpom više žanju ili čekićem tuku, oni se sve to bolje množe, rađaju i rastu! Kad Bog promiče život, onda mu ništa ne može nikakav genocid, ni genocidni faraon, ni njegov rasistički zakon (usp. Izl 1,22), ni damnatio memoriae!
Oživotvorenje. A ono što u ovoj suznoj dolini i na ovoj Bleiburškoj poljani, simbolu hrvatskih stratišta, možemo učiniti jest ovaj izraz religioznoga pijeteta i molitvenoga spomena na ratne i poratne žrtve preporučujući njihove duše Božanskomu milosrđu i izražavajući svoju vjeru u Duha, Gospodina i Životvorca.
Ne možemo se, dakle, danas ne sjetiti Ezekielove proročke slike o sasušenim kostima (37,1-14) iz prvoga čitanja, opisane ne prije 60 nego prije 2.600 godina. Prorok bijaše s drugim prognanicima dospio u Babilon. Bog ga je prenio u duhu “usred doline pune kostiju”, na neki tadašnji Bleiburg. U viđenju mu pokazao nepregledne hrpe ljudskih kostiju, razbacane bez veze i reda. Kao da je neka vojna pukovnija poskapala od gladi ili pobijena nakon predaje. Dok prorok zaprepašteno u viđenju motri te ljudske sablasne kosture, čuje Božji upit:
– “Sine čovječji, mogu li ove kosti oživjeti?”
– “Jahve Gospode, to samo ti znaš,” odgovara ponizni sluga Božji. I Bog mu naredi da se obrati tim suhim kostima, da ih iz mrtvila budi i riječju povezuje. I misliš da će kosti ostati samo kosti? Dok im on prorokuje, najednom među njima otpoče pomicanje i sraštanje. Kosti se kožom presvukoše i mišićima učvrstiše. Svaki kostur u svoj oblik. Digoše se trupla krupna. Vratiše se čitavi tjelesni sustavi, ali nema još onoga bitnoga. Nema krvi i životnog daha. Za prodisajno funkcioniranje hoće se drugi intervent, kao u stvaranju. I eto drugoga zova Božjega:
– “Prorokuj duhu, sine čovječji, prorokuj i reci: Od sva četiri vjetra dođi, duše, i dahni u ova trupla da ožive!”
– I stade Ezekiel Božje proricati riječi i poče Duha Božjega zazivati da zapuhne s istoka i zapada, sa sjevera i juga. I uđe Duh i obuze ona tjelesa i, gle, čuda neviđena: srca prokucaše, mozgovi promisliše, lica se zarumeniše, ljudi prohodaše – vojska veoma velika. Još svježija nego prije tragična boja. Nije to više slika, nego stvarnost: To je sav dom Izraelov, sine čovječji!
Tu, u toj dolini osušenih kostiju, gdje maloprije vladaše sablasna smrt, sada proključa bujni život; prije kostur suh, sada živi Duh.
I međunarodnu i domaću dolinu suhih kostiju samo je Duh Božji kadar oživiti, obući i na noge podići. Onaj koji je čovjeka i narod iz majčine utrobe izveo, kako ga ne bi mogao po milosti s novim srcem preporoditi i s novim duhom uskrisiti u Dan onaj?
A ti, lijepa naša europska zajednico, ne vidjela više nikada zločina bleiburških dubina! Ni izdajničkih čina iz 1945., počinjenih od opijenih pobjednika!
Ne doživjela više nikada zlodjela nacizma i fašizma protiv čovječnosti!
Ni zlodjela antifašizma i komunizma protiv ljudskoga dostojanstva, ljudskih prava i narodnih sloboda!
Kolijevko uljudbe naše kršćanske i europske:
u tvome se školstvu umne moći razvijale;
u tvome se sudstvu istinite i pravedne presude izricale;
u tvome zakonodavstvu blistao razum i poštenje;
u tvome liječništvu zdravlje nalazili bolesni i nemoćni;
u tvome krilu ljudi i narodi očuvali svoju ulogu i snagu: nikada im nitko ne mogao uništiti njihova identiteta!
Europski dome naš, ne disao samo s pomoću dvaju plućnih krila, istoka i zapada, nego i s pomoću dviju ploča božanskoga Dekaloga: u tebi se zapovijedi Božje opsluživale, od prve do posljednje!
– Boga se priznavalo i štovalo na slavu Božju i na čovjekovo dobro!
– Nedjelja se slavila i vrjednovala, i u zaslužan odmor pretvarala!
– Roditelji se u odgovornu očinstvu i majčinstvu častili.
– Štitio se život od naravnoga začetka do naravnoga svršetka.
– U urednu braku rasle zdrave i odgovorne obitelji.
– Društvo se množilo i ne znalo za pobačaje i ostala umorstva; daleko od prijevare i pljačke! Ne bilo mjesta antidekaloškim i antihumanim zakonima, kojima se djeca i mladež kvare! Naravni se zakon poštovao!
Zdrava se sloboda u tebi razvijala! Na istini pravda rasla! Na pravdi nam mir mirisao! A u miru dobra djela cvala!
Hodočasniče! Neka se po tvojoj današnjoj molitvi i ovoj uzvišenoj Kristovoj žrtvi “obraduju kosti satrvene” (Ps 51,10), kosti naših prognanih, izmučenih i izručenih! A ti s ovoga polja ponesi ne samo neizbrisivo pamćenje svojih religioznih i nacionalnih vlastitosti, nego i velikodušnu ljubav i praštanje, poput Krista golgotskoga, prema onima koji ne znaju što čine. Naš je danas vapaj iz drugoga misnoga kanona: “Molimo te”, Gospodine, “smiluj se svima nama”, jer nam svima treba tvoje neizmjerno milosrđe. Amen.
Izvor: Crkva na kamenu
___________________________________________________________



Ljekovita moć sunca
Sunce je ljekovito, i to u tako velikim razmjerima da ih je suvremenom čovjeku često teško pojmiti. 
Sunce je središnja zvijezda našeg planetarnog sustava, koja daje toplinu i svjetlost bez kojih ne bi bilo života na Zemlji.
Ono neumorno isijava energiju u obliku valova, svjetlosti i raznih zraka.
Do nas na Zemlji stižu samo sunčeva svjetlost te ultraljubičasti i infracrveni valovi.
Iako su se ljudi u davnoj i bližoj prošlosti liječili upravo uz pomoć sunčeve energije, danas se, nažalost, o suncu govori samo u kontekstu štetnog djelovanja, UV zraka i melanoma, dok se njegove dobrobiti prešućuju.
Zbog toga većina ljudi izbjegava biti na suncu.
Mnogi zaboravljaju da je ljudskom organizmu neophodna sunčeva svjetlost, ne samo radi stvaranja vitamina D nego i zbog brojnih drugih zdravstvenih dobrobiti.


Sunčev vitamin – izvor imuniteta i zdravlja

Vaše tijelo treba sunčevu svjetlost kako bi proizvelo vitamin D sintetizirajući ga u koži.
Taj je vitamin neophodan za rast i zaštitu zuba i kostiju te za snažan imunosni sustav.
Ako se ne izlažete dovoljno suncu, tada povećavate rizik od bolesti koje nastaju zbog manjka vitamina D.
Manjak vitamina D može dovesti do:
prijeloma kuka i degenerativnih bolesti kostiju
rahitisa (iako se smatra da nastaje zbog loše prehrane, pravi uzrok nastanka ove bolesti je zapravo manjak sunčeve svjetlosti)
osteoporoze
dijabetesa tipa 1 i 2
epileptičkih napadaja
raka debelog crijeva
raka prostate
zloćudnog melanoma
raka dojke
tuberkuloze
Tijelo bolje iskorištava onaj vitamin D koji je dobiven od sunca nego onaj iz hrane, koji u većim količinama može biti toksičan.
U slučaju da imate ozbiljan manjak “sunčevog vitamina”, vaš organizam ne može apsorbirati dovoljno kalcija.

Stoga, vaše kosti postaju krhke i slabe.
Koristite limun ovako i recite zbogom raku, gojaznosti i dijabetesu!

Jedna od najzdravijih voćki na svijetu je limun, a zbog svojih benefita po zdravlje i izgled koristi se u mnogim receptima.

Limun je odličan za detoksikaciju tijela, zbog čega mnogi preferiraju ispijanje limunade, ali zapravo, sok limuna nije najbolji način da izvučete sve zdrave nutrijente iz ovog voća.
Najbolja varijanta jeste smrznuti limun, i to konzumiranje zajedno sa korom, jer je ona zapravo najzdraviji dio ovog tropskog voća.
Naučnici su otkrili da kora limuna može značajno da poboljša imunitet, a sadrži materije koje sprječavaju rak, regulirajuu kolesterol, liječe infekcije i izbacuju parazite i bakterije iz tijela, piše HealthyDefinition.com.
----------------------------------------------------------------------------------

Predavanja od dr Antona Liseca:
Kliknete na donji link. Kliknete na željeno predavanje i zapamtite ga u računalo. Kliknete na zapamćenu emisiju i slušate predavanje (uključite zvuk).



Lijek za kralježnicu

Svaku večer 1,5 mjesec dana prije spavanja pojesti:
1 suhu smokvu, 1 suhu kajsiju i 5 suhih šljiva.
Ovi plodovi sadrže elemente za regeneraciju tkiva i diskova bez vanjskih masiranja i vraćaju ih na njima prirodna mjesta. Jednako su korisna i za muške i ženske osobe. Recept koriste sportaši koji su oštetili kralježnicu.

Lijek za šećernu bolest tipa 2.
Statistika pokazuje da je broj dijabetičara nekontrolirano raste, tako da je bolje konzultirati svog liječnika češće kako bi se spriječila bolest ili počela liječiti u početnoj fazi.
Nutricionisti su otkrili lijek koji regulira razinu šećera u krvi, koji je učinkovit i potpuno prirodan. Sve što trebate je ocat, vodu i kuhano jaje.
Skuhajte jaje u popodnevnim satima, i ogulite ga. Probodite jaje nekoliko puta pomoću vilice ili čačkalicu. Ulijte ocat u zasebnu zdjelu i potopiti jaje u ocat. Ostavite namočeno preko noći.
Sljedećeg jutra, trebate pojesti jaje i popiti čašu tople vode.

Ponovite postupak svaki dan, a uskoro ćete primijetiti da je vaš šećer u krvi dosegnuo normalnu razinu.

Nove kazne za vozače u BiH, nastupit će uskoro:
“Novim zakonom je predviđeno i kažnjavanje pijanih suvozača. Također, oni koji su tek položili vozački ispit dvije godine neće moći sami voziti automobil u periodu od 12 do 4 sata ujutro”, rekao je nedavno u razgovoru ministar saobraćaja i komunikacija BiH Ismir Jusko.
Novim zakonskim rješenjem kazne za nevezanje pojasa iznosit će od 100 do 300 KM, dok će kazna za držanje djeteta u krilu biti nešto veća i iznosit će 500 KM.
Što se tiče ostalih kazni, novim zakonom je predviđeno da će prekoračenje brzine veće od 30 kilometara na sat, umjesto dosadašnjih 200 KM, sada koštati i do 1.000 KM. Svi oni koji odbiju alkotestiranje ili budu imali više od 1,5 promila alkohola u krvi platit će kaznu od 400 do 1.000 KM.
Za vozače koji voze neregistrovane automobile, kao i za one koji voze djecu mlađu od 12 godina na prednjem sjedištu kazne su od 400 do 1.000 KM. Država će izazivanje prekomjerne buke ili škripe kažnjavati iznosima od 50 do 250 KM, kao i bicikliste i motocikliste bez zakopčane kacige sa 50 KM.
Novim zakonom predviđene su kazne i za pješake koji na saobraćajnici koriste mobilni telefon ili imaju slušalice u ušima (40 KM), vožnju bez upaljenog kratkog svjetla (30 KM), kao i za bicikliste ili motocikliste koji prevoze pijane osobe (30 KM).

Pogled na Mostar sa Žovnice (21.1. 2017.)




Pogled s B. Brijega na Cim, Galac, Bile i Planinicu (slikano 1. 1. 2017)


BTCClicks.com Banner



Sok od šipka/nara veoma je koristan za zdravlje

Ukoliko želite u kratkom razdoblju ukloniti masne naslage i očistiti organizam od štetnih tvari, sok od šipka je idealan napitak za vas.

Sjeme i sok od nara smatraju se tonikom za srce i grlo. Kora od voća i kora od stabla se koristi kao tradicionalni lijek protiv proljeva, dizenterije i crijevnih parazita.

Bori se protiv raka
Sok od šipka je bogat antioksidativnim svojstvima, sadrži tri puta više antioksidanta u 100 ml nego crno vino ili zeleni čaj. Kao rezultat ovog visokog sadržaja antioksidanta, može vam pomoći u borbi protiv raka dojke i raka prostate. Studija na 48 muškaraca koji su imali operaciju ili terapiju zračenjem za liječenje lokaliziranog raka prostate (karcinom prostate koji nije proširio) pokazala je da pijenje oko 235 ml soka od nara dnevno može usporiti rak prostate. Što se tiče raka dojke, nova istraživanja pokazuju da jedenje ploda ili pijenje soka može spriječiti i usporiti rast nekih vrsta raka dojke. Studija pokazuje da elagitanini (skupina fitokemikalija), inhibira rast raka dojke.

Normalizira krvni tlak
Sok od šipka dobro razrjeđuje krv. Kao rezultat toga, izvrstan je za bolji protok krvi u srce. Jedna je studija pokazala da pijenje 50 ml soka od šipka dnevno smanjuje sistolički krvni tlak za čak 5 posto.

Koristan je za srce
Šipak i njegov sok pomažu spriječiti nakupljanje plaka na stjenkama arterija, ali također može smanjiti progresiju ove bolesti . Nakupljanje plaka može dovesti do smanjenja protoka krvi, što može izazvati srčani i moždani udar. Ovi korisni učinci koriste i osobama s dijabetesom, koji imaju povećan rizik za aterosklerozu. Nova preliminarna studija pokazuje da su osobe s dijabetesom koje su pile sok od šipka tri mjeseca imale manji rizik od ateroskleroze.

Pogledajte novu web stranicu časopisa Crkve na kamenuhttp://www.cnak.ba/



Film o povijesti Domovinskog rata u Hrvatskoj:https://www.youtube.com/watch?v=EyxOBHFYVNo


Ovom donjom slikom želim odati sjećanje na jednu pojatu pod Bliznim Kukom u G Pologu koja je preživjela više od 100 godina i služila svojoj svrsi ali je nažalost došlo vrijeme da propadne.
Ovako je izgledala ta pojata do prije nekoliko godina ali je zadnjih dana oronula i propala.
Od danas su ovo njezini ostaci i više nema pod Bliznim Kukom nijedne pojate pokrivene slamom
Ova pojata je građena krajem 19. stoljeća kad je Austougarska okupirala BiH (1878) jer za turskog vremena raja nije smjela imati privatnu imovinu. Tu starinu pokazuju i drveni ekseri koji su se u to vrijeme upotrebljavali i evo nakon više od 100 godina nisu istruli.


Amerikanci daju veliki popust na dražbi (aukciji): http://www.tripleclicks.com/949736

Ljetuje na Jadranskom moru. Rezervirajte mjesto iz svoje sobe na donjem linku:

http://www.uniline.hr/hrvatska/?sid=42